Video
Ove dvije banke poručuju da nova pravila ne ograničavaju dostupnost kredita, već formalizuju standarde odgovornog finansiranja koje već primjenjuju, dok Obradović ističe da se fokus prvi put jasno pomjera sa formalne solventnosti na realnu, dugoročno održivu sposobnost domaćinstava da otplaćuju dug, čime se postavljaju temelji za stabilnije i pravednije tržište potrošačkih kredita, prenosi Bankar.
Iz NLB Banke navode da novi zakon i pripadajući podzakonski akti uvode jasnije standarde u oblasti kreditiranja, u cilju potpunog usklađivanja sa savremenim evropskim praksama.
„Ove izmjene nijesu usmjerene ka ograničavanju kreditne aktivnosti, već ka njenom unapređenju – kroz jasniju informisanost i transparentnije predstavljanje troškova, ali i snažniju zaštitu potrošača. Zakon uvodi gornju granicu efektivne kamatne stope, ukida naplatu određenih naknada za stambene kredite i jača obavezu banaka da pravovremeno prepoznaju i odgovorno pristupe klijentima koji se suoče sa finansijskim poteškoćama“, saopštili su iz NLB-a.
Ističu da se nova pravila odnose isključivo na nove zahtjeve za kreditiranje, dok se postojeći krediti realizuju prema ranije ugovorenim uslovima.
„Sve buduće kreditne aplikacije biće obrađene u novom okviru koji omogućava jasniju procjenu, veću predvidljivost i bolju informisanost klijenata“, poručuju iz NLB-a.
Sličan stav iznose i iz Erste banka, naglašavajući da su izmjene u velikoj mjeri nastavak standarda koje već primjenjuju u praksi.
VEĆA TRANSPARENTNOST I ODRŽIVOST ZADUŽIVANJA
Iz Erste banke navode da je ključni cilj zakona jačanje informisanosti i sigurnosti klijenata prije preuzimanja kreditne obaveze.
„Povećan je obim informacija koje kreditne institucije moraju predočiti klijentima prije ugovaranja kredita. Posebno je naglašen značaj održivosti plasmana kroz detaljniju procjenu kreditne sposobnosti, kako bi se izbjegla prezaduženost i poteškoće u otplati“, navode iz Erste banke.
Jedna od novina je i obaveza kontinuiranog praćenja kreditne sposobnosti tokom trajanja kredita, bez obzira na to kada je kredit zaključen.
U Erste banci ocjenjuju da novi propisi za njih predstavljaju formalizaciju već postojećih praksi u oblasti odgovornog finansiranja.
HOĆE LI KREDITI BITI TEŽE DOSTUPNI?
Nova pravila odnose se na građane, uključujući i stambene kredite, ali iz Erste banke ne očekuju restriktivniji pristup kreditiranju.
„Ne očekujemo značajniji uticaj u smislu ograničavanja dostupnosti kreditnih proizvoda, jer su naši standardi procjene rizika i zaštite klijenata i ranije bili iznad minimalnih zahtjeva“, ističu iz banke.
Dodaju da zakon prije svega ujednačava tržišne standarde, bez materijalnog uticaja na obim kreditiranja ili poslovni model.
Sličan stav dijele i u NLB banci, ocjenjujući da novi regulatorni okvir ne predstavlja diskontinuitet u njihovom poslovanju.
„Kreditiranje ostaje dostupno i aktivno, ali sada u još transparentnijem i dugoročno održivom okviru koji doprinosi stabilnosti finansijskog sistema“, navode iz NLB-a, podsjećajući da su od 2020. godine potpisnici Principa Ujedinjenih nacija za odgovorno bankarstvo.
ŠTA JE S POSTOJEĆIM KREDITIMA?
Kada je riječ o kreditima odobrenim prije početka primjene zakona, iz Erste banke pojašnjavaju da klijenti ne moraju preduzimati dodatne korake.
„Postojeći korisnici kredita neće morati da dolaze u banku radi izmjene uslova, visine anuiteta ili ročnosti“, navode iz banke.
Ipak, saopštili su iz Erste banke da određene pogodnosti primjenjivaće se i na ranije odobrene kredite – uključujući ukidanje naknada za prijevremenu otplatu pojedinih vrsta kredita, kao i mogućnost olakšica u slučaju poteškoća u otplati.
FOKUS NA EGZISTENCIJALNI MINIMUM DOMAĆINSTVA
Ekonomska analitičarka Biljana Obradović ocjenjuje da je uključivanje domaćinstva u procjenu kreditne sposobnosti jedna od najznačajnijih novina zakona.
Prema njenim riječima, fokus se pomjera sa formalnih pokazatelja solventnosti ka realnoj i dugoročno održivoj sposobnosti otplate.
„Kreditna sposobnost se po prvi put eksplicitno vezuje za egzistencijalni minimum domaćinstva, a ne isključivo za individualni prihod ili vrijednost obezbjeđenja“, navodi Obradović.
Zakon propisuje da je kreditor dužan da, prilikom procjene kreditne sposobnosti, utvrdi minimalne troškove života potrošača i članova njegovog domaćinstva, koji ne mogu biti niži od zakonom zaštićenog dijela primanja.
Ipak, Obradović upozorava da zakon ne precizira detaljnu metodologiju za obračun troškova domaćinstva, što ostavlja prostor za različita tumačenja i neujednačenu praksu među bankama.
U tom kontekstu, smatra da bi Centralna banka Crne Gore trebalo da dodatno precizira metodologiju kroz podzakonska akta, kako bi se obezbijedili uporedivi i transparentni parametri, veća pravna sigurnost i efikasniji nadzor nad primjenom zakona.
Preporučeno
Kako zaključuje, dalja razrada zakonskih rješenja predstavljala bi naredni korak ka uspostavljanju balansa između zaštite potrošača, pravne sigurnosti i stabilnog funkcionisanja tržišta potrošačkih kredita.
