Video
Kako ocjenjujete najavljenu poresku reformu ministra finansija Milojka Spajića?
PAVLOVA: Moraćemo da vidimo efekte predložene reforme nakon što stupi na snagu. Važno je da se primijene reforme koje će približiti zemlju standardima EU, što će omogućiti njenu bržu integraciju u Uniju.
Koliko novca je EIB do sada investirala u crnogorsku ekonomiju?
PAVLOVA: Milijardu eura. Tri od svakih pet eura koje smo investirali u Crnoj Gori bili su podrška za privatni sektor. Samo od 2009. pomogli smo očuvanje 40.000 radnih mjesta, što je otprilike populacija Bara.
Uložili smo 251 milion u razvoj transportne infrastrukture. Naše investicije u vodosnabdijevanje i otpadne vode uvećale su pristup pijaćoj vodi i sanitarnim uslugama širom države, kao i u izgradnju i renoviranje obrazovnih ustanova i vrtića deset opština.
Nakon obilnih kiša i poplava 2010. godine, obezbijedili smo finansiranje za infrastrukturu, kako bi se zaštitila imovina i životi. Danas, kao dio Tima Evrope, EIB je spremna da nastavi finansiranje socijalnog i ekonomskog razvoja i omogući da Crna Gora iskoristi pogodnosti Ekonomskog i investicionog plana Evropske komisije. Kao potpredsjednica EIB koja vodi tim zadužen za operacije na Zapadnom Balkanu, uvjeravam vas da smo u bliskom kontaktu sa partnerima kako bi podržali brz i uspješan oporavak od pandemije kovid-19, prilagođavanje klimatskim uslovima i ublažavanje njihovih posljedica, kao i modernu i pouzdanu transportnu infrastrukturu. EIB želi da nastavi sa podsticanjem održivog i dugoročnog razvoja Crne Gore, kao i ambicija za pridruživanje EU.
Spremni smo da primijenimo našu finansijsku i tehničku podršku kako bismo doprinijeli stvaranju tržišta u Crnoj Gori i na Zapadnom Balkanu koje je više društveno inkluzivno, digitalizovano i integrisano. U ovom kontekstu, tokom prvih šest mjeseci ove godine odobrili smo projekte vrijedne 600 miliona eura. Očekuje se da ove investicije otključaju dodatne 1,2 milijarde eura investicija.
Koliko novca ste plasirali preko IRF-a, a koliko preko komercijalnih banaka?
PAVLOVA: Od 610 miliona uloženih eura, 420 miliona je investirano u privatni sektor preko IRF-a. Posljednja investicija je odobrena u septembru 2020. i pruža podršku oporavku 150 MSP.
Upravo se spremamo da potpišemo šesti ugovor sa IRF-om u vrijednosti 50 miliona eura za brži oporavak malih preduzeća, koja su najgore pogođena pandemijom. Ova sredstva će biti dostupna i kompanijama koje planiraju ulaganje u energetski efikasne i ekološke poslovne prakse. Zajedno sa ovom operacijom, koja tek treba da se potpiše, investicije EIB-a u saradnji sa IRF-om dostići će 470 miliona eura.
Koji projekti će biti u fokusu vaših investicija u narednom periodu?
PAVLOVA: Planiramo da finansiramo nove projekte u zdravstvu, klimatskim aktivnostima i transportu. Nedavno smo investirali 10,3 miliona u modernizaciju Kontrole letenja Srbije i Crne Gore, čime će vazdušni prostor nad Zapadnim Balkanom postati bezbjedniji.
Želimo da podržimo transformaciju crnogorske ekonomije u zeleniju, otporniju i digitalnu, kao i da joj pomognemo da se izbori sa dva globalna izazova – pandemijom i klimatskim promjenama. Već smo počeli sa finansiranjem digitalne infrastrukture 2020. godine u nekim zemljama u regionu, a planiramo da uvedemo ovakve projekte širom Zapadnog Balkana. Drugi važan cilj je pomoć u prelasku na zelene izvore energije i rješavanje ekološkog zagađenja.
Što očekujete od crnogorske ekonomije tokom sljedeće godine?
PAVLOVA: Očekuje se rast od sedam odsto u ovoj godini, prema posljednjoj prognozi MMF-a, a tokom 2022. za 5,6 procenata. Istraživanje EIB-a o aktivnostima banaka u regionu pokazuju da u prosjeku 34 odsto firmi ima ograničenja u pogledu apliciranja za kredite, a u Crnoj Gori je to 47 odsto, gdje je važan problem i nedovoljan iznos zajma u odnosu na potrebe.
Preporučeno
Dalja podrška Vlade i međunarodnih finansijskih institucija su ključne za brži oporavak, aktiviranje i transformaciju crnogorske ekonomije, a EIB nastavlja aktivnu ulogu u pružanju praktične podrške privatnom sektoru, kao i za razvoj vitalnih projekata u oblasti transporta, zdravstva i klimatskih pitanja.
