Video
Standard je ista pitanja o ključnim izazovima naše ekonomije postavio čelnim ličnostima crnogorske biznis zajednice. Ostale odgovore ćemo objaviti u naredna tri dana. Za Standard govore, pored predsjednice Privredne komore Crne Gore dr Nine Drakić, i izvršni direktor Američke privredne komore u Crnoj Gori Marko Miročević i predsjednik Savjeta stranih investitora Tamaš Kamaraši.
S. Kusovac
STANDARD: Kakva je Vaša ocjena investicione klime u Crnoj Gori? Nivo stranih direktnih investicija (SDI) se u protekle dvije godine izjednačio s onim od prije pandemije korona virusa. Što treba po Vama Crna Gora konkretno da čini, ili što propušta da čini, kako bi povećala nivo SDI? I kako da privuče više investicija u proizvodnju, umjesto tradicionalnog investiranja u nekretnine?
DRAKIĆ: Prema istraživanju Privredne komore iz 2024. godine, poslovno-investicioni ambijent privrednici su ocijenili kao umjereno nepovoljan (ocjena 2,37 na skali od 1 do 5), što je slično onome od prethodne godine. To možemo posmatrati kao posljedicu višestrukih izazova: globalne nestabilnosti, posljedica pandemije, inflacije i geopolitičkih tenzija, ali i unutrašnjih političkih okolnosti koje su rezultirale čestim izmjenama institucionalnog i zakonodavnog okvira. Rezultate istraživanja za 2025. godinu, koje je u toku, očekujemo uskoro.
Ukupan priliv stranih direktnih investicija tokom 2024. godine iznosio je 890 mil. eura i veći je za 3% u odnosu na prethodnu godinu.
Učešće investicija u nekretnine je duplirano, na 51%, a ulaganja u kompanije i banke su prepolovljena na 13% udjela u ukupnom prilivu.
U posljednjih nekoliko godina došlo je do značajnih promjena u strukturi stranih direktnih investicija: učešće investicija u nekretnine je na kraju 2024. godine bilo gotovo dvostruko veće nego ranije i iznosilo je 51%, dok su ulaganja u kompanije i banke prepolovljena, sa svega 13% udjela u ukupnom prilivu. Ovakav trend jasno ukazuje na opadajući interes za produktivne i razvojno orijentisane projekte. Zato je neophodno da Crna Gora učini proizvodni sektor konkurentnijim i privlačnijim kroz kombinaciju regulatornih, infrastrukturnih i fiskalnih mjera. Ključna komponenta jeste dosljedna primjena postojećih strateških dokumenata, prije svega Industrijske politike Crne Gore 2024–2028, koja treba da posluži kao osnova za definisanje prioritetnih oblasti i mehanizama podrške za privlačenje kapitala upravo u tim granama.
Da bi bila konkurentna u privlačenju stranih investicija, država mora ponuditi snažne i ciljno usmjerene podsticaje i olakšice, kao što su to učinile pojedine zemlje regiona. Mehanizmi podrške moraju biti usmjereni ka strateškim sektorima koji imaju potencijal da generišu nova radna mjesta, povećaju produktivnost i doprinesu održivom ekonomskom rastu.
Osim stabilnog i predvidivog poslovnog ambijenta, koji je preduslov za svaku vrstu investicije, proizvodne djelatnosti zahtijevaju dodatnu institucionalnu i infrastrukturnu podršku, od razvoja industrijskih zona i tehnoloških parkova, do efikasnijih administrativnih procedura i poreskih olakšica za ulaganja u dugoročne projekte. Poseban fokus treba staviti na sektore sa visokom dodatom vrijednošću i potencijalom za transfer znanja i tehnologije, ali i na one koji su strateški važni za crnogorsku ekonomiju, poput energetike, turizma, prerađivačke industrije i poljoprivrede.
STANDARD: Rast crnogorske ekonomije se usporava nakon prethodnog ubrzanja prije svega usljed potrošnje. Koje mjere bi po Vama trebalo Vlada da sprovede kako bi pojačala rast?
DRAKIĆ: Crnogorska ekonomija je u prethodnom trogodišnjem periodu (2021–2023) bilježila visoke stope rasta, sa prosjekom od 8,6% godišnje, čime se svrstala među najbrže rastuće ekonomije Evrope. Intenzivni rast bio je podstaknut snažnim oporavkom turizma nakon pandemije, rastom zaposlenosti i zarada, prilivom stranih državljana, kao i većom potrošnjom podržanom kreditnom ekspanzijom. Dodatni impuls došao je i kroz blago povećanje državne potrošnje i umjeren rast bruto investicija u osnovna sredstva. Ipak, ovakav model rasta, iako je dao određene kratkoročne efekte, pokazuje znake iscrpljivanja i u osnovi je manje održiv, jer nije bio zasnovan na rastu produktivnosti, izvoza i stvaranju nove dodate vrijednosti. To potvrđuje procijenjena realna stopa rasta od 3,0% u 2024. godini.
Kako bi se ekonomska aktivnost ponovo intenzivirala i učinila otpornijom, neophodno je preusmjeravanje rasta sa potrošnje ka proizvodnji, izvozu i investicijama. Ključnu ulogu u tome imaju veće javne investicije u saobraćajnu i komunalnu infrastrukturu, kao i energetiku, posebno u kapacitete za proizvodnju iz obnovljivih izvora, ali i stvaranje podsticajnog ambijenta za privatne investicije.
Pored strukturnog zaokreta, od suštinske važnosti je i unapređenje ukupnog poslovnog ambijenta kroz mjere koje podstiču povjerenje investitora, ubrzavaju poslovne procese i omogućavaju efikasnije funkcionisanje tržišta. To uključuje stabilan i predvidiv zakonodavni okvir, efikasnu javnu administraciju i ubrzanu digitalizaciju procedura. Istovremeno, važno je obezbijediti bolji pristup finansiranju, kroz aktivnosti Razvojne banke i osnivanje Garantnog fonda, ali i dodatno unaprijediti postojeće poreske olakšice za reinvestiranje i inovacije.
STANDARD: Crna Gora se godinama suočava s nedostatkom radne snage, naročito kvalifikovane. Što po Vama vlast treba da čini, ili što ne čini, a trebalo bi da taj izazov riješi?
DRAKIĆ: Nedostatak radne snage sa odgovarajućim znanjima i vještinama predstavlja jednu od najozbiljnijih prepreka za dalji razvoj crnogorske ekonomije. Prema istraživanju Privredne komore Crne Gore iz 2024. godine, čak 73% anketiranih preduzeća je ovu barijeru identifikovalo kao jednu od pet najvećih koje opterećuju njihovo poslovanje, uprkos pozitivnim trendovima na tržištu rada. Crna Gora se sve više suočava sa strukturnom nezaposlenošću, gdje postojeći nezaposleni nemaju znanja i vještine koje su tražene na tržištu rada.
Čak 73% preduzeća je identifikovalo nedostatak odgovarajuće radne snage kao jednu od pet ključnih biznis barijera.
Rješavanje ovog problema zahtijeva usklađen i strateški pristup. Neophodno je dodatno prilagoditi obrazovni sistem savremenim potrebama privrede, kroz modernizaciju nastavnih programa, jačanje stručnog i dualnog obrazovanja i promociju deficitarnih zanimanja među mladima. Posebno je važno pratiti realizaciju inicijativa poput Garancije za mlade i razvijati fleksibilne modele stručnog usavršavanja i prekvalifikacija, uključujući i razvoj dualnog obrazovanja u visokom obrazovanju.
U cilju podsticanja zapošljavanja mladih, država bi mogla razmotriti poreske olakšice za poslodavce koji zapošljavaju osobe mlađe od 30 godina. Takođe, ulaganja u obrazovnu infrastrukturu i digitalizaciju, kao i osnaživanje nastavnog kadra da primjenjuje savremene metode i učestvuje u projektima, predstavljaju ključne faktore za unapređenje kvaliteta obrazovanja.
Pored ovih mjera, važno je i dalje raditi na pojednostavljivanju procedura za registraciju i zapošljavanje stranaca. To može djelimično ublažiti pritisak u sektorima sa izraženim deficitom kadrova, ali ne i zamijeniti potrebu za dugoročnim jačanjem domaćeg stručnog kadrovskog potencijala.
STANDARD: Kakva je Vaša procjena ovogodišnje turističke sezone u koju Crna Gora ulazi nakon prošlogodišnjeg pada, uz to i s povećanom stopom PDV-a koja nepovoljno utiče na konkurentnost?
DRAKIĆ: Crna Gora u 2025. godinu ulazi sa umjerenim očekivanjima u pogledu turističke sezone, nakon što je u 2024. zabilježen blagi pad u ključnim pokazateljima. Prema podacima MONSTAT-a, tokom 2024. godine ostvareno je 2,6 miliona dolazaka turista, što je gotovo isti nivo kao i prethodne godine (99,8%), dok je broj noćenja iznosio 15,6 miliona, što je pad od 5% u odnosu na 2023. godinu.
Dodatno opterećenje u vidu povećanja stope PDV-a za usluge u turizmu sa 7% na 15%, koje je stupilo na snagu 1. januara 2025. godine, može nepovoljno uticati na konkurentnost crnogorske ponude. Poređenja radi, stopa PDV-a na turističke usluge u Albaniji iznosi svega 6%, što, uz značajno bolju avio povezanost i razvijeniju putnu infrastrukturu, kao i povoljnije cijene, dodatno doprinosi rastu njihove atraktivnosti. To potvrđuje i podatak da je u 2024. godini Albanija zabilježila rast broja turista od 35% u odnosu na prethodnu.
Pored toga, ukidanje poreskih olakšica za izgradnju hotela visoke kategorije, koje su ranije stimulisale razvoj kvalitetne ponude u našoj zemlji, može usporiti investicije u visokokvalitetni smještaj, koji je neophodan za produženje sezone i privlačenje visoko platežnih gostiju.
Preporučeno
Ukoliko se želi očuvati pozicija Crne Gore na turističkoj mapi i održati korak sa konkurencijom u regionu, neophodno je preispitati trenutne fiskalne mjere u sektoru, unaprijediti promociju, ali i dodatno raditi na produženju sezone kroz diverzifikaciju ponude, unapređenju avio-dostupnosti i putne infrastrukture, kao i na prevazilaženju hroničnih izazova, poput problema sa čistoćom, bukom, sivom ekonomijom i nedostatkom kadrova.
