Video
– Riječ je o jednostavnoj preraspodjeli koja po suštini svoga karaktera i potencijalnog društvenog uticaja znatno prevazilazi njenu metodološku simplifikaciju. Takvo rješenje otvara mnoga pitanja koja zadiru u osjetljive lične i društvene sfere i čiji zajednički imenilac može biti gubitak povjerenja u društvene institucije, što može znatno štetiti socijalnom kapitalu – vezivnom tkivu društva – kazao je Kostić.
Planiran je porez od 15 odsto za penzije od 524 do 647 eura; 75 odsto do 797 eura i 95 odsto za penzije veće od 797 eura.
On navodi da, ako je kao gornja margina uzeta prosječna zarada, a preko tog iznosa se oporezuju penzije ,,ne može a da se ne postavi pitanje: da li neko zaista misli (a misli) da taj iznos primanja obezbjeđuje zadovoljenje ličnih potreba na nivou višem od potrebnog pa taj „ luksuz“ treba oporezovati pogotovu ako se uporedi sa potrošačkom korpom“. – Ili, na primjer, drugo ne manje značajno pitanje: šta to znači kada na prihod koji ste obezbijedili u okviru sistema međugeneracijske solidarnosti plaćajući državi u kontinuitetu tokom radnog vijeka odgovarajući iznos poreza i doprinosa sada ta ista država uvodi porez? Da li je to u skladu sa Zakonom? Ne znam! Ako i jeste (a vrlo je sumnjivo jer nije sve moralno što je i zakonito), sigurno nije u skladu s onim što se nominuje kao društveni ugovor i bez koga nema onoga što se zove harmoničnom društvenom zajednicom usmjerenom ka civilizacijskom napretku – poručio je Kostić. On smatra da je odluka da li nešto oporezovati više ili manje uvijek subjektivan osjećaj i treba ga posmatrati u kontekstu fiskalnih, odnosno društvenih ciljeva.
– Razlozi tome mogu biti višestruki od procjene fiskalne izdašnosti proizvoda, zdravstvenih razloga ili jednostavne dostupnosti za oporezivanje zbog položaja proizvoda u lancu potrošnje… zato jednostran odgovor nikada nije odgovor na ovakva pitanja – rekao je Kostić i dodao da on ne bi oporezovao slatkiše, s čim se sigurno ne bi složili ljekari. – Ali povećati akcize na duvan i alkohol uvijek je opravdano, ali treba voditi računa o tome da će tržište reagovati bijegom u sivu ekonomiju. Ako pri tom država ne raspolaže dovoljnim kapacitetima za suzbijanje takvih tendencija zabilježiće pad, a ne očekivani rast poreskih prihoda – zaključio je Kostić.
Htjeli da mijenjaju 11 zakona
Preporučeno
Prilikom koncipiranja budžeta iz Ministarstva finansija su, kako Pobjeda saznaje, namjeravali da izmijene 11 zakona kako bi povećali namete, odnosno smanjili davanja. Među njima su zakoni o finansiranju političkih partija, NVO, kulture, obrazovanja…I ova odluka o progresivnom oporezivanju visokih penzija je u suprotnosti sa Zakonom o porezu na dohodak fizičkih lica, jer u članu 5 stav 9 se navodi da se izuzimaju iz dohotka, osim penzija ostvarenih u skladu sa zakonom kojim se uređuju zarade državnih i javnih funkcionera i invalidnina.
