Video
Iz PKCG, između ostalog, ističu da ćemo kroz prihode od zdravstvenog turizma imati priliku da unaprijedimo cjelokupni zdravstveni sistem.
Napominju da je zdravstveni turizam najbrže rastuća grana turizma u svijetu, te da predviđanja Svjetske zdravstvene organizacije potvrđuju da će do 2030. zaštita i briga o zdravlju postati najjača globalna industrija i jedan od najvećih pokretača turističkih putovanja.
“Dobri preduslovi, ali nedovoljno iskorišćeni i promovisani”
Govoreći o stanju u Crnoj Gori, kažu da naša država ima dobre preduslove, ali nedovoljno iskorišćene.
“Ako analiziramo trenutno stanje u Crnoj Gori možemo vidjeti da naša zemlja ima veoma dobre preduslove koji nijesu u dovoljnoj mjeri iskorišćeni (niti promovisani) za razvoj profitabilnih zdravstveno-turističkih aktivnosti: prirodne resurse, bogato istorijsko, kulturno i industrijsko nasljeđe, povoljan geografski položaj, tradicionalnu gostoljubivost ljudi, postojeću turističku infrastrukturu, multietnički karakter Crne Gore i multikulturne tradicije, kao i rastuću svijest turističkih poslenika o koristima koje razvoj zdravstvenog turističkog sektora može donijeti ukupnom privrednom razvoju”, navode iz PKCG.
Podsjećaju da je u cilju realizacije strateškog opredjeljenja da Crna Gora postane cjelogodišnja turistička destinacija, Vlada u oktobru 2021. usvojila Program razvoja zdravstvenog turizma Crne Gore do 2023. s Akcionim planom koji ima za cilj da usaglasi i uspostavi djelovanje glavnih razvojnih subjekata u javnom, privatnom i civilnom sektoru.
“Ujedno, dokument predstavlja platformu za podizanje konkurentnosti zdravstveno-turističke ponude Crne Gore, gdje se posebno ukazuje na potrebu prilagođavanja postojećih zakona, kao i na potrebu dodatnog obrazovanja pružalaca zdravstveno-turističkih usluga, akreditacije i sertifikacije ustanova”, kažu iz PKCG.
Ističi i da Program razvoja zdravstvenog turizma podržava viziju da Crna Gora bude prepoznata kao razvijena destinacija u oblasti zdravstvenog turizma, a Institut „Dr Simo Milošević“ je prepoznat kao nosilac te grane turizma.
“Neophodno je sačuvati Institut ‘Dr Simo Milošević’, te pronaći najodrživiji i najprofitabilniji model njegovog poslovanja. Iskustvo i povjerenje koje Institut u Igalu ima ne samo na domaćem tržištu, nego i na visoko razvijenom evropskom tržištu (Norveška, Holandija, Švedska, Danska…), uz stručni kadar, predstavlja njegovu najveću vrijednost na kojoj treba temeljiti razvoj i budućnost zdravstvenog turizma u Crnoj Gori”, poručuju iz PKCG.
Foto: RTCG; Institut “Simo Milošević”
“Dati jasne kriterijume ko može da se bavi zdravstvenim turizmom”
Napominju da na nivou EU ne postoji jedinstvena definicija, ni regulativa kojom se uređuje oblast zdravstvenog turizma, te da je na državama da shodno svojim potrebama i specifičnostima odrede i usvoje nacionalnu definiciju zdravstvenog turizma. Važnost zakonskog definisanja zdravstvenog turizma, klasifikacija, kao i zakonodavno usaglašavanje prepoznao je i Savjet za inovacije i pametnu specijalizaciju.
“Neophodno je definisati zdravstveni turizam i uskladiti zakonodavni okvir, odnosno da Zakon o zdravstvenoj zaštiti bude usklađen sa Zakonom o turizmu i ugostiteljstvu u pogledu zdravstvenog turizma, s obzirom na zajedničke ingerencije nad ovom oblašću Ministarstva zdravlja i Ministarstva turizma, ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera. Osim toga, neophodno je dati jasne kriterijume/uslove ko može da se bavi zdravstvenim turizmom. Predlog zakona o zdravstvenoj zaštiti treba da bude pretpostavka stvaranja dobrog poslovnog ambijenta koji će omogućiti nesmetani razvoj zdravstvenog turizma, da se normativno uredi, a podzakonskim aktima propisaće se podjela u djelatnosti zdravstvenog turizma, odnosno, preciziraće se oblici usluga zdravstvenog turizma”, navode iz PKCG.
Kako pojašnjavaju, Ministarstvo nadležno za poslove turizma odgovorno je za kontrolu ispunjenosti standarda u pogledu prostora, opreme, kadra i usluga za spa & wellness centre.
“Ukoliko objekat ispunjava tražene standarde u tom slučaju može dobiti specijalizaciju Spa&Wellness. Usluge koje se pružaju, a predstavljaju zdravstvene usluge treba da budu u nadležnosti Ministarstva zdravlja. Kako se zdravstveni turizam prvi put definiše u zakonu, potrebno je imati u vidu da on obuhvati kako medicinski, tako i nemedicinski turizam (tj. spa i wellness). Kada su u pitanju indikatori, kao ključni element u praćenju razvoja oblasti održivog i zdravstvenog turizma, neophodno je nakon formalnog usvajanja definicije i podjele zdravstvenog turizma, u Centralnom turističkom registru, uključiti set pitanja koji se odnose na nove kategorije zdravstvenog turizma, kao i prateće podatke (kapacitet, zaposlenost, vrste usluge i dr.)”, ukazuju iz PKCG.
“Najzapaženiji učinak zdravstvenog turizma je povećanje zaposlenosti”
Veliki broj zdravstvenih objekata je u sivoj zoni, te je, kako navode, intencija nadležnih ministarstava da se na odgovarajući način normativno uredi ta oblast.
“Neophodno je kreirati normativni ambijent na način na koji su to uradile razvijene zemlje uz međuresornu i saradnju s privredom po tom pitanju. Normativnim prepoznavanjem ovog vida turističke ponude stvaraju se pretpostavke izlaska iz okvira njenog sezonalnog karaktera, diverzifikuje ponuda i podstiče vanpansionska potrošnja. Kroz prihode od zdravstvenog turizma imaćemo priliku da unaprijedimo cjelokupni zdravstveni sistem i povećamo lična primanja zaposlenih”, ističu u PKCG.
Napominju da Crna Gora sa svojom geografskom pozicijom, obiljem prirodnog bogatstva, bogatom kulturnom baštinom i raznovrsnom ponudom u segmentu rehabilitacije, prevencije, stomatologije i estetske hirurgije posjeduje sve uslove da postane prepoznatljiva destinacija zdravstvenog turizma.
“Osim pozitivnog učinka na zdravlje i kvalitet života, ova djelatnost ima brojne ekonomske benefite i ujedno podstiče i razvoj ostalih privrednih grana i djelatnosti, a može doprinijeti razvoju manje razvijenih područja. Najzapaženiji učinak zdravstvenog turizma je povećanje zaposlenosti, i to zbog produženja turističke sezone na cijelu godinu kao i brojni benefiti hotelijerima usljed veće i konstantne popunjenosti tokom svih 12 mjeseci”, navode iz PKCG.
Foto: Pixabay
Ističu da poseban doprinos razvoju zdravstvenog turizma u Crnoj Gori može dati dentalni turizam.
“Stomatološke ordinacije u našoj zemlji su po opremi i edukovanom kadru na nivou onih u razvijenim evropskim zemljama, a cijene usluga su znatno niže nego u ovim zeljama. Povezivanjem stomatoloških usluga sa turističkom ponudom mogli bi imati značajan broj turista-pacijenata iz razvijenih zemalja. Ne treba zaboraviti i potencijale koje naša zemlja nudi u wellness i spa segmentu, kao i u sportsko-rekreativnom turizmu. Ako ovome dodamo već dobro osmišljene programe planinarenja i biciklizma, eto i u ovom segmentu dovoljno potencijala za razvoj”, dodaju iz PKCG.
Ipak, navode, uprkos visokoj stručnosti, sadašnja uključenost naših zdravstvenih ustanova u međunarodno tržište medicinskog turizma je još uvijek izuzetno niska.
“Razloge treba tražiti u u nedovoljno prepoznatom tržišnom potencijalu i komercijalnim mogućnostima medicinskog turizma. Velik broj privatnih zdravstvenih ustanova u Crnoj Gori je već danas izuzetno tržišno konkurentno, ali njihova međunarodna prepoznatljivost još uvijek nije. Dokazi kvaliteta opreme i usluga preduslov su za konkurentnost na međunarodnom tržištu. Predstoji intenzivan rad na uvođenju i primjeni standarda kvaliteta u cilju izgradnje sistema kontinuiranog unapređenja i osiguranja kontrole kvaliteta, da bi se Crna Gora međunarodno prepoznala kao respektabilna destinacija zdravstvenog turizma”, ističu u PKCG.
“Glavni izazovi umreženost relevantnih institucija i međuresorska komunikacija”
Kažu da PKCG aktivno radi na promociji ovog vida turizma, između ostalog i kroz rad Koordinacionog odbora zdravstvenog turizma kojim se unapređuje saradnja između sektora turizma i zdravstva, pruža doprinos definisanju i kreiranju legistativnog okvira za postizanje sinergijskog efekta svih nadležnih institucija, u cilju unapređenja zdravstvenog turizma i ostvarenje cjelogodišnje turističke sezone u Crnoj Gori.
Postoje, međutim, brojni izazovi, a bez njihovog otklanjanja, ukazuju u PKCG, naše komparativne prednosti ne mogu doći do izražaja.
“Kao glavni izazovi su prepoznati umreženost relevantnih institucija i međuresorska komunikacija. Potrebno je ojačati međuresorsku saradnju s obzirom na zajedničke ingerencije nad zdravstvenim turizmom. Moramo se posvetiti standardizaciji i akreditaciji u ovoj oblasti jer je poslovanje u skladu sa standardima nešto što naši turisti očekuju. Važno je strateško djelovanje u oblasti zdravstvenog turizma i implementacija međunarodnih standarda kvaliteta i unpređenje ponude zdravstvenog turizma u crnogorskim turističkim objektima. Neophodne su intenzivne promocije značaja zdravstvenog turizma koji doprinosi produženju sezone i ostvarenju značajnijih prihoda u ovoj grani. U narednom periodu je potrebno kreirati registar institucija, koje se bave pružanjem usluga u oblasti zdravstvenog turizma i sačiniti integrisanu online platformu pružalaca zdravstvenih usluga, shodno aktivnostima koje su definisane Strategijom pametne specijalizacije”, navode iz PKCG.
Crna Gora, poručuju, raspolaže značajnim potencijalima kada je u pitanju razvoj zdravstvenog turizma, ali da je neophodna dalja afirmacija.
“S tim u vezi, inovaciona radna grupa za održivi i zdravstveni turizam je realizovala istraživanja kojim su se prikupile sve relevantne informacije po opštinama u Crnoj Gori, i kreirale i preporuke za buduće projekte u cilju razvoja ove oblasti. Istraživanjem su se prvi put prikupile informacije o trenutnom stanju i potencijalima za razvoj održivog i zdravstvenog turizma po opštinama u Crnoj Gori”, napominju iz PKCG.
Ističu da razvoj zdravstvenog turizma u Crnoj Gori zavisi od velikog broja faktora i realizacije značajnog broja aktivnosti.
Preporučeno
“Ključne su pokrenute, a u budućnosti je potrebno raditi i na razvoju prateće infra- i suprastrukture (komunalna, putna, ali i razvoj avio saobraćaja, odnosno uvezanost destinacija) i jačanju ekspertize. jačanju međuinstitucionalne i međusektorske saradnje: država-privreda-naučna zajednica-civilni sektor (NVO); obaveza uvođenja standarda za oblast zdravstvenog turizma i stalna edukacija o razvojnim, inovativnim, preduzetničkim i drugim potencijalima zdravstvenog turizma na svim nivoima”, zaključuju u PKCG.
