Video
Ona je dodala i to da prema Zakonu o zaštiti i spašavanju propisuje se novčana kazna u iznosu od 500 do 10.000 eura ako se ne izradi preduzetni plan.
Kazne
” Koliko je nama poznato, do sada niko nije kažnjen po ovom osnovu. Nadležni organi, vlasnici i korisnici šuma kao i koncesionari imaju obavezu da učestvuju u sprečavanju požara kao i gašenju u slučaju da do njega dođe. Međutim, dosadašnje aktivnosti nijesu dale rezultate “, istakla je Orlandić.
Ona navodi činjenicu da šume predstavljaju veliko bogatstvo, kako po broju i vrstama šumskog fonda, tako i sa ekonomsko-ekološkog stanovišta.
” Međutim, pojava požara u značajnoj mjeri utiče na šumske ekosisteme, živi svijet koji ih naseljava, ali i kvalitet vazduha”, kazala je Orlandić.
Bogatstvo u plamenu
Podaci govore da šume u Crnoj Gori pokrivaju površinu od oko 832.900 hektara, odnosno 59,9 odsto teritorije.
” Šumski pokrivač daleko je iznad evropskog (46 odsto) i svjetskog (30 odsto) nivoa. Visok procenat šumskog pokrivača predstavlja veliku prednost kad su u pitanju zaštita i očuvanje životne sredine, a takođe je pozitivan za prilagođavanje ekosistema budućim promjenama”, kazala je Orlandić dodajući da podaci ukazuju da je u periodu 2012. do 2018. godine bilo 532 šumska požara, sa opožarenom površinom šuma od 34.628,18 hektara i procijenjenom štetom od 6.492.496 eura.
Najgora sezona, kada je o požarima riječ, bila je 2017. godine sa 124 požara na preko 30 hektara. Tada je značajan dio šumskog fonda devastiran u okviru NP Lovćen. Požar nije bilo moguće lokalizovati dva mjeseca i nije ugašen sve do pojave kiše – naglašava Orlandić dodajući da prema izvještaju Državne revizorske institucije (Uspješnost sprovođenja politike zaštite životne sredine u CG – zastita od šumskih požara), kada je riječ o revitalizaciji šuma od šumskih požara iz 2017. godine, sprovedene su samo urgentne mjere uklanjanja suvih stabala i ostataka od požara na prostoru privatnih i državnih šuma u parku.
Ona je istakla i da se u izvještaju navodi i da je došlo do neadekvatne reakcije na velike požare koji su zahvatali Crnu Goru u ljeto 2017. godine i da je to posljedica loše opremljenosti i kapaciteta službe zaštite i spašavanja.
Kako je istakla, požar koji je zahvatio državne šume 2012. godine uništio je skoro sedam odsto ukupne površine šuma u Crnoj Gori.
” Plan sanacije šuma degradiranih ovim požarima podrazumijevao je dvije faze. Prvom fazom predviđena je sječa opožarenih stabala i njihovo uklanjanje, a drugom fazom pošumljavanje površina, na kojima nije došlo do prirodnog podmlađivanja, a koja je trebalo da obuhvati period od tri godine. Prema dokumentu ,,Informacija o realizaciji plana sanacije u šumama degradiranim šumskim požarima sa predlogom daljih mjera“ 42 odsto od ukupne opožarene drvne mase je iskorišćeno ili je u fazi korišćenja”, kazala je Orlandić.
Pošumljavanje
Što se tiče druge faze, ističe da je pošumljeno 39 odsto od ukupne opožarene površine predviđene za pošumljavanje.
” Ovi podaci jasno govore da moramo brže reagovati kada je o sanaciji opožarenih površina riječ. Područja koja su najviše stradala u požarima 2012. godine su ona koja pripadaju opštinama Pljevlja, Podgorica, Nikšić i Plužine, a mi ni nakon gotovo 10 godina nijesmo uspjeli da realizujemo osnovne mjere koje bi ovim područjima dale šansu da se u narednim decenijama vrate u pređašnje stanje”, tvrdi Orlandić.
Po njenim riječima, za zaštitu šuma u ljetnjim mjesecima najvažnije je preduzeti preventivne mjere.
” U kojem obimu će se te mjere organizovati i primijeniti, zavisi od karaktera i veličine opasnosti šumskih požara koji prijete određenom području. Na nekim mjestima suzbijanje požara je relativno jednostavan proces, za koji nije potrebno detaljno planiranje. Ali ima i mnogo šumskih predjela gdje je opasnost od požara toliko velika da je potrebno dobro planiranje za sprečavanje požara, a takođe i za akciju njegovog gašenja u trenutku pojavljivanja, jer se tada mora brzo i tačno primijeniti odgovarajuća tehnika gašenja”, objašnjava Orlandić.
Koristi
Šume su, kako ona novodi, veoma bitne jer upijaju štetne gasove i na taj način smanjuje njihovu koncentraciju u atmosferi i pomaže u ublažavanju klimatskih promjena.
” Sa druge strane, šumski požari ne samo da smanjuju ovu sposobnost već utiču na pojavu dodatnih emisija gasova sa efektom staklene bašte”, ističe Orlandić.
Kod analize šumskih požara, ističe da su ugroženi i nacionalni parkovi: Durmitor, Biogradska gora, Lovćen, Skadarsko jezero, Prokletije kao i kompleksi maslina na čitavom Primorju.
” Svaki požar u ovim kompleksima bez blagovremene i efikasne intervencije ima karakteristiku elementarne katastrofe”, poručila je Orlandić.
EU fondovi mogu da pomognu
Sticanjem statusa kandidata za članstvo u Evropskoj uniji, sredinom decembra 2010. godine, prema riječima Sanje Orlandić, Crna Gora je stekla pravo korišćenja sredstava iz komponenti Instrumenta pretpristupne pomoći – IPA.
Preporučeno
” Planom razvoja šuma i šumarstva 2014‐2023. godine, predviđena su ulaganja u razvoj sektora šumarstva. Jedan od glavnih izvora je Program ruralnog razvoja ‐ EU IPARD, kao sastavni dio IPA, odnosno V komponente – Ruralni razvoj. Fondovi Evropske unije nude različite mogućnosti. Za rješavanje problema šumskih požara mogu se primijeniti različiti pristupi”, kazala je Orlandić.
