Video
Bojana Bošković, državna sekretarka u Ministarstvu evropskih poslova Crne Gore, kazala je da je, nakon uključivanja Crne Gore u novu finansijsku perspektivu i najave paketa od 3,2 milijarde eura, važno fokus preusmjeriti sa pitanja da li je iznos dovoljan na pitanje kako će ta sredstva biti iskorišćena. Ona je naglasila da uspjeh neće zavisiti samo od dostupnosti evropskih sredstava, već i od sposobnosti institucija da ih efikasno koriste, kao i od stvaranja uslova da se njihov efekat kroz investicije, razvoj i nove projekte višestruko uveća.
Krystof Gulda, predsjednik Poljske agencije za razvoj preduzeća istakao je da iskustvo Poljske pokazuje kako evropska sredstva mogu biti snažan pokretač razvoja, ali da njihov puni efekat zavisi od kvaliteta institucija, reformi i strateškog planiranja.
“Govoreći o iskustvu Poljske, naveo je da je kroz različite instrumente njihove agencije u proteklih 20 godina usmjeren značajan dio sredstava kohezijske politike Evropske unije, posebno za podršku malim i srednjim preduzećima, i to u iznosu od 17 milijardi eura. „Novac jeste važan izvor za investicije, ali pravi motor transformacije privrede su reforme, jačanje institucija i kapaciteta. Evropsko finansiranje može biti snažan pokretač, ali uspjeh zavisi od toga kako ćemo ga strateški usmjeriti i koliko ćemo biti spremni da se prilagođavamo promjenama“, poručio je Gulda. On je posebno naglasio važnost kvalitetnog dijaloga između javne uprave i poslovne zajednice, ističući da se politike i mjere podrške ne treba da osmišljavaju za preduzeća, već zajedno sa preduzećima. Dodao je da su za uspješnu realizaciju strateških ciljeva neophodni stručni ljudi, snažne i transparentne institucije, kao i kontinuirano prilagođavanje strategija ekonomskim i globalnim promjenama”, naveli su iz Privredne komote.
Krešimir Budiša, suosnivač Adria savjetovanja govorio je o tome gdje padaju projekti koji konkurišu za EU sredstva.
On smatra da su uspješni projekti rezultat ozbiljne pripreme, ulaganja energije i posvećivanja potrebne pažnje.
„Zašto se projekti nijesu dogodili, a mogli su? Sveo bih odgovor na dvije riječi -nered i nerad. Nered jer su sve države SFRJ ostavljane u administrativnom neredu a tu mislim naročito na nerešene imovinsko planske odnose i pitanje vlasništva. EU fondovi traže papire i dozvole koje mi često nemamo. U neredu svaki projekat zapne i priprema se duže nego što treba. Nerad? To vam je ono – lako ćemo, riješiće se kad-tad. A to ne ide sa EU fondovima koji traže sistemski rad u mandatnom razdoblju“, rekao je Budiša, dodajući da ljudi koji žele raditi u EU fondovima moraju željeti više za svoju instituciju, firmu, grad, raditi naporno, a potrebna dokumentiacija, iako kompleksna, nije nemoguća.
Marija Smodlaka, komercijalna direktorica i voditeljka EU projekata u Marana d.o.o, navela je pozitivna isustva sa fondovima Evropske unije, uz ocjenu da su u Hrvatskoj uticali na podizanje konkurentnosti.
Prema njenim riječima, put do EU sredstava komplikovan i zahtijeva tehnologiju – dok tržište ne čeka. „Bitno je fondove prilagoditi potrebama privrede. Ako se predzetnik prilagodi i nađe fond koji mu odgovara, to može biti pravi razvojni katalizator. Fondovi ne mogu biti induktori rasta ali mogu biti katalizator“, naglasila je Smodlaka. Ona je poručila mladim firmama i preduzetnicima da se ne boje EU fondova, već da biraju one koji odgovaraju njihovoj ideji, te potraže stručnu pomoć često ključnu za uspješnu realizaciju projekata.
Zdravko Ilić, ekspert za plan rasta Delegacije EU u Crnoj Gori istakao je da je suština Plana rasta da kroz reforme i snažniju ekonomsku integraciju otvori prostor za korišćenje potencijala koji danas ostaju neiskorišćeni.
Kako je naglasio, za razvoj privrede nije dovoljno imati talente i ambicije, potrebni su veće tržište, bolja povezanost i uslovi u kojima kompanije mogu da posluju, rastu i budu konkurentnije.
„Suština Plana rasta je da kroz reforme i ekonomsku integraciju oslobodimo potencijal koji danas nije dovoljno iskorišćen. Ne radi se samo o novcu, već o stvaranju prostora u kojem će naše kompanije moći da rastu, pristupaju većim tržištima i budu konkurentnije“, kazao je Ilić.
On je podsjetio da je za Zapadni Balkan kroz novi instrument Plana rasta opredijeljeno šest milijardi eura, od čega je za Crnu Goru predviđeno 383 miliona eura, uz reformske obaveze koje treba da doprinesu modernizaciji i većoj efikasnosti ekonomije.
Kako navode iz Privredne komore, program Konferencije o ekonomiji Montenegro 2026 zatvorila je još jedna inspirativna priča „Biznis iza scene“, a sagovornik novinarki Danijeli Lasici bio je mr Žarko Rakčević, osnivač i suvlasnik Šajo grupe.
Lasica je isakla da je riječ o čovjeku koji je više od tri decenije u crnogorskom biznisu, te da je njegov put priča o preduzetništvu, riziku i investicijama.
Rakčević je naveo da je sve počelo kada je otvorio pekaru u Podgorici 1989. godine: „To je bio moj prvi posao. Onda sam 1994. godine počeo da radim u građevinarstvu, prepoznavali smo prilike i nišu tržišta, kupovali smo firme u stečaju, fokusirali smo se na porodični turizam, pronašli nišu i imamo dobre rezultate“, kazao je Rakčević, čije preduzeće zapošljava 550 radnika.
O hotelu „Plaža“ kojeg je nedavno kupio, istakao je da je građen 1981. godine i sada zapušten.
“Ali, najavio je da će dosadašnjim iskustvom kroz pretvaranje hiljada soba iz lošeg u dobro stanje, naći balans između čuvanja arhitekture i promjene fasade, pa očekuje završetak obnove do maja 2028. godine”, naveli su iz PKCG.
Preporučeno
Mlade je, zaključuju, posavjetovao da se bave biznisom jer na tržištu Crne Gore postoji značajan neiskorišćen prostor, te da tržišne niše još nijesu popunjene.
