Podmorski kabal smanjiće cijene struje

Crna Gora je sa podmorskim kablom postala spona Zapadnog Balkana i Evropske unije i dobila direktan upliv na tržište električne energije, što će se pozitivno odraziti na cijenu struje koju će plaćati krajnji potrošači, rekao je u intervjuu Vikend novinama dekan Elektrotehničkog fakulteta Univerziteta Crne Gore Saša Mujović.

On je ukazao da je EPCG do sada bila jedini snabdjevač potrošača električnom energijom u Crnoj Gori, te da se sada mijenja čitavo okruženje.

“Stvara se takozvano deregulisano tržište električne energije gdje ćete kao krajnji potrošač moći da birate od koga ćete kupiti električnu energiju. Jedan od moćnih mehanizama prodora na to tržište je upravo podmorski kabl”, istakao je Mujović.

Naglasio je i da ćemo odmah ćemo početi da osjećamo koristi od podmorskog kabla, jer je njegov suvlasnik, u iznosu od 20 odsto, Crnogorski elektroprenosni sistem CGES.

“Od vlasništva nad kablom, a kao posljedica prenosa električne energije, CGES će, pa i Crna Gora kroz mehanizam poreza, prihodovati oko 300.000 eura na godišnjem nivou. Sa kablom, mi smo spona Zapadnog Balkana i EU i imamo direktan upliv na tržište električne energije. Čim imate upliv na tržište električne energije, to znači da više neće postojati monopol u smislu formiranja cijena električne energije. Kao što znate, EPCG je do sada bila jedina kompanija zadužena za snabdijevanje crnogorskog konzuma. Nije bilo alternative, što se svakako negativno odražavalo na cijenu električne energije. Sada se čitavo okruženje mijenja, stvara se takozvano deregulisano tržište gdje ćete kao krajnji potrošač moći da birate od koga ćete kupiti električnu energiju. Upravo prodor na to tržište vam omogućava energetski kabl”, smatra Mujović.

Kako dodaje, još jedna stvar koja je, takođe, jako bitna i od koje ćemo odmah početi da osjećamo benefite, je što se Crnoj Gori preko kabla omogućava veća energetska fleksibilnost.

“To znači da možete praviti ovakve kalkulacije: u nekom trenutku, zbog aktuelne cijene energije na tržištu, mnogo je ekonomski isplativije da električnu energiju koju Crna Gora proizvede ne troši crnogorsko domaćinstvo, nego da se ta energiju preko kabla izveze i proda, a da potrebe vlastitog konzuma podmirite uvozom na osnovu dugoročnih ugovora koje imate.

Dodatno, osnova dobrog rada, odnosno mjera pouzdanosti elektroenergetskog sistema, je količina raspoložive rezerve. Ukoliko se desi neka havarija, na primjer ispad Termoelektrane Pljevlja, nedostajuću energiju morate obezbijediti ili iz sopstvene rezerve, koja može biti veoma skupa, ili uvesti restrikcije u isporuci električne energije potrošačima. U situaciji kada vam je na raspolaganju kabl, u momentu ispada ili havarije, možete odmah imati raspoloživu havarijsku rezervu, što čini da potrošači ne osjete bilo kakav poremećaj i da njihovo nesmetano funkcionisanje ne bude ugroženo. Dakle, bez dileme, podmorski kabl je jedan od najvećih realizovanih projekata u Crnoj Gori sa višestrukim pozitivnim efektima po državu i crnogorski elektroenergetski sistem”, pojašnjava dekan ETF-a.

Energetsku politiku države ocjenjuje vrlo pozitivno.

“Veoma je izvjesna realizacija dva velika projekta solarna elektrana, koja se gradi na Briskoj gori, nedaleko od Ulcinja, kapaciteta 250 megavata (MW), što je jako velika elektrana za naše prilike. Gradnja tog objekta počeće tokom 2020. godine, a rok za izgradnju traje 18 mjeseci. Kad gradite takav objekat, morate pripremiti svu prateću infrastrukturu, pa je u planu izgradnja trafostanice Bar 2. Čim pravite nove trafostanice, energetska situacija u tom dijelu regiona će biti mnogo povoljnija i nećete imati ispade i preopterećenja kakva su bila tokom ljetnjih mjeseci”, ocjenjuje Mujović.

Dodaje da je drugi projekat, čija je izgradnja planirana za 2021. godinu, vjetroelektrana Gvozd snage 50 MW. Prema nekim istraživanjima, ona bi trebalo da bude bolja od vjetroelektrane na Krnovu, zbog “kvaliteta” vjetra, tj. njegove brzine i konstantnosti, što će rezultirati da raspoloživost elektrane tokom cijele godine bude veća.

“Strategijom razvoja energetike do 2030. godine predviđena su još su dva projekta. Jedan je hidroelektrana na rijeci Komarnici, snage oko 160 Mw. Navijam da se taj projekat realizuje. Graditi solarne i vjetroelektrane je dobro i u skladu sa evropskim trendovima i težnjom za očuvanjem životne sredine. Međutim, te elektrane stvaraju dosta velike probleme pri planiranju njihovog korišćenja, usljed varijabilne raspoloživosti sunčeve energije i energije vjetra. Komarnica je stabilan izvor električne energije, upravo onakav kakav je potreban Crnoj Gori i realizacija tog projekta bi bila veoma važna”, navodi dekan ETF-a.

Prema njegovim riječima, drugi blok Termoelektrane ne treba Crnoj Gori, ukoliko bi bio kao prvi blok, jer je to neodrživo sa ekološkog aspekta.

“Međutim, imate čitav niz mjera koje vam omogućavaju da ugalj postane ekološko gorivo i da sama elektrana ne bude štetna po životno okruženje. Zato, ne treba se libiti pričati o termoelektranama, niti odbacivati prirodno bogatstvo uglja kojeg imamo. Treba biti racionalan i naći rješenje koje neće nikoga ugrožavati. Drugi blok Termoelektrane Pljevlja je projekat planiran Strategijom razvoja energetike do 2030. godine. Ipak, iz moje perspektive i sa aspekta znanja kojim raspolažem, ovaj projekat je najmanje izvjestan da će biti realizovan”, zaključuje Mujović.