Ekonomski analitičar Mirza Mulešković kaže da je u ovom trenutku veoma rano komentarisati ovu reformu i najavljene promjene. On je podsjetio na par stvari koje su neophodne uraditi, prije svega da bi se, ukoliko se krene u ovaj proces, on sproveo na održiv i baziran na realnom rastu ekonomije.

“Kao jedna od najvećih reformi od 2006. godine, jasno je da se prvenstveno moraju uraditi ekonomske analize i dati jasni indikatori i rezultati na bazi čega se ocjenjuje održivot kompletne reforme. Takođe, shodno Zakonu, povećanje minimalne zarade se usvaja shodno dogovoru socijalnih partnera, Unije poslodavaca, Sindikata i Vlade. Na taj način se kroz međunarodne standarde dolazi do optimalnog rješenja koje je prihvaćeno od svih strana. Jedino se tim putem može doći do rješenja koje je održivo, i koje će biti prihvaćeno”, kaže Mulešković.
On je napomenuo da bilo kakvo povećanje zarada, nevezano za ovu reformu, mora biti praćeno stvaranjem nove ekonomske vrijednosti u zemlji, kako ne bi izazvalo druge negativne efekte.
“Imajući u vidu da su projekcije rasta BDP-a Crne Gore za naredne tri godine ne baš optimistične, i da se očekuje da će rast BDP 2025. godine biti 2.9%, što Crnu Goru stavlja na začelje što se tiče ovog rasta u odnosu na zemlje regiona. Takođe, svih međunarodni izvještaji upozoravaju na veliki problem u javnim finansijama, posebno akcentirajući da se vodi računa o troškovnoj strani da se ne povećava”, kaže naš sagovornik.
Imajući u vidu da imamo 60.000 zaposlenih u javnom sektoru, sigurno je, tvrdi Mulešković, da bi povećanje zarada, bez povećanja prihodne strane budžeta doveo u opasnost javne finansije.
“Bilo koje veće povećanje zarada, ne može biti održivo ukoliko se ne stvara iz realne ekonomije i ne može biti održivo ukoliko ne budemo radili na otvaranju radnih mjesta u realnom sektoru, te racionalizaciji javne potrošnje i reformi javne uprave”, jasan je Mulešković.
On je ponovio da je o ES2 teško davati bilo kakav komentar, jer nemamo dovoljno informacija o svemu što se planira. takođe je preporučio opreznost, i uz dobre analize ocijenu stanja javnih finansija i stanja crnogorske ekonomije.
“Ovo ne obuhvata samo povećanje zarada, o kojoj god da se ponudi radi, već obuhvata kompletnu reformu sistema, jer će usklađivanje svih ostalih zarada zahtijevati dodatne troškove, da se ne bi napravila uravnilovka među zaradama, povećanje svih socijalnih davanja, naknade nezaposlenima i slično, kako određene kategorije društva, koje i danas žive u siromaštvu ili ivici siromaštva, ne bi bili ugroženi. I naravno preporuka je da se u ovaj proces uključe svi zainteresovani i oni na koje će se ovo odnositi, jer jedino tako se može donijeti prava odluka. Takođe, ovu reformu mora pratiti strateški plan razvoja crnogorske ekonomije, i na koji način će država da obezbijedi uslove i šta će se uraditi da bi se razvijala realna ekonomija, koja i finansira dominantno kompletnu javnu potrošnju”, zaključio je Mulašković.
Preporučeno













