STABLECOIN

Kako je kazao, aktuelna je priča oko stablecoina (stabilna kriptovaluta), a riječ je o tome da takva vrsta digitalne valute ima zagarantovanu vrijednost koja se veže za stvarnu monetu, poput dolara ili eura.

– Nedavni pad vrijednosti nekih kriptovaluta poput tere i lune, upravo je izazvan jednom takvim stabilnim tokenom. Tera je bila vezana za nestabilnu kriptovalutu luna. Tako su špekulanti na berzi provalili sistem kako mogu da upumpaju puno novca u kupovinu tere, usljed čega je ona doživjela slom za dva dana – kazao je Milošević.

Prema njegovim riječima, to je algoritamsko vezivanje za protivvrijednost neke druge kriptovalute, dok se stablecoin veže za stvarnu valutu.

– Takva stablecoin kriptovaluta je i perper. On je prototipovan i u tehničkom smislu je sve spremno, a obavljena su i sva testiranja. Ono što je preostalo je da izađe na tržište, a razlog zbog čega nije testiran u stvarnom okruženju je taj što smo čekali mjesecima da razgovaramo sa Ministarstvom finansija kako bi dobili dozvolu za to. Nijesmo željeli da nas neko proglasi prevarantima jer u Crnoj Gori nije definisano što znači digitalno sredstvo ili imovina. Međutim, bivši ministar Milojko Spajić je i pored sve priče o kriptovalutama i osnivanja direktorata za blokčejn, zapravo mjesecima izbjegavao susret sa nama – kazao je Milošević.

Kako je objasnio, digitalna sredstva nijesu zabranjena u Crnoj Gori, ali nije ni regulisano i što je to, na koji način da se posmatra, da li ima ili nema PDV-a, da li se kod prometa i transakcija, kao u svijetu, plaća porez na ostvareni profit, odnosno na dobit i slično.

Iz Centralne banke Crne Gore (CBCG) nedavno su saopštili Pobjedi da činjenica što još ne postoji nacionalni zakonski okvir koji uređuje pitanje digitalne imovine, ukazuje na rizike u oblasti zaštite potrošača, a da zloupotreba može dovesti do tržišne manipulacije i finansijskog kriminala.

– Regulacija i nadzor su jedini način na koji se može obezbijediti potrebno povjerenje: zaštita krajnjih korisnika, ojačati finansijska stabilnost i stvoriti adekvatni uslovi za razvoj novih digitalnih bankarskih servisa i platnih instrumenata – naveli su iz CBCG.

Sa stanovišta CBCG, kao institucije koja je, kako kažu, jedan od nosilaca ovog procesa, bitna su tri aspekta regulative digitalne imovine: očuvanje finansijske stabilnosti, zaštita korisnika i poštovanje standarda u domenu sprečavanja pranja novca i finansiranja terorizma.

– Na postojeći Predlog zakona Ministarstva finansija, MMF i Savjet Evrope su već dali svoje komentare i CBCG će insistirati na njihovom usvajanju – saopštili su iz krovne finansijske institucije.

Projekat stablecoina Perper je baziran na naučnom radu „Predviđanja makroekonomskih efekata prihvatanja stablecoina“ koji su radili članovi Perper tima, koji analizira efekte uvođenja stablecoina na ključne makroekonomske faktore u Crnoj Gori, a podržan je od Evropske unije kroz IPA fondove.

Kako je objasnio Milošević, koncept kriptoperpera je da se 20 odsto ukupnog broja tokena podijeli građanima Crne Gore.

– Plan je da se u naredne dvije godine od oko 21 miliona tih, da ih tako nazovemo, digitalnih dionica, građanima podijeli 4.200.000, odnosno svima onima koji daunloaduju elektronski novčanik i koji su spremni da ga upotrebljavaju – kazao je on.

BLOKČEJN

U suštini, kako je rekao, priča o blokčejnu je priča o masovnosti, a kad dođemo do tog nivoa da se masovno koristi kao tehnologija, imaće nekog značajnog efekta na ekonomiju.

– Jedan od najvećih problema koji je vezan za kriptovalute jeste njihova nestabilnost, ali se ona ne izaziva samim projektima, već je rezultat ljudske pohlepe i želje za brzom zaradom. Imate ljude koji s namjerom podižu ili smanjuju vrijednost i zapravo rade isto što i berzanski mešetari sa takozvanim „pumpanjem balona“ – objašnjava on.

Prema njegovim riječima, time zapravo najveći problem prave ljudima koji žele laku zaradu.

– Kod nas smo imali takvo iskustvo sa kupovinom akcija na crnogorskim berzama, kada su ljudi dizali kredite da bi kupovali dionice nekih firmi za koje nijesu ni znali što su. Poenta je što iza svakog tokena kriptovalute stoji određeni projekat. Prije nekoliko godina su bili aktuelni ICO-i (dioničarska društva u kripto svijetu). To je bio sistem za prikupljanje donacija za određene projekte – kaže Milošević.

Dodaje da, na primjer, ako neko želi da razvije neki inovativni projekat, napravi svoj token i pusti ga na tržište kako bi ljudi investicijom u token, zapravo, podržali razvoj tog projekta.

– Najvrednija stvar u vezi sa blokčejn tehnologijom je što je zapis napravljen uz nju nepromjenjiv i potencijal primjene te tehnologije je veoma širok. Evo, recimo mi u Crnoj Gori imamo velike probleme sa katastrom. Imamo bezbroj situacija gdje su se radili razni upisi u katastarske knjige, bez znanja stvarnih vlasnika i slično i gdje danas imamo problem sa autentičnošću tih podataka. Uz blokčejn tehnologiju, ne postoji mogućnost da se podacima manipuliše ili da se podatak izgubi – kazao je Milošević.

PREDRASUDE

Prema njegovim riječima, ljudi imaju predrasude i misle da zato što je prisutna ta nestabilnost kod kriptovaluta, uvijek iza toga stoji neka prevara.

– Prevara ima svugdje u svijetu, ali ih procentualno možda ima čak mnogo manje u kripto svijetu. To je neminovnost koja se dešava u svakoj oblasti. Danas možete da ulažete svugdje, kako na Vol Stritu, tako i u blokčejn. Poenta je što morate da istražite kvalitet projekta u koji ulažete – rekao je on.

Prema njegovom mišljenju, blokčejn je šansa za razvoj Crne Gore jer u tom svijetu imate novu generaciju mladih bogataša.

– Mi imamo i u Crnoj Gori investitore koji imaju vrlo značajne svote novca u kriptovalutama, ali investiraju u strane projekte, zato što nema mogućnosti da se investira u domaće. Imamo šansu npr. za investiranje u projekte iz oblasti turizma. I sad, umjesto da čekamo da se pojavi neki Arap koji bi investirao u infrastrukturni turistički projekat, može npr. 10.000 ljudi da investira kroz kripto. Pogotovo ako bi iza stablecoina stala država. To bi bilo jako značajno. Za mnoge takve projekte bi investicije mogle da se obezbijede jednostavnije nego na klasičan način – tvrdi on.

On poručuje da moramo imati hrabrosti da podržimo određene ideje, jer imamo jako malo kadrova u Crnoj Gori, a kada bi se uvezala cijela priča, inicijative, država i ideje, ti ljudi bi mogli raditi na projektima u svojoj zemlji, a ne u inostranstvu, što je sada najčešće slučaj.

Preporučeno

NOVA RAČUNICA ZA SMJENU: Mandić pred najneizvjesnijim glasanjem do sada

Spriječen mogući napad na KAŽANEGRU u Budvi: Građani savladali stranog državljanina sa repetiranim pištoljem

Brković priveden u Sud za prekršaje zbog kršenja Zakona o zabrani diskriminacije

LAKOVIĆ: Sinu ću objasniti da treba da prekinemo porodičnu tradiciju navijanja za Crvenu zvezdu

SAMARDŽIĆ ZA STANDARD: Unutrašnje podjele mogu postati prepreka na putu ka EU, Hrvatska i formalno može uticati na pregovore

“Draško, kako ćeš ti da budeš pogubljen”: Jeziva prijetnja glavnom i odgovornom uredniku TV E

– Da ne govorim o onima koji bi došli u Crnu Goru. U ovom trenutku smo i geostrateški zanimljiva tačka, jer se mnogo ljudskih resursa do sada obezbjeđivalo iz Rusije, Indije, Kine… Mi i sada imamo mnogo ljudi, evo po Podgorici, iz IT industrije koji su došli da rade odavde. Da ne govorimo o odjeljenjima nekih vrijednih kompanija, i ako imate destinaciju gdje mogu da dođu, da investiraju, da rade na određenim projektima, ne da bi mogli riješiti problem „odliva mozgova“, već naprotiv, imali bi njihov priliv – zaključio je Milošević.