Govoreći o tome šta Crna Gora mora unaprijediti na putu ka Evropskoj uniji, Rakočević ističe da je neophodno nastaviti sa usklađivanjem zakonodavnog i institucionalnog okvira sa evropskim standardima, ali i obezbijediti dosljednu primjenu propisa u praksi.
Među prioritetima izdvaja unapređenje pristupačnosti, djelotvorniju zaštitu od diskriminacije, ravnopravniji pristup javnim uslugama, jačanje mogućnosti za samostalan život i stvaranje uslova za jednako učešće osoba sa invaliditetom u obrazovanju, zapošljavanju, kulturi i javnom životu.
„Prije pristupanja Evropskoj uniji, Crna Gora treba da nastavi sa unapređivanjem zakonodavnog i institucionalnog okvira za zaštitu prava osoba sa invaliditetom, njegovim usklađivanjem sa relevantnim evropskim standardima i obezbjeđivanjem dosljedne primjene propisa. Posebno je važno da se pravo na jednakost i zaštitu od diskriminacije ostvaruje u praksi, bez obzira na vrstu invaliditeta, mjesto stanovanja ili druge okolnosti“, kazala je Rakočević za Standard.
Ona naglašava da evropske integracije ne treba posmatrati isključivo kroz usvajanje zakona i ispunjavanje formalnih obaveza, već kroz konkretne rezultate koje građani mogu osjetiti u svakodnevnom životu.
„Evropske integracije treba posmatrati kao priliku da unaprijedimo kvalitet institucija i svakodnevni život građana i građanki, a ne samo kao proces formalnog usklađivanja propisa. Uspjeh će se mjeriti onda kada osoba sa invaliditetom može da pristupi javnoj ustanovi, dobije informaciju u pristupačnom formatu, konkuriše za posao, učestvuje u obrazovanju i donosi odluke o sopstvenom životu bez prepreka koje proizlaze iz diskriminacije ili nejednakog postupanja“, poručila je ona.
OD 81 AKTIVNOSTI, 58 REALIZOVANO
Govoreći o konkretnim rezultatima u oblasti zaštite prava osoba sa invaliditetom, Rakočević ukazuje na značaj Strategije za zaštitu lica sa invaliditetom od diskriminacije i promociju jednakosti 2022–2027, koja predstavlja važan strateški okvir za unapređenje položaja ove kategorije stanovništva.

Kako navodi, za sprovođenje Strategije izrađuju se akcioni planovi, prati realizacija predviđenih mjera i identifikuju oblasti u kojima je potrebno dodatno djelovanje.
U maju 2026. godine Vlada je usvojila izvještaj o realizaciji Akcionog plana za 2025. godinu, kao i akcioni plan za period 2026–2027. godine.
„Izvještaj o realizaciji Akcionog plana za 2025. godinu pokazuje značaj takvog pristupa: od 81 aktivnosti sa mjerljivim parametrima, 58 je realizovano, 11 djelimično realizovano, dok 12 aktivnosti nije realizovano. Ovi podaci ukazuju na potrebu da se, uz evidentiranje rezultata, posebna pažnja posveti i razlozima zbog kojih pojedine mjere nijesu sprovedene u planiranom obimu“, navela je Rakočević.
Ona ističe da je u narednom periodu važno nastaviti sa unapređivanjem politika koje doprinose uklanjanju diskriminacije, boljoj pristupačnosti, većem učešću osoba sa invaliditetom u donošenju odluka i razvoju uslova za samostalan život.
Posebno je značajno i to što će se tokom 2027. godine pristupiti izradi novog strateškog dokumenta.
„U okviru nadležnosti Direktorata, važan instrument predstavlja praćenje sprovođenja Strategije za zaštitu lica sa invaliditetom od diskriminacije i promociju jednakosti 2022–2027. i pratećih akcionih planova, kao i Akcionog plana za sprovođenje preporuka Komiteta Ujedinjenih nacija za prava lica sa invaliditetom za period 2026–2030. godine. Izvještavanje o realizaciji mjera omogućava da se utvrdi šta je sprovedeno, šta je djelimično realizovano, gdje postoje zastoji i koje aktivnosti treba unaprijediti“, objasnila je ona.
Prema njenim riječima, napredak se mora mjeriti kroz jasne i provjerljive pokazatelje, koji neće obuhvatati samo broj realizovanih aktivnosti, već i stvarne promjene u životu osoba sa invaliditetom.
PREDRASUDE I DALJE PREPREKA ZAPOŠLJAVANJU
Jedna od oblasti u kojoj su i dalje prisutne brojne prepreke jeste zapošljavanje osoba sa invaliditetom. Rakočević upozorava da diskriminacija ne mora uvijek biti otvorena i neposredna, već može biti sadržana i u predrasudama poslodavaca i unaprijed formiranim stavovima o sposobnostima zaposlenih.
„Važno je prepoznati da diskriminacija ne mora uvijek biti otvorena i neposredna. Ona može biti sadržana i u pretpostavci da osoba sa invaliditetom ne može kvalitetno obavljati određeni posao, da će nužno zahtijevati dodatne troškove ili da je njeno zapošljavanje isključivo pitanje socijalne odgovornosti poslodavca. Takvi stavovi zanemaruju činjenicu da su osobe sa invaliditetom ravnopravni učesnici na tržištu rada i da inkluzivno radno okruženje donosi korist i zaposlenima i poslodavcima“, istakla je Rakočević.
Ona pojašnjava da Direktorat, u okviru svojih nadležnosti, doprinosi stvaranju uslova za ravnopravnost kroz unapređenje politika zaštite od diskriminacije, promociju jednakih mogućnosti i podizanje svijesti o pravima osoba sa invaliditetom.
Istovremeno, mjere koje se neposredno odnose na aktivnu politiku zapošljavanja, profesionalnu rehabilitaciju i podsticaje poslodavcima zahtijevaju koordinisano djelovanje nadležnih institucija.
„Potrebno je da zajedno radimo na tome da zapošljavanje osoba sa invaliditetom ne bude izuzetak koji se predstavlja kao uspjeh, već uobičajen dio inkluzivnog tržišta rada. To podrazumijeva i spremnost poslodavaca da preispitaju sopstvene predrasude, institucija da obezbijede djelotvornu zaštitu prava, a društva da osobe sa invaliditetom prepozna kao ravnopravne kolege/inice, stručnjake/inje i saradnike/ce“, poručila je ona.
DISKRIMINACIJA I DALJE IZAZOV U CG
Diskriminacija osoba sa invaliditetom i dalje predstavlja izazov u Crnoj Gori, a manifestuje se kroz nepristupačnost objekata i informacija, nejednako postupanje prilikom pružanja usluga, otežan pristup obrazovanju i zapošljavanju, ali i kroz stereotipe i predrasude.
Rakočević smatra da postojanje zakonskih i institucionalnih mehanizama zaštite nije dovoljno ukoliko građani ne mogu jednostavno i bez dodatnih prepreka da prijave diskriminaciju i ostvare svoja prava.
„Važno je da lica sa invaliditetom poznaju svoja prava, da mogu jednostavno i bez dodatnih prepreka prijaviti diskriminaciju, da imaju pristup odgovarajućoj podršci i da nadležni organi postupaju blagovremeno i u skladu sa svojim ovlašćenjima“, navela je ona.
U sistemu zaštite značajnu ulogu imaju institucija Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore, sudovi i drugi nadležni organi, u skladu sa svojim zakonskim ovlašćenjima. Rakočević ukazuje i na značaj unapređenja uloge Zaštitnika, posebno nakon usvajanja novog zakona i prelaska iz statusa B u status A.
Kako objašnjava, Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava, odnosno Direktorat za zaštitu i jednakost lica sa invaliditetom, usmjereno je na unapređenje politika i propisa, promociju jednakosti, suzbijanje diskriminacije i podizanje svijesti o pravima osoba sa invaliditetom.
„Takođe, godišnje se prikupljaju podaci od Vrhovnog suda, suda za prekršaje, tužilaštva, Uprave policije i inspekcijskih organa o broju prijavljenih i procesuiranih slučajeva diskriminacije“, kazala je Rakočević.
NEPRIJAVLJIVANJE DISKRIMINACIJE
Jedan od problema kojem treba posvetiti posebnu pažnju jeste neprijavljivanje diskriminacije.
„Osoba koja je doživjela diskriminaciju može biti nedovoljno informisana o svojim pravima, ne vjerovati da će prijava dovesti do promjene ili se plašiti dodatne stigmatizacije. Zbog toga broj prijavljenih slučajeva ne mora odražavati stvarni obim diskriminacije. Za pouzdanu procjenu neophodno je analizirati više izvora podataka, uključujući prijave, postupke pred nadležnim organima, istraživanja i iskustva samih osoba sa invaliditetom“, pojasnila je ona.
Prema njenim riječima, efikasna zaštita ne podrazumijeva samo reagovanje kada se diskriminacija dogodi, već i njeno sprečavanje, kroz bolju informisanost, pristupačnije postupke prijavljivanja i jačanje kapaciteta institucija.
SAMOSTALAN ŽIVOT I JEDNAKE MOGUĆNOSTI ZA SVE
Unapređenje položaja osoba sa invaliditetom, kako ističe Rakočević, zahtijeva sistemski pristup, jer se njihova prava ne mogu ostvarivati izolovano, kroz djelovanje samo jednog ministarstva ili institucije.
Samostalan život, pristup obrazovanju, zdravstvenoj i socijalnoj zaštiti, zapošljavanje i učešće u javnom životu međusobno su povezani i moraju se razvijati kao djelovi jedinstvenog pristupa zasnovanog na ljudskim pravima.
„U narednom periodu važno je nastaviti sa unapređivanjem politika koje doprinose uklanjanju diskriminacije, boljoj pristupačnosti, većem učešću lica sa invaliditetom u donošenju odluka i razvoju uslova za samostalan život. Posebnu pažnju treba posvetiti osobama koje se suočavaju sa višestrukom diskriminacijom, uključujući žene i djevojčice sa invaliditetom, djecu sa invaliditetom/smetnjama u razvoju, pripadnike/ce manjinskih naroda, pripadnike/ce RE populacije i osobe koje žive u sredinama sa ograničenim pristupom uslugama podrške“, kazala je Rakočević.
Ona naglašava da organizacije koje zastupaju osobe sa invaliditetom moraju biti uključene u kreiranje i praćenje mjera, jer njihovo iskustvo predstavlja važan izvor znanja o stvarnim preprekama i potrebama.
„Uloga Direktorata u tom procesu jeste da, u okviru svojih nadležnosti, unapređuje propise i javne politike u oblasti zaštite ljudskih prava osoba sa invaliditetom, prati sprovođenje strateških mjera, promoviše jednakost i podstiče saradnju nadležnih institucija i organizacija lica sa invaliditetom. Organizacije koje zastupaju osobe sa invaliditetom moraju biti uključene u kreiranje i praćenje mjera, jer njihovo iskustvo predstavlja važan izvor znanja o stvarnim preprekama i potrebama“, navela je ona.
Rakočević zaključuje da je neophodno graditi društvo u kojem osobe sa invaliditetom neće morati da ulažu dodatne napore kako bi ostvarile prava koja se drugim građanima podrazumijevaju.
„Zaštita prava lica sa invaliditetom nije zadatak koji može ispuniti samo jedan organ ili resor. To je zajednička obaveza institucija na svim nivoima, organizacija osoba sa invaliditetom, civilnog društva, medija, poslodavaca i svih građana i građanki. Samo kroz takvu saradnju možemo osigurati da evropski standardi postanu stvarnost za svaku osobu sa invaliditetom u Crnoj Gori“, poručila je generalna direktorica Direktorata za zaštitu i jednakost lica sa invaliditetom Irena Rakočević.
Preporučeno
TEKST JE IZRAĐEN U OKVIRU PROJEKTA “ŠTA GRAĐANI DOBIJAJU ULASKOM CRNE GORE U EVROPSKU UNIJU“, KOJI JE PODRŽAN OD FONDA ZA PODSTICAJ MEDIJSKOG PLURALIZMA MINISTARSTVA – MINISTARSTVA KULTURE I MEDIJA CRNE GORE.















