Od emitovanja obveznica na dobitku i građani i država

Obveznice emitovane na domaćem tržištu izazvaće multiplikativne ekonomske efekte i pozitivno će djelovati na državu koja će dobiti novac, klijente koji će dobiti kamatu, ali i na berzu i brokere, ocijenio je u intervjuu za Dnevne novine profesor Božo Mihailović, predsjednik Saveza ekonomista Crne Gore.

On smatra da preostale obveznice, čija je ukupna vrijednost oko 50 miliona eura, država treba da ponudi sa rokom dospjeća od sedam godina i kamatom od 3,5 odsto, umjesto predviđenih tri odsto.

Država je nedavno na domaćem tržištu emitovala obveznice vrijedne 190 miliona eura i kroz dvije tranše prikupila nešto više od 140 miliona za finansiranje budžeta.

“U situaciji kada državi treba novac, mislim da je to ispravan potez. Prvo zato što se na taj način objedinjavaju sredstva, pa građani umjesto da štede u bankama po izuzetno niskim kamatnim stopama ovdje mogu da dobiju tri odsto kamatnu stopu na pet, odnosno 3,5 odsto na sedam godina. U ovim slučajevima nije problem sigurnost i obećana kamata, problem može biti stopa inflacije. Ako ona premaši kamatnu stopu dolazi do gubitka na supstanci i sada je rizik na građanima u tom dijelu”, kazao je Mihailović.

Primjetno je, ističe, da se država zadužila po nižim kamatnim stopama nego ranije, kada se zaduživala i po stopi od sedam odsto u inostranstvu.

“Sada ti transakcioni troškovi ostaju unutar zemlje, kod naše berze, dilera, brokera. Obveznice emitovane na domaćem tržištu u ovom slučaju izazvaće multiplikativne ekonomske efekte i pozitivno će djelovati na državu koja će dobiti novac, na klijenta koji će dobiti kamatu, ali i na berzu i brokere. To je mnogo bolja odluka od zaduženja u inostranstvu. Kada je riječ o broju prodatih akcija, on nam pokazuje da postoji povjerenje građana i institucija u državu. Moja preporuka bi bila da preostale obveznice država ponudi na period od sedam godina sa većom kamatom, što bi bila veća motivacija kupcima, tim prije što su se prvog dana aukcije prodale sve obveznice koje dospijevaju za sedam godina”, kazao je Mihailović.

Pojedinačna cijena obveznica je ovog puta iznosila 1.000 eura, što je deset puta niže nego ranije.

“I to je dobar potez jer se tom cijenom moglo privući više građana. To što su sada usitnjene obveznice znači da su i oni građani koji imaju manju kupovinu moć bili u prilici da ih kupe. Neko ko je ranije imao 9.000 eura nije mogao da kupi obveznicu, a sada je to mogao i sa 8.000 ili 7.000 eura. To je racionalnije i bolje rješenje”, ocjenjuje Mihailović.

Mihailović je govorio i o ekonomskom rastu Crne Gore u ovoj godini, ali se posebno osvrnuo na sve što je urađeno u domaćoj ekonomiji od sticanja nezavisnosti prije 13 godina, do danas.

“Ekonomija Crne Gore je u zamajcu i ima pozitivan trend. Naše stope rasta su u posljednje dvije godine bile veće do 2,5 puta u odnosu na prosjek EU što je jako važno”, naglašava Mihailović.

Prema njegovim riječima, nastavljaju se pozitivni trendovi i u ovoj godini i očekuje da će privreda imati relativno visok rast, te da će on biti i dalje viši od zemalja EU.

“Moguće je da će on biti nešto niži u odnosu na prošlu godinu zbog opštih faktora koje je sada teško izmjeriti, nečega što se dešava u međunarodnom okruženju, ali i u našoj poljoprivredi jer u posljednja dva mjeseca pada kiša. Rast će zavisiti i od turističke sezone koja to sve može da “ispegla”. Očekujem dobar rast u industriji i građevinarstvu. U svakom slučaju, očekujem veću stopu rasta od one koju su prognozirale međunarodne institucije, ali nešto nižu nego što je bila prošle godine”, kazao je Mihailović.

Crnogorska ekonomiju 13 godina nakon sticanja nezavisnosti pokazala je, naglašava on, ekonomsku samoodrživost i došlo je do znatnih kvalitativnih promjena u privredi i društvu.

“Za opštu ocjenu moraju se integralno posmatrati sve ekonomske aktivnosti, ne parcijalno što se često čini. Mi smo postigli nešto malo manje od realno mogućeg. Ne bih rekao da nijesmo mogli više, a postigli smo dosta. Crna Gora je doživjela transformaciju ekonomske i društvene strukture, a pokazali su se snažni recidivi tranzicije, posebno privatizacije u nekim sektorima poput aluminijumske industrije, crne metalurgije, poljoprivrede, što je dosta teško bilo nadoknaditi”, kazao je Mihailović.

Sve je, navodi on, ostvareno u dosta turbulentnim vremenima, 2008. je počela velika ekonomska kriza koja i danas tinja.

“Crna Gora je u ovom periodu, a posebno u posljednje dvije godine, postigla značajan spoj čvrste konsolidacije uz razvoj na bazi visokih investicionih ulaganja. Sektori koje bih istakao su poljoprivreda, turizam, građevinarstvo i neki segmenti industrije poput energetike. U posljednje vrijeme ekonomski razvoj se bazirao na visokim investicijama”, istakao je Mihailović.

Crna Gora, poručuje on, mora i dalje da bude investiciono atraktivna destinacija jer još nema dovoljno akumulacije da bi mogli pokrenuti snažan razvoj.

“BDP je 2005. bio 1,8 milijardi eura, po stanovniku 900 eura, 2006. je iznosio 2,1 milijardu što je rast od šest odsto, 2007. rast je bio preko 10 odsto. Nemamo još zvanične podatke za prošlu godinu, ali u 2017. BDP je bio 4,3 milijarde, po stanovniku 6.900 eura. Uporedite onih 2.900 i ovih 6.900 eura. Svi parametri su udvostručeni za 13 godina prosječna penzija je bila oko 140, a sada je 284 eura, zaposlenost je u 2018. povećana 3,5 odsto pa je zaposlenih građana oko 232.000 prema 140.000 koliko ih je bilo 2005”, ukazao je Mihailović.

Investicije u osnovna sredstva su 2017. bile 950 miliona, dakle Crna Gora je, naglašava Mihailović, sve vrijeme nezavisnosti bila visoko investiciono aktivna.

“Veoma je dobro što je crnogorska ekonomija, rekao bih, živa i žilava ekonomija u kojoj se dešavaju važne stvari. Ne teče tu med i mlijeko, da se razumijemo, ali uvijek u ekonomiji treba da vršite analizu uslova u kojima se sve to ostvaruje. Crna Gora je ostvarila pozitivne rezultate, ali ima znatne probleme koje treba rješavati u budućnosti”, kazao je Mihailović.

Objašnjava i na koje probleme konkretno misli.

“Jedna grupa problema se odnosi na dalje jačanje makroekonomske stabilnosti. Crna Gora se posljednjih nekoliko godina ne zadužuje za tekuću proizvodnju što je mnogo važno, znam da je javni dug povećan skoro tri puta, ali uvijek je pitanje zašto se zadužujemo. Ono što se ne smije više dozvoliti, i ne dozvoljava se, je da se tekuća potrošnj a finansira iz zajmova. To apsolutno niti radi Vlada, niti smije da se radi”, upozorava Mihailović.

Prema njegovim riječima, Crna Gora mora da vrši dalje restruktuiranje privrede.

“Crna Gora ne smije da se osloni na turizam. Turizam treba da se uveže, prije svega sa poljoprivredom. Naši proizvodi su izuzetni, autohtoni, visokog kvaliteta i nemamo ih za direktni izvoz, ali imamo za indirektni preko turista. Mnogo stvari je urađeno u poljoprivredi u posljednjem periodu, ali tu treba vremena. U svemu trome treba da smanjimo administrativne barijere, najviše lokalne zajednice jer one često predstavljaju snažno ograničenje u oblasti biznisa”, kazao je on.