Video
Rekodna naplata budžetskih prihoda u martu mjesecu, u doba najveće svjetske zdravstvene krize u istoriji i vladinih mjera izolacije, znači da je crnogorska ekonomija mnogo zdravija i žilavija nego što su i najveći optimisti pretpostavljali.
O zdravlju crnogorske ekonomije najbolje svjedoči podatak da je u kriznom martu naplaćeno poreza na dobit pravnih lica 38,3 miliona, ili dva miliona više nego u uporednom periodu prošle godine. Ako su pedantni ekonomisti očekivali pojačanu naplatu PDV-a, budući da su građani nakon proglašenja kriznih mjera pohrlili u maloprodajne objekte, onda je za svaku pohvalu naplata dvije vrste poreza koje zavise isključivo od poreske discipline preduzeća.
Tako je Poreska uprava u martu naplatila 49,4 miliona eura doprinosa za obavezno socijalno osiguranje, što je osam miliona iznad plana. Poreznici su naplatili 15,5 miliona eura poreza na dohodak fizičkih lica, što je čak 19 odsto iznad plana.
Cifre koje prezentujemo pokazuju da je crnogorska privreda spremno dočekala COVID-19 krizu, ali najteže tek predstoji. Naročito će za budžetske prihode biti “teški” i neizvjesni april i maj, jer zbog mjera izolacije u posljednjih petnaestak dana ne radi ništa osim prodavnica hrane i apoteka.
Agilna Vlada je prošle sedmice, zajedno sa Investiciono-razvojnim fondom, predstavila set mjera za “preživljavanje male privrede”, j er su korona virusnom krizom najviše ugroženi mali privrednici. U pitanju su ugostitelji, zanatlije, taksisti, mali autoprevoznici, mali butici, frizeri, male trgovine i drugi preduzetnici koji su morali da zatvore objekte.
Za njih koji zapošljavaju oko 20.000 ljudi će biti omogućen krediti za likvidnost namijenjen, prije svega za isplatu plata za naredna tri mjeseca, na osnovu zadnje isplaćene neto zarade. Grejs period je do dvije godine, kamatna stopa 1,5 odsto, kredit se realizuje bez naknade.
Da bi dodatno pomogla privredu Vlada je donijela Uredbu o uslovima za odlaganje poreskih i neporeskih potraživanja, tokom trajanja epidemije. Osim toga, Poreska uprava dobila je zadatak da odgodi na tri mjeseca poreske obaveze preduzetnike koji nijesu u mogućnosti da izmire poreske obaveze, usljed negativnih efekata na poslovanje izazvanih epidemijom korona virusa.
Takođe, država je kao pomoć privredi naložila državnim institucijama da na 90 dana odlože plaćanje kirije za zakup poslovnih prostora. No, da li je to dovoljno?
U ovakvoj situaciji svakako su najugroženiji nezaposleni i sitni privrednici. Superbogati Luksemburg, koji se takođe suočava sa žestokom pandemijom korone, je jednokratno častio sitne preduzetnike sa po 5.000 eura.
Međutim, ta država je napravila i korak više. Naime, Veliko Vojvodstvo j e preuzelo obavezu da isplaćuje 80 odsto zarada svim zaposlenim u privatnoj maloj privredi koji se nalaze na prinudnim odmorima. Za bespovratnu pomoć preduzećima ta zemlja je opredijelila pola milijarde eura. Osim toga, Ministarstvo rada te zemlje je naredilo privatnom sektoru da ne smije smanjivati plate zaposlenim.
Crna Gora nije Luksemburg, niti izbliza ima na raspolaganju tolika budžetska sredstva, ali mora razmisliti o dodatnom pojačanju mjera pomoći kako bi spasila privredu. Zbog toga iskustvo Luksemburga ne treba automatski odbaciti.
Naročito je novčana pomoć neophodna za nezaposlene građane, ugostitelje, hotelijere i trgovce neprehrambenim proizvodima koji su najteže pogođeni zdravstvenom krizom.
Uz to, država može da ponudi i odlaganje plaćanja osnovnih državnih dažbina, ali i da javno podrži solidarnost među privredom.
Preporučeno
Jer privreda od koje se naplate rekordni prihodi u mjesecu pandemije, to i zaslužuje.
