Video
Dospjele obaveze po osnovu reprograma 30 najvećih poreskih dužnika su 12,58 miliona, a nije naplaćeno 5,99 miliona – kazao je u parlamentu ministar finansija Darko Radunović, odgovarajući na pitanja Raška Konjevića (SDP).
Preporučeno
“Novonastali dug ovih kompanija od 15. februara prošle zaključno sa 31. majom ove godine iznosi 7,59 miliona, što znači da je ukupan njihov dug dospio za naplatu 13,5 miliona eura”, kazao je ministar finansija ali nije naveo pojedinačni dug ovih kompanija, piše Pobjeda.
Podsjetimo da su pored Montenegro erlajnza, koji nije dobio reprogram, najveći poreski dužnici Rudnik uglja, Plantaže, Vektra Boka, Vektra Montenegro, Vektra Jakić, Željeznički prevoz, Željeznička infrastruktura, Galenika, Inpek…
On je podsjetio da je ukupan reprogramirani dug za 30 najvećih poreskih dužnika 63,6 miliona eura, od čega je na naplatu dospjelo 18,5 miliona. Konjević je tražio da mu se dostave podaci za 30 najvećih poreskih dužnika, prema evidenciji Poreske uprave, zaključno sa 1. junom, o tome da li se izmiruju mjesečne rate, kao i dokaz o posljednjoj mjesečnoj plaćenoj tekućoj poreskoj obavezi.
Ministar je kazao da Ministarstvo finansija ima visok stepen tolerancije kod naplate ovakvih reprogama zato što u ovim kompanijama trenutno radi 3,93 hiljade radnika.
“To su velike kompanije za domaće uslove i tolerancija, odnosno izvjesna doza fleksibilnosti u naplati kod tih poreskih obveznika je zbog visoke zaposlenosti”, pojasnio je ministar. Podsjetio je da poreski obveznici, shodno zakonu o reprogramu poreskog potraživanja, koji su imali poreski dug 15. februara prošle godine imali su pravo na reprogram do 60 mjesečnih rata i uz uslov da izmiruju i tekuće obaveze.
Konjević je kazao da on na određeni način razumije toleranciju zbog velikog broja zaposlenih, ali da ne može da je „razumije propis“ koji je usvojio parlament.
“U zakonu piše da se ukida rješenje o reprogramu obvezniku koji ne plaća mjesečnu ratu i kasni više od 30 dana u plaćanju tekuće poreske obaveze. U tom slučaju poreski organ, nalaže zakon, po službenoj dužnosti pokreće postupak prinudnog izvršenja, a ako to nije moguće onda prijedlog za stečaj”, kazao je Konjević i dodao da se zakon ne može primjenjivati na jedan način prema jednom, a na drugi prema drugom pravnom licu.
Podaci koje je iznio ministar, kako je objasnio, pokazuju da svrha reprograma gubi smisao. Odgovarajući na pitanje o visini troškova po osnovu sudskih presuda i da li ima ustanovljene odgovornosti po tom osnovu, Radunović je kazao da su ukupni troškovi budžeta po ovom osnovu iznosili 19,9 miliona eura u 2015, godinu kasnije 26,5 miliona, a lani 19,4 miliona.
“Ne raspolažemo tačnim podacima o vansudskim poravnanjima”, kazao je ministar i dodao da se mora u jednom trenutku utvrđivati odgovornost za ove troškove.
“Prije toga se mora u potpunosti urediti sistem odlučivanja i vođenja tačnih evidencija. Ovoj pojavi se mora stati na put”, odgovorio je ministar na pitanje nezavisne poslanice Anke Vukićević.
