Video
Privredna komora Crne Gore od 2008. kontinuirano radi na brendiranju domaćih proizvoda natprosječnog kvaliteta zaštićenih kolektivnim žigom „Dobro iz Crne Gore. Cilj projekta „Dobro iz Crne Gore” je da stimuliše domaće kompanije da unapređujući kvalitet proizvoda i usluga, postignu konkurentnost koja će im omogućiti bolji plasman proizvoda na domaćem i inostranim tržištima.
– Današnju prezentaciju organizujemo u cilju upoznavanja šire javnosti, posebno mladih, sa projektom „Dobro iz Crne Gore” i benefitima koje donosi. Projekat je osmišljen sa ciljem da stimuliše domaće kompanije da unapređujući kvalitet proizvoda i usluga, postignu konkurentnost koja će im omogućiti bolji plasman proizvoda na domaćem i inostranim tržištima – rekla je potpredsjednica Privredne komore dr Nina Drakić.
Dosadašnji rezultati, dodaje ona, potvrdili su da proizvodi označeni ovim znakom predstavljaju garanciju kvaliteta proizvoda za potrošače, čime se doprinosi adekvatnijoj tržišnoj valorizaciji postojećeg vrhunskog kvaliteta crnogorskih proizvoda na domaćem i inostranom tržištu.
Drakić navodi da posljednja istraživanja pokazuju da je značajan dio javnosti upoznat sa projektom Dobro iz Crne Gore, ali da je potrebno raditi na njegovoj prepoznatljivosti među mlađom populacijom.
– Mladi od najranijeg doba grade sistem vrijednosti, a domaći proizvodi treba da budu na vrhu prioriteta, jer upravo kupovinom ovih proizvoda doprinosi se razvoju crnogorske ekonomije – istakla je Drakić.
Nevena Čabrilo, načelnica Odsjeka za međunarodnu saradnju pri Zavodu za školstvo, govorila je o značaju preduzetničkog učenja u obrazovnom sistemu.
– Mi smo jedna od prvih država koje su na sistematičan način uvele preduzetničko učenje kao jednu od ključnih kompetencija neophodnih za uključenje u tržište rada – rekla je Čabrilo, ističući podršku Privredne komore Crne Gore u realizaciji aktivnosti Zavoda.
Tokom preduzetničkog učenja đaci se, između ostalog, upoznaju sa značajem autorskih prava, vlasništva, a poseban segment je posvećen projektu Dobro iz Crne Gore, dodala je ona.
Marga Koković, samostalna savjetnica u Sektoru za obrazovanje i kvalitet, kazala je da su osnovni ciljevi projekta Dobro iz Crne Gore povećanje izvoza/smanjenje deficita, razvoj domaće proizvodnje, nove investicije, nova radna mjesta i rast životnog standarda stanovništva. Projekat je primarno usmjeren na promovisanje domaćih resursa i stimulisanje njihovog profitabilnog korišćenja.
Trenutno je 20 kompanija – korisnika žiga Dobro iz Crne Gore. Kampanje “Kupujmo domaće” i „Domaći ukusi” su nova dimenzija i kvalitet više Komorinog dugogodišnjeg zalaganja za poboljšanje konkurentnosti crnogorskih preduzeća.
Aktivnosti u 2021. godini biće usmjerene na inovacije, edukaciju, promotivne aktivnosti, informisanje i popularizaciju projekta Dobro iz Crne Gore odnosno kvalitetnih, domaćih proizvoda.
Vesna Maraš, “13. jul – Plantaže”, istakla je važnost maksimalne valorizacije resursa u sektoru hrane naše zemlje.
– Žig nosi 19 kompanija iz sektora hrane, ali mi dalje u ovoj oblasti imamo najveći uvoz. Da bismo intenzivnije radili na rješavanju ovog pitanja, osim edukacije važna je saradnja sa turističkom privredom i trgovinom – kazala je ona.
Maraš ističe poseban izazov u sektoru vina i vode, koje se uvoze u značajnim vrijednostima, bez obzira na to što su domaći proizvodi ovog tipa kvalitetniji i cjenovno povoljniji.
Prema njenim riječima, nedopustivo je da ugostiteljski objekti primarno nude proizvode iz uvoza.
– Potrebne su nam konkretne akcije uz podršku državnih organa. Ukoliko ne supstituišemo toliki uvoz, aktivnosti i vidljivost projekta Dobro iz Crne Gore će biti ozbiljno dovedeni u pitanje – smatra Maraš.
Nevres Đerić, Školjke Boke, smatra da je Privredna komora mnogo doprinijela promociji proizvođača, te da rješenje za veću prodaju domaćih proizvoda vidi u većoj ugostiteljskoj ponudi komplementarnih proizvoda, kao što su plodovi mora i bijela vina. Povezivanje proizvođača vidi kao recept za bolju zastupljenost kvalitetnih domaćih proizvoda na tržištu.
Lucija Adžić, Uprava za inspekcijske poslove, smatra da je problematično što pojedini ugostiteljski objekti nemaju ponudu domaćih vina, s obzirom na to da želimo da budemo prepoznati kao vinska zemlja. Ovaj problem je, smatra ona, neophodno prevenirati edukativnom i promotivnom aktivnošću.
Vesna Maraš je na to komentarisala da je vinska kultura dio opšte kulture s kojom se treba upoznati od malena.
– Prvo i osnovno je da se u vinskoj zemlji moraju najprije nuditi domaća vina. Crna Gora predstavlja drugo uzvozno tržište za hrvatska i makednoska vina, i time šaljemo poruku da nijesmo vinska zemlja – rekla je Maraš.
Potpredsjednica Drakić je istakla da zbog toga što je Crna Gora članica Svjetske trgovinske organizacije, te potpisnica brojnih međunarodnih sporazuma o slobodnoj trgovini mora jednako tretirati domaće i strane proizvode.
– Zato se okrenuti projektima i kampanjama koje jačaju svijest o ekonomskom patriotizmu, kako bi svi bili svjesni važnosti da prvo moramo kupovati domaće proizvode. Svi koji dođu u neku zemlju očekuju da probaju njene proizvode, to je suština turizma – rekla je Drakić.
Prema njenim riječima, važno je u školama djecu učiti o važnosti domaćih proizvoda i organizovati njihove posjete proizvođačima.
Miljan Mitrović, direktor SSŠ Pljevlja, osvrnuo se na problem velikog uvoza vode iz inostranstva. On kaže da evropske zemlje štite svoje vode na način što ih u marketima izlože na najvidljivije mjesto i po povoljnijim cijenama.
Petar Mugoša, Kuća hemije i Dama drogerije, istakao je da je namjera ovih trgovina da podrže domaće proizvođače kozmetičkih proizvoda kako bi se našle u njihovom asortimanu.
Ovim želimo da podržimo i ovaj projekat kako bi se proširio i na industriju kozmetike. Cilj nam je da afirmišemo i damo podršku malim domaćim proizvođačima, da im damo poziciju na našim rafovima, i promovišemo njihove proizvoda. Volio bih da među kompanijama koje nose žig nađu i proizvođači ovih preparata – kazao je Mugoša.
Đorđe Stanišić, Crnagoracoop, smatra da naši proizvođači nude brojne kvalitetne proizvode, te da je potrebno da budu bolje zastupljeni u trgovinskim lancima i ugostiteljskim objektima. S tim u vezi, neophodna je jača njihova saradnja sa sektorima trgovine i ugostiteljstva.
Preporučeno
Potpredsjednica Nina Drakić zaključila je skup riječima da je epidemija doprinijela da shvatimo važnost diversifikacije ekonomije, smanjenja uvozne zavisnosti i i okretanja domaćoj proizvodnji.
