Planirano je da se uvedu novčane kazne u rasponu od dvije do četrdeset hiljada eura.

“Paljenje livada ne samo da uništava travnjake i staništa mnogih biljnih i životinjskih vrsta, već izaziva ozbiljne požare koji često zahvate šume i nisko rastinje”, saopšteno je iz MERS-a uz objašnjenje da ove pojave dovode do ugrožavanja bioraznolikosti, a dim i zagađenje ugrožavaju zdravlje ljudi i životnu sredinu.

Svako ko je proteklog sunčanog vikenda boravio na sjeveru mogao je primijetiti da požari bukte u okolini svih gradova i da se na to do sada posmatralo kao na “normalnu” pojavu u ovom periodu kada vlasnici čiste svoja imanja.

Kako izgledaju ulice u večernjim satima, kada se taj dim sa brda i planina kao magla spusti u gradove, i to je mogao svako vidjeti i osjetiti.

Zaboravljeno je kako je prošle godine jedna ženska osoba na terotoriji plavske opštine izgubila život u požaru koji se otrgao kontroli, dok je čistila svoje imanje.

Povezani članci

Društvo

Rožaje: Sve je isto, samo šuma nema – Niko nije odgovarao za razorne požare

Društvo

Ugrožene šume u NP Prokletije, obaviješteno i Specijalno tužilaštvo

Društvo

Šteta u šumama NP Prokletije kod SDT-a

A događaji iz maja 2020. godine u Rožajama, kada su se dogodili katastrofalni požari koje je izavao ljudski faktor izavali su ogromne materijalne štete, za koje niko nikada nije odgovarao.

Tada je naime, u požarima koji su zahvatili šume na dvije trećine teritore ove sjeverne opštine prema zvaničnoj računici izgorjelo je 160,37 hektara pokriveno šumama.

Ništa nije vrijedilo što je formiran predmet u tamošnjem ODT “po nepoznatim počiniocima”, kada nisu otkriveni do danas niko nije odgovarao.

Sada bi se moglo reći kako zvuči smiješno tadašnja procjena Uprave za šume da šteta od požara iznosi 1.262.050 eura.

Dobro upućeni i obaviješteni sagovornik Portala RTCG izračunao je, međutim, da je šteta koja je nastala usljed požara na teritoriji opštine Rožaje višemilionska i mnogo veća od zvanične i preliminarne koju je tada saopštio Kalač.

Prema njegovim riječima od zasada na jednom hektaru obično bude minimalno četiristo kubika drveta, a maskimalno osamsto, odnosno u svakom slučaju ne stotinu kubika kako je to očigledno uzeto u računici Uprave za šume.

Preliminarni rezultati Uprave za šume govore da je u požarima ukupno opožareno 160,37 hektara šume raznih kategorija, od privatnih, preko privrednih, takozvanih šumskih kultura od 6 do 10 godina starosti, pa do zaštitnih.

Cijena kubika u svim tim šumama je ista. Naravno, ne i za povlašćene koncesionare kao i za one koji do nje uspiju doći iz druge ili treće ruke.

Sagovornik RTCG kaže da je za njih cijena kubika čamovine na panju, preko posrednika, sedamdeset eura.

To bi, kako napominje, značilo da bi broj izgorjelih kubika šume trebalo množiti sa sedamdeset eura, i u tom slučaju bi se došlo do štete u iznosu od blizu četiri i po miliona, ili precizno 4.490.360 eura.

“Postoji još jedna računica, a to je ona da cijena posječene šume, takozvane oblovine, u izvozu iznosi stotinu eura, pa i više. Kada računamo na taj način, šteta koja je nastala zbog požara na području opštine Rožaje, iznosi šesti i po miliona, ili 6.414.800. Treba naglasiti da smo u ovoj računici uzeli u obzir i minimalni broj kubika drveteta po hektaru” – kaže taj preduzetnik.

Šteta koja je nastala kada se radi o šumama ne može se, kako ističu, sagledavati samo u materijalnom smislu, već prvenstveno u ekološkom smislu, odnosno u smislu smanjenog emitovanja kiseonika, a potom i u turističkom pogledu.

Očekivalo se da će poslije promjene vlasti u avgustu 2020. godine pitanje odgovornosti za višemilionsku štetu nastalu od podmetnutih požara na području opštine Rožaje biti ponovo pokrenuto, ali do sada niko to nije učinio.

Na sajtu Urave za šume Crne Gore i tada je stajao poziv za prijavljivanje požara, uz objašnjenje da je “95 odsto šumskih požara izazvano namjerno, iz nehata ili neznanja”, kao i da je “za lica koja svojim nesavjesnim radnjama izazovu pojavu i širenje požara većih razmjera i sa znatnom materijalnom štetom, propisana zatvorska kazna od šest mjeseci do dvanaest godina”.

Štete od požara koje su se dogodile polovinom maja 2020. godine na privatnim posjedima i na šumama na trećini teritorije opštine Rožaje, bile su više nego “većih razmjera i sa znatnom materijalnom štetom”, da bi prošle nekažnjeno, na na kraju, izgleda, da je sve tako završeno.

Javnost pozdravlja inicijativu MERS-a da se u novi zakon uvrsti stroga novčana kazna za paljenje livada, uz očekivanje da onda nadležne službe počnu tu zakonsku odredbu da spovode u djelo. Kada jednom neko bude kažnjen makar i minimalnom kaznom od dvije hiljade, a kamoli maksimalnom od 40 hiljada eura, teško će drugi put pokušati to da radi.

Upravo je na pogubnost na prirodni bidiveritet kada se radi o paljenju livada ukazao mladi sakupljač i prerađivač ljekobilja Almir Jasavić, kada je za Portal RTCG ovih dana kazao da su piromani najveća opasnost za zaštićene biljne vrste u Crnoj Gori.