Vukićević je govorila i o drugoj dionici auto-puta, čija gradnja bi mogla da započne na jesen, kao i o višemilionskim ulaganjima u željeznički sistem i nabavci novih vozova. Dotakla se i osjetljive teme koncesije za aerodrome, potvrđujući da je tender i dalje aktivan, ali i da nije bilo zvaničnog interesovanja iz Srbije ili Albanije.

Osvrnula se i na radove na bulevaru Tivat–Jaz, naglasivši da uprkos sezonskim gužvama, projekat teče u planiranom roku.

Posebno je naglasila značaj očuvanja transparentnosti u svim postupcima, uključujući i tekuću procjenu poslovanja željezničkih preduzeća.

Portal ETV: Možete li precizno reći kada kreće izgradnja druge dionice auto-puta? Koliko će koštati realizacija? Ko će raditi drugu dionicu i zašto je odabran baš taj izvođač radova? Kada će druga dionica biti završena?

VUKIĆEVIĆ: Izgradnja druge dionice auto-puta jedan je od ključnih infrastrukturnih prioriteta Vlade Crne Gore, koji se realizuje u saradnji sa Evropskom komisijom i Evropskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD). Za sprovođenje tendera zadužen je Monteput, a postupak se vodi u skladu s međunarodnim standardima i pravilima EBRD-a, uključujući i obavezu da svaka faza procesa dobije prethodnu saglasnost Banke.

Prema informacijama koje su dostavili Monteput i EBRD, izbor izvođača očekuje se do kraja ljeta, nakon čega bi mogli početi pripremni radovi. Trenutno se ocjenjuju tehničke ponude, a kompanije koje prođu tehničku evaluaciju dostaviće svoje finansijske ponude. Dakle, u ovoj fazi nije moguće precizirati ko će izvoditi radove. Ipak, kao resorno ministarstvo preduzeli smo sve korake kako bi postupak bio maksimalno transparentan. Podsjećam da smo još u januaru, zajedno sa Delegacijom EU, organizovali EU info dan i predstavili sve planirane infrastrukturne projekte. Nedavno smo potpisali i Ugovor o grantu, koji se odnosi na usluge konsultanata koji će biti angažovani kao podrška, očekujemo da tokom ljeta potpišemo i Ugovor o kreditu sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj.

CURENJE INFORMACIJA

Portal ETV: Šta se događa sa tenderom za davanje aerodroma u koncesiju? Je li tender i dalje aktivan ili nije? Je li bilo pritisaka na tendersku komisiju, od koga? Da li aerodrome treba da valorizuje Crna Gora i da se ne daju u koncesiju? Ima li za to država novca? Da li su posredno ili neposredno, Srbija ili Albanija iskazale interes za crnogorske aerodrome?

VUKIĆEVIĆ: Tender za dodjelu koncesije za crnogorske aerodrome je i dalje aktivan. U toku je faza evaluacije finansijskih ponuda. Rad tenderske komisije produžen je za dodatnih 30 dana, kako bi imala dovoljno vremena da dostavi izvještaj Ministarstvu saobraćaja, koje zatim ima još 30 dana da predlog proslijedi Vladi na odlučivanje.

Nažalost, tokom postupka došlo je do curenja nekih informacija koje su se našli u medijima svega nekoliko minuta nakon dostavljanja komisiji. To svakako ne koristi samom procesu. Ipak, vjerujem da će Vlada kao krajnji donosilac odluke sagledati sve okolnosti. Moj stav je da u ovakvim strateškim projektima treba uključiti što širu javnost.

Aerodromima Crne Gore su potrebna značajna infrastrukturna ulaganja. Postupak koncesije traje već duže vrijeme i objektivno usporava njihov razvoj. Vjerujem da država ima kapacitete da sama upravlja aerodromima, posebno kada se uzme u obzir iskustvo direktora Roka Tolića. Smatram da ni opcija državnog ulaganja ne bi smjela biti isključena. Svakako uskoro ćemo definitivno znati odluku Vlade i koji je to najbolji model za naše aerodrome.

Tokom mog mandata nije bilo izraženog interesovanja ni iz Srbije, ni iz Albanije. Ako je i bilo u ranijim fazama, meni to nije poznato. Mislim da su takvi scenariji danas nerealni, tim prije što su i aerodromi tih zemalja već dati u koncesiju.

ZNAČAJ BULEVARA TIVAT-JAZ

Portal ETV: Projekat bulevara Tivat–Jaz je od izuzetnog značaja. Sezona ova će biti izazovna zbog radova. Kada će sve biti gotovo? Ima li imovinskih sporova koji mogu kočiti punu realizaciju?

VUKIĆEVIĆ: Bulevar Tivat–Jaz jeste jedan od najvažnijih projekata za saobraćajnu povezanost primorja. Radovi su u toku, a iako sezona dodatno komplikuje odvijanje saobraćaja, podsjećam da je ovaj projekat ugovoren još u mandatu prethodne vlade i pokrenut bez prethodno pribavljene građevinske dozvole što je izazvalo početno kašnjenje. Radovi su faktički započeli u januaru 2024. godine, a ugovoreni rok završetka je januar 2026. godine.

Postoje pojedinačni slučajevi problema sa eksproprijacijom, ali nijesu sistemske prirode. Uz radove na putnoj infrastrukturi, paralelno se izvode i radovi na regionalnom vodovodu i novoj vodovodnoj mreži za Opštinu Kotor uz sve ostale instalacije. Važno je istaći da je projekat u roku, jer se često u javnosti pokušava stvoriti slika kao da se radi o kašnjenju. Dakle oni koji su ugovorili ovaj projekat znali su da će on opteretiti dvije ljetnje sezone.

OSAM MOSTOVA, DVA TUNELA…

Portal ETV: Obilaznica oko Budve je jedno od ključnih pitanja za rješavanje saobraćajnog kolapsa u tom dijelu države. Kada će krenuti radovi, a kada ćemo imati obilaznicu? Koliko novca će koštati i kako će se finansirati?

VUKIĆEVIĆ: Obilaznica oko Budve je jedan od najvažnijih saobraćajnih projekata na crnogorskom primorju. Radi se o brzoj saobraćajnici dužine 9,3 kilometra, koja predstavlja dio evropske TEN-T mreže i koja će omogućiti potpuno izmeštanje tranzitnog saobraćaja iz centra Budve.

Trasa uključuje dvije ključne petlje, u Markovićima i Lastvi Grbaljskoj, osam mostova ukupne dužine 1,74 km i dva tunela ukupne dužine 3,98 km. Projekat će značajno rasteretiti saobraćajnu mrežu u zoni Budve, skratiti vrijeme putovanja, povećati bezbjednost i unaprijediti turističku ponudu.

Na inicijativu Ministarstva, ovaj projekat je uvršten u kapitalni budžet. Nakon tehničkog rebalansa, koji uskoro očekujemo, biće raspisan tender za izvođača. Ukoliko ne bude žalbi, potpisivanje ugovora se očekuje do kraja godine. Za realizaciju je zadužen Monteput.

KREDIT OD 30 MILIONA EURA

Portal ETV: Ima li strateški smisla više ulagati u željezničku infrastrukturu? Da li imate podatke koliko građana koristi tu vrstu prevoza? Hoćemo li nabaviti nove vozove, kada, za koliko novca?

VUKIĆEVIĆ: Ulaganje u željeznicu ima i strateški i društveni smisao. Riječ je o prevozu koji je pristupačan, ekološki prihvatljiv i neophodan za ravnomjeran regionalni razvoj. Takođe je važan za regionalno povezivanje, kao i za povezivanje sa zemljama Evropske unije. Nažalost, željeznička infrastruktura i vozni park su zastarjeli i zahtijevaju značajna ulaganja.

Već su obezbijeđena sredstva za modernizaciju pruge i sanaciju postojećih vozila. Takođe, riješena su dugovanja prema partnerima iz regiona. Kada je riječ o nabavci novih vozova, obezbijeđen je kredit od 30 miliona eura, a postupak se sprovodi u saradnji sa EBRD-om. Iako je riječ o složenom i dugotrajnom procesu, to je trenutno jedini realan mehanizam kojim Crna Gora može doći do novih vozila.

Portal ETV: Mogu li opstati željeznička preduzeća? U kakvom su stanju, ima li viška i koliko zaposlenih, sa kolikim gubicima posluju?

VUKIĆEVIĆ: Željeznička preduzeća nose teret odluka iz prošlosti, među kojima je i politička odluka da se nekada jedinstvena kompanija podijeli na četiri subjekta. To rješenje se nije pokazalo funkcionalnim, a problemi se vuku godinama unazad.

U saradnji sa Ministarstvom finansija i Agencijom za zaštitu konkurencije pokrenuli smo razgovore kako bi se pronašao model podrške i stabilizacije sistema. Potrebna je ozbiljna analiza poslovanja svih željezničkih društava.

Ono što ohrabruje jeste činjenica da su pred nama značajna ulaganja i u infrastrukturu i u vozila. Moj lični cilj je da Crna Gora dobije moderan, funkcionalan i dostupan željeznički prevoz, u interesu građana i privrede.