Video
Monstat u svom metodološkom pristupu obračunava samo stanove koji se prvi put prodaju, odnosno stanove za koje je prvi put zaključen kupoprodajni ugovor. U objavljenim podacima nijesu uključeni stanovi starijeg stambenog fonda, niti druge vrste nepokretnosti, poput poslovnih prostora, kuća ili zemljišta. Zbog toga podaci ne pokazuju stanje ponude i potražnje na tržištu, već isključivo odražava cijene po kojima su stanovi stvarno prodati u posmatranom periodu.
U prethodnim godinama, značajan broj stanova iz programa solidarne stambene izgradnje ulazio je u Monstatovu statistiku i svojim znatno nižim cijenama obarao ukupan prosjek. Ti stanovi, čija je cijena često i dvostruko niža od tržišne, djelovali su kao svojevrsni amortizer i ublažavali realni rast komercijalnih cijena.
Međutim, u trećem kvartalu 2025. nije zabilježena nijedna prodaja stana iz segmenta solidarne izgradnje. Zbog toga su sve evidentirane transakcije bile isključivo tržišne, što je rezultiralo time da prosječna cijena novogradnje u kategoriji „privredna društva“, dakle komercijalna gradnja bude potpuno jednaka opštoj prosječnoj cijeni, odnosno 2.228 eura.
Ovaj podatak zapravo otkriva pravu sliku tržišta novogradnje, kada se prosjek „očisti“ od subvencionisanih cijena, Crna Gora se suočava sa izuzetno visokim cijenama koje postaju sve teže dostupne prosječnom domaćinstvu.
PRIMORJE – POSEBNA TRŽIŠNA KATEGORIJA
Najskuplji region u državi i dalje je primorski, gdje je prosječna cijena kvadratnog metra stana u novogradnji iznosila 2.458 eura. Obala već godinama funkcioniše kao izdvojeno tržište, snažno podstaknuto kupovinama stranih državljana, investitorima iz oblasti turizma, ali i sve većim brojem luksuznih projekata, posebno u Budvi, Kotoru i Tivtu.
Ovaj trend potvrđuje da se primorje kreće u pravcu tržišnih standarda zapadnobalkanskih i južnoevropskih turističkih destinacija, gdje se stanovi u blizini mora posmatraju prvenstveno kao investicioni proizvod, a tek potom kao stambeni prostor.
PODGORICA – ISPOD PROSJEKA, ALI SA STABILNIM RASTOM
U Podgorici je prosječna cijena kvadrata iznosila 2.153 eura, što je nešto ispod državnog prosjeka. To pokazuje da je glavni grad, iako i dalje među najskupljim destinacijama za kupovinu stana, zadržao izvjesnu stabilnost cijena.
U strukturi prodaje u ovom kvartalu dominantni su stanovi srednjeg segmenta, dok luksuzni objekti, koji bi snažno podigli prosjek, nijesu imali presudan uticaj. Podgorica ostaje tržište sa najvećim obimom prodaje, ali i najvećim brojem novih projekata, što donekle izbalansira rast cijena.
SJEVER I SREDIŠNJI REGION: STAGNACIJA U PRODAJI UPRKOS NIŽIM CIJENAM
Najniža prosječna cijena zabilježena je na sjeveru, gdje kvadrat novogradnje košta 1.578 eura. Iako znatno niži u odnosu na primorje i Podgoricu, ovaj iznos i dalje pokazuje postepeni rast cijena i u manje razvijenim sredinama. Tržište na sjeveru je i dalje fragmentirano, sa manjim obimom izgradnje i prodaje, što često dovodi do velikih kvartalnih oscilacija.
U središnjem regionu u trećem kvartalu 2025. godine nije zabilježena nijedna prodaja stana u novogradnji, što ukazuje na vrlo slabu ponudu ili zastoj u dinamici izgradnje. Ovakva praznina u statistici može biti znak da projekti kasne, da se tržište usporava, ili da investitori i kupci čekaju povoljnije uslove.
REALNE CIJENE SVE DALJE OD DOMAĆINSTAVA
Podaci Monstata pokazuju da je, u odsustvu solidarne stambene izgradnje, tržiste novogradnje u Crnoj Gori u trećem kvartalu 2025. pokazalo svoju punu tržišnu snagu. Cijene su visoke, regionalne razlike sve izraženije, a izostanak pristupačnih stanova ukazuje na dublji problem, sve ozbiljniju nedostupnost stanova za građane sa prosječnim primanjima.
Preporučeno
Ako se ovakav trend nastavi, Crna Gora bi mogla ući u fazu u kojoj će kupovina stana postati privilegija manjeg broja domaćinstava, dok će tržište sve više zavisiti od stranih investitora i kupaca.
