Video
Uvoz proizvoda u Crnoj Gori veći je čak šest puta od izvoza. Ipak, to nije činjenica koja najviše brine. Naime, najveću bojazan stvara informacija da Crna Gora veliki broj proizvoda koje može i sama da proizvede uvozi. I to u milionskim iznosima.
Crna Gora nema fabriku za proizvodnju mašina, pa je logično da ćemo neophodne dijelove za naša vozila uvoziti.
Međutim, neprocjenjivo bogatstvo Crne Gore koje leži u njenom obradivom zemljištu za sada je slabo prepoznato pa tako mi dominantno uvozimo žitarice, brašno, skrob…
I stočarstvo je očigledno zapostavljeno u našoj državi, pa tako raste i uvoz živih životinja, kao i uvoz mesa.
Iako smo godinama bili jedni od najvećih izvoznika rezanog drveta i uvoz namještaja je u porastu.
Pomenute proizvode najviše uvozimo od komšija iz Srbije.
Tokom prošle godine iz Srbije smo uvezli proizvode vrijedne skoro pola milijarde eura! I za četiri mjeseca ove godine Srbija je broj jedan, kada je u pitanju uvoz Crne Gore.
“Tokom četiri mjeseca u 2018. iz Srbije su se najviše uvozili proizvodi iz grupe pića, alkoholi i sirće u vrijednosti od 8,4 miliona eura, zatim plastične mase i proizvodi od plastičnih masa (7,4 miliona eura), žive životinje (6,1 miliona eura), namještaj, posteljina, madraci, jastuci i slični punjeni proizvodi (6,1 miliona eura), kao i proizvodi na bazi žitarica, brašna, skroba ili mlijeka u vrijednosti od 5,4 miliona eura“, saopšteno je zvanično portalu Standard u Privrednoj komori Crne Gore.
Na drugom mjestu, kada je uvoz naše države u pitanju, je Kina.
“Iz Kine su se najviše uvozili proizvodi na bazi žitarica, brašna, skroba ili mlijeka u vrijednosti od 57,2 miliona eura, zatim razne mašine i mehanički uređaja (11,4 miliona eura), obuća i slični proizvodi (4,4 miliona eura), odjeća (3,7 miliona eura), kao i proizvodi od gvožđa i čelika (3,3 miliona eura). Tokom 2017. iz Kine je uvezeno 221,4 miliona, a za četiri mjeseca ove godine 105 miliona eura“, istakli su u Privrednoj komori Crne Gore.
Treće mjesto po visini uvoza zauzela je Njemačka.
Iz ove države za 12 mjeseci prošle godine smo uvezli proizvode vrijedne skoro 200 miliona. Za četiri mjeseca ove godine vrijednos uvoza iznosila je 61 milion eura.
“Najzastupljeniji proizvodi u uvozu iz Njemačke bila su vozila (21,9 miliona eura), mašine, mehanički uređaji i njihovi djelovi (7,6 miliona eura), farmaceutski proizvodi (3,9 miliona eura), meso i drugi klanični proizvodi za jelo (3,5 miliona eura), proizvodi na bazi žitarica, brašna, skroba ili mlijeka (2,9 miliona eura)“, rekli su Standardu u Privrednoj komori.
Sa druge strane izvoz je, kako tvrde u PKCG, blago porastao.
“Posljednih godina izvoz crnogorskih proizvoda na inostrano tržište bilježi blagi rast, a potencijal za nastavak takvog trenda svakako postoji. Poznato je da proizvodimo visokokvalitetna pića (vina, vode, pivo), meso i mesne prerađevine, mliječne proizvode, med, masline. Neiskorišćene mogućnosti su bogatstvo raznog ljekovitog i samoniklog bilja, zatim u šumskim predjelima pečurke, medonosno bilje, šumski plodovi, te ogroman neiskorišćeni potencijal u oblasti organske proizvodnje, slatkovodnog i morskog ribarstva“, objasnili su u PKCG.
Tokom 2017. Crna Gore je najviše izvozila u Srbiju (66 milIona eura), Bosnu i Hercegovinu (47,2 miliona eura) i Mađarsku (31,7 miliona eura), kao i tokom četiri mjeseca 2018.godine – Srbija (27,8 miliona eura), Mađarska (15,6 miliona eura) i Bosna i Hercegovina (11 miliona eura).
“Najzastupljeniji proizvodi u izvozu u Srbijom bili su: mineralna goriva i ulja 11,2 miliona eura (što se u najvećem dijelu odnosio na izvoz električne energije), zatim slijede farmaceutski proizvodi (5,5 miliona eura), aluminijum i proizvodi od aluminijuma (dva miliona eura), meso i drugi klanični proizvodi za jelo (1,4 miliona eura), kao i pića alkoholi i sirće (milion eura)“, kažu u PKCG.
Gotovo cjelokupan iznos izvoza na tržište Mađarske odnosio se na izvoz aluminijuma i proizvoda od aluminijuma u vrijednosti od 15,4 miliona eura.
“Izvoz proizvoda na tržište Bosne i Hercegovine u periodu januar-april 2018. godine iznosio je 11 miliona eura, od čega najviše mineralnih goriva i ulja (odnosno električna energija) 4,2 miliona eura, zatim slijede rude, zgure i pepeo (1,5 miliona eura), pića, alkoholi i sirće (1,2 miliona eura), kao i sirova sitna i krupna koža, sa dlakom ili bez dlake (osim krzna) i štavljena koža (1,1 milion eura)“, zaključili su u Privrdnoj komori.
Preporučeno
Nemanja Lacman
