Video
Poslovima zastupanja pred carinskim organom bavi se 146 privrednih društava i 261 licencirano fizičko lice, istakao je sekretar Odbora Filip Vujović.
“Ograničenja sa kojima se oni suočavaju su nelikvidnost i nemogućnost naplate potraživanja, siva ekonomija, nelojalna konkurencija, još uvijek nedovoljno razvijena saobraćajna infrastruktura, česte i skupe analize robe, spora administracija i nedostatak stručnog kadra”, navode u PKCG.
Takođe, ukazuju na visoke stope doprinosa na zarade i poreza na nepokretnosti.
Dodatno ograničenje koje kompanije imaju u ovom sektoru su uslovi poslovanja na graničnim prelazima.
U informaciji se navodi da je u cilju potpune valorizacije Slobodne zone potrebno sinergijsko djelovanje svih privrednih subjekata i državnih organa koji posluju u barskoj luci.
Osim podsticajnih mjera države, opštine i lučkih operatera, privrednici ukazuju na potrebu unapređenja efikasnosti u radu pružalaca usluga, kao i carinskog i inspekcijskih organa, a sve u cilju zadržavanja postojećih i privlačenja novih korisnika, posebno u proizvodnim djelatnostima.
Šansu za unapređenje poslovnih aktivnosti privrednici prepoznaju u izgradnji auto-puta prema Srbiji, kao i rekonstrukciji željeznice u Crnoj Gori i Srbiji na pruzi Bar – Beograd.
“To će doprinijeti intenzivnijem korišćenju ovog putnog pravca, upošljavanju luke u Baru, nižim troškovima i rastu konkurentnosti, i na taj način poslovanju u oblasti logistike i špedicije. Pandemija koronavirusa je uticala na usporavanje obavljanja privrednih aktivnosti u ovoj oblasti, iako je ova grana privrede bila izuzeta iz oblasti zabrane obavljanja djelatnosti”, navodi se, između ostalog, u Informaciji o poslovanju.
Najveći izazov prouzrokovan pandemijom sa kojim se kompanije u ovom sektoru susrijeću je nemogućnost ili usporenost naplate usluga, što otežava izmirivanje tekućih obaveza koje se odnose na otplatu kredita i plaćanje zakupa, zatim izmirivanje dažbina državi i lokalnim samoupravama (porezi, doprinosi, takse i naknade, reklame, pristupni putevi, odvoz smeća, porez na nepokretnosti), kao i mjesečne režijske troškove (voda, struja, čistoća).
“Privredni subjekti u sektoru logistike i špedicije, kao ograničenje vide i Zakon o fiskalizaciji u prometu proizvoda i usluga, za koji smatraju da će predstavljati otežavajući faktor u poslovanju ionako oslabljene finansijske moći crnogorske privrede izazvane pandemijom korona virusa”, zaključuje se u Informaciji.
Preporuke špeditera su:
* Programima podrške obuhvatiti olakšice koje se odnose na porez (lični dohodak), kao i likvidnost preduzeća (otkup potraživanja …);
* Riješiti problem neuslovnog poslovanja na pojedinim graničnim prelazima (Božaj i Vraćenovići) gdje još uvijek nije sprovedena licitacija za zakup kancelarijskih prostorija, te obzirom na otežano poslovanje uslovljeno pandemijom COVID-19, redukovati cijene zakupa kancelarija i zemljišta na graničnim prelazima;
* Pojednostaviti izdavanje potvrda/uvjerenja (pojedini organi ne prihvataju uplate izvršene elektronskim putem, već isključivo traže uplatnice ovjerene kod banaka, ne odgovaraju na poslate upite ili zahtjeve).
CARINSKI ZAKON
U toku je izrada novog carinskog zakona čija je primjena predviđena od 1. aprila 2021. godine.
Odbor udruženja špeditera Privredne komore dostavio je 15 primjedbi, predloga i sugestija, na koje je predlagač odgovorio.
Špediteri između ostalog ukazuju da je potrebno preciznije definisati rokove čuvanja isprava i podataka, zatim kako će se razduživati elektronski TCG, obavljati registracija kod carinskog organa, te ko je nosilac nacionalnog postupka tranzita (da li je to deklarant ili prevoznik).
“U Zakonu treba da se navedu rokovi u kojima je carinski organ obavezan da pruži informaciju o primjeni carinskih propisa na zahtjev zainteresovane osobe”, navode u PKCG.
Članovi Odbora udruženja špeditera smatraju da u dijelu Nacrta carinskog zakona kojim se propisuju kaznene odredbe treba propisati blaže kazne.
Ovu sugestiju nije prihvatio predlagač, obrazlažući da su dužni poštovati raspon visine novčanih kazni propisan Zakonom o prekršajima.
Uporedo sa Carinskim zakonom, otpočinje primjena Novog kompjuterizovanog tranzitnog sistema (NCTS) na nacionalnom nivou.
“Novom regulativom postići će se izuzetno visok nivo usaglašenosti sa Carinskim zakonom Evropske unije, odnosno sa zahtjevima pregovaračkog poglavlja 29. Najznačajnija novina, u ovom Zakonu je to što će kompletan proces carinjenja biti bespapiran. Razmjene informacija, kao što su deklaracije, zahtjevi ili odluke, između carinskih organa i privrednih subjekata, te čuvanje tih informacija vršiće se upotrebom tehnika elektronske obrade podataka. Za primjenu ove odredbe potrebno je razviti nove i nadograditi postojeće IT sisteme”, ističu u PKCG.
Dodatno, Uprava carina, u saradnji sa međunarodnim organizacijama, radi na unapređenju sistema u cilju ubrzavanja trgovine i implementacije određenih olakšica.
U toku su aktivnosti na uvođenju nacionalne aplikacije za akcize koja će ovu proceduru učiniti bespapirnom, a implementiran je E manifest za ekspresne pošiljke, koji će u narednom periodu biti proširen na poštanski i pomorski
saobraćaj, te dodatno ubrzati carinske formalnosti.
UPRAVA CARINA O OBLASTI AKCIZA
Uprava carina je u septembru 2019. godine započela realizaciju projekta “Podrška Upravi carina u oblasti akciza” iz sredstava podrške EU (EUIF).
Cilj projekta je izrada nove aplikacije za akcize i njena implementacija u Carinski informacioni sistem.
Predstavnik Uprave carina Ivan Laković je naglasio da promjena Zakona ne donosi nove obaveze za privredne subjekte.
“Nova aplikacija će biti besplatna za privrednike koji će putem nje moći brže i efikasnije da ispune svoje akcizne obaveze”, rekao je Laković.
Aplikaciju je predstavio Vladimir Obućina iz sarajevskog Safe Neta koji je između ostalog rekao da je za njeno korišćenje neophodno registrovati digitalni sertifikat.
“Obračun akcize se suštinski mijenja, jer se kreira u aplikaciji na osnovu specifikacije proizvoda koje ste plasirali na tržište u obračunskom periodu”, kazao je Obućina.
Aplikacija će imati sljedeće funkcionalnosti koje su od značaja za privrednike:
* Elektronsko podnošenje i prijem zahtjeva za upis u registar akciznih
obveznika
* Elektronsko podnošenje i prijem mjesečnih specifikacija
* Elektronsko podnošenje i prijem mjesečnih izvještaja
* Elektronsko podnošenje i prijem mjesečnih obračuna akcize
* Evidencije kretanja akcizne robe
* Zahtjeve za povraćaj dijela plaćene akcize
“Konkretni benefiti za privrednike će biti: pojednostavljeno i brzo prijavljivanje obaveza, kraće vrijeme potrebno za pojedine procese, isključenost grešaka prilikom popunjavanja podataka u aplikaciji, veća preglednost nad dokumentima, oslobađanje ljudskih resursa”, navode u PKCG.
Aplikacija koja je u završnoj fazi imaće mogućnost povezivanja sa budućim aplikacijama EU stoga je ovaj projekat veoma značajan za Crnu Goru u procesu integracija.
Projekat je u završnoj fazi i očekuje se da aplikacija za akcize bude funkcionalna od 1. januara 2021.godine.
Predstavnik Uprave carina Igor Vukčević je kazao da projekat nije vezan za elektronsku fiskalizaciju te da neće odložiti početak njegove primjene.
AGENTI I ŠPEDITERI
Branislav Zenović je ukazao na nepovoljnosti rješenja iz Predloga zakona o obavljanju agencijskih poslova koja, prema njegovim riječima, ostavljaju mogućnost agentima da se bave špediterskim poslom, čime se, smatra, podstiče nelojalna konkurencija.
On apeluje da Odbor uputi inicijativu za donošenje akta koji će dodatno urediti obavljanje špediterskih poslova.
Predsjedavajući Saša Simović ocijenio je da postoje firme koje se „usputno bave špedicijom i ugrožavaju poslove špediterima”.
Đorđe Džankić, Tanišped, ukazao je na veliko opterećenje manipulativnim troškovima pošiljki koje isporučuje Brza pošta. Ovi troškovi često premašuju vrijednost pošiljke što je, kako ocjenjuje, apsurd.
Snežana Terzić, Stadion d.o.o, smatra da Odbor treba da pokrene inicijativu kako bi se precizno definisala ova oblast. Ona je ocijenila da je potrebno insistirati na elektronskoj komunikaciji sa inspekcijama kako bi se umanjili troškovi koji se javljaju tom prilikom.
Potpredsjednica Komore Liljana Filipović informisala je Odbor da je urađena tradicionalna Godišnja analiza poslovanja crnogorske privrede kojom je obuhvaćeno i poslovanje špeditera. Ona se obično prezentuje Vladi krajem kalendarske godine.
Pozvala je špeditere da sve izazove sa kojima se srijeću a nijesu obuhvaćeni pomenutim dokumetom argumentuju
kako bi bili predstavljeni donosiocima odluka.
Ona je najavila da će izrada novog Carinskog zakona biti tema sjednice ovog odbora, pa će članovi odbora biti u prilici da blagovremeno budu informisani i daju primjedbe i sugestije.
Špediteri su predložili da se kreira posebna internet stranica na kojoj bi se brže informisali o izmjenama regulative i drugim pitanjima koja se tiču njihovog rada.
PLANIRANJE PROSTORA I IZGRADNJA OBJEKATA
Sekretar Blša Rakčevićocjenjuje da će usvojene izmjene i dopune Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata, u kojem su predstavnici privrede imali aktivno učešće ubrzati procese koji su identifikovani kao biznis barijere u ranijem periodu.
“Značajno su skraćeni rokovi izmjena važećih planskih dokumenata do donošenja Plana generalne regulacije”, navodi se.
Izmjenama ovog zakona opštinama se daje mogućnost umanjenja plaćanja naknade za opremanje građevinskog
zemljišta (komunalija) do 100%, na određenu vrstu investicija – objekata.
Do donošenja Plana generalne regulacije Crne Gore, koji bi trebao sveobuhvatnije da uredi pitanje komunalnog opremanja za cijelu državu, ovo rješenje će predstavljati značajan podsticaj za investiranje.
Privrednici su oslobođeni i plaćanja naknade za opremanje građevinskog zemljišta kada je u pitanju građenje objekata za proizvodnju, preradu i skladištenje, kao i za hotele sa najmanje četiri zvjezdice.
Takođe proširen je i broj lokalnih objekata od opšteg interesa za koje izvršni organ Opštine može da utvrdi lokaciju za građenje i izda urbanističko tehničke uslove, što značajno skraćuje procedure.
Veoma je važno istaći da je data Vladi da na zahtjev privrede, izda urbanističko tehničke uslove za izgradnju objekata proizvodnje i/ili prerade koji zapošljavaju 50 radnika i više, hotela, turističkog naselja odnosno turističkog rizorta
kapaciteta od 150 ležajeva i više, energetike i dr.
Produžen je rok za legalizaciju bespravnih objekata sa olakšanom procedurom.
Kod obavljanja djelatnosti novitet je vraćanje nekih nadležnosti Inženjerskoj komori, kao na primjer obaveznog članstva i potrebe polaganja stručnog ispita.
Takođe, Inženjerska komora uvodi program obavezne obuke odnosno stručnog usavršavanja ovlašćenih inženjera i
revizora.
Preporučeno
Novim rješenjem je predviđeno, da u zavisnosti od gabarita objekta, može biti smanjen broj obaveznih struka za obavljanje djelatnosti revizije tehničke dokumentacije i stručnog nadzora u kompanijama, a sve u cilju da se veći broj privrednih subjekata uključi u ove poslove, ali ne na uštrb kvaliteta.
