Video
Klub poslanika Pokreta Evropa sad predao je u skupštinsku proceduru Predlog zakona o razvojnoj banci kojim je definisano da ona preuzme sve poslove, imovine i zaposlene Investiciono-razvojnog fonda (IRF) koji će biti ugašen čim se banka upiše u Centralni registar privrednih subjekata.
Ovo je jedan od krupnih ekonomskih predloga zakona koji ako se usvoji stupiće na snagu mimo javne rasprave. Vlada bi trebalo da dostavi mišljenje na ovaj predlog zakona, a poslanici ga mogu usvojiti i bez mišljenja izvršne vlasti.
Osnivački kapital banke bi bio 90 miliona eura i činio bi ga kapital koji je preuzet od IRF-a.
Premijer Milojko Spajić je u novembru prošle godine kada se sastao sa tadašnjim rukovodstvmo IRF-a najavio ovu transformaciju u cilju veće dostupnost sredstvima podrške i povoljnijim uslovima kreditiranja.
“Potrebno je u najkraćem roku stvoriti uslove da privreda dobije nove podsticaje koji će generisati snažniji razvoj, kvalitetnija i sigurna radna mjesta. Bolji standard građana je imperativ”, poručio je tada Spajić.
Prema predlogu zakona razvojna banka će odobravati kredite, sakupljati depozite, pružati usluge platnog prometa, osiguravati izvoz roba i usluga iz Crne Gore, obavljati poslove koji se odnose na prodaju kapitala koji se nalazi u portfoliju banke….
Razlika između Fond i banke je u izvorima finansiranja, pa tako sada IRF nije mogao da sakuplja depozite dok će razvojna banka to moći. Ovo u praksi znači da država sve depozite koje ima može da prebaci u razvojnu banku.
Razlika između razvojne banke i komercijalnih banaka je u tome što se razvojna banka osnivaju posebnim zakonom, a sve komercijalne banke se osnivaju zakonom o bankama. Prema predlogu zakonu, razvojna banka ne posluje sa primarnim ciljem ostvarenja dobiti, za razliku od komercijalnih banaka. Dobit razvojne banke neće ići akcionaru, već u njene rezerve.
Predlogom zakona nije definisano da se građanima mogu odobravati potrošački ili stambeni krediti koji su im sada dostupni u komercijalnim banakma.
Preko razvojne banke privrednici će doći do nižih kamatnih stopa na kredite i dužih rokova otplate, kao i manje zahtjeva za kolateralom (imovina ili novac kojim se jamči da će se banci vratiti kredit) što do sada, kako su u brojnim nastupima predstavnci privrede tvrdili, nijesu imali kod komercijalnih banaka.
Sa bankom brže do novca iz EU fondova
“IRF je kao državna razvojna finansijska institucija opredijeljen ostvarivanju strateških razvojnih ciljeva i sporovođenju ekonomske politike Vlade koja se temeiji na unapređenju konkuretnosti crnogorske privrede i balansiranom regionalnom razvoju. Ambiciozni strateški planovi daljeg razvoja Crne Gore i fokus na proces EU integracija neminovno uslovljavaju dalji razvoj institucija sistema. Komparativna analiza regulative sa rješenjem dobrih praksi razvojnih banaka u državama članicama EU ukazuje da sadašnje zakonsko rješenje predstavlja limitirajući faktor ka daljem rastu i razvoju institucije, naročito uvažavajući sve aspekte uspješne integracije u EU i korišćenja raspoloživih fondova. Primarni cilj razvojne banke je podržavanje i podsticanje razvoja crnogorske ekonomije u skladu sa strategijom, ciljevima i prioritetima”, precizirano je u obrazloženju predloga zakona.
Dalje se navodi da u cilju podsticanja ravnomjernog održivog ekonomskog razvoja, konkurentnosti i likvidnosti privrede, inkluzije ranjivih segmenata, kao i finansiranja infrastrukturnih projekata, transformacijom u razvojnu banku planira se primjena dodatnih podsticaja konkurentnosti crnogorske privrede kroz intenziviranje pristupa grantovima dostupnim kroz EU fondove.
“Jedna od ključnih prednosti transformacije IRF u razvojnu banku odnosi se na unapređenje modela finansiranja na bazi pristupa EU fondovima, s posebnim fokusom na kombinovane modele koji uključuju i značajne grant komponente. Ovo je naročito značajno za inkluziju mikro, malih i ranjivih segmenata privrede, kao i podršku balansiranom regionalnom razvoju kroz finansiranje infrastrukturnih projekata i ostalih projekata kojima se unapređuju uslovi za razvoj biznisa i kvaliteta života u lokalnim zajednicama, s posebim akcentom na opštine s nižim prosjekom razvijenosti”, navodi se u predlogu zakona u kome se dodaje da su razvojne banke ključne u vrijeme ekonomskih kriza, jer se očekuje da će više pomagati izvoznicima, proizvođacima i poljoprivrednicima.
Pojašnjeno je da su savremeni finansijski instrumenti dostupni kroz evropske fondove, kao i namjenski novac dostupan u okviru investicionog okvira za zapadni Balkan nameće potrebu unapređenja institucionalnog okvira državne razvojne institucije kako bi se poboljšala iskorišćenost dostupnog novca.
Niže kamate i duži rokovi otplate kredita
“Razvojna banka, dobija mogućnost pristupa EU fondovima, po osnovu kojih se stiču uslovi da ponuda crnogorskoj privredi bude obogaćena različitim finansijskim instrumentima, po uzoru na razvojne banke država članica EU. Za krajnje korisnike novi finansijski instrumenti su osnov za kvalitetnije zadovoljenje potreba, posebno sa stanovišta kapitala, nižih kamatnih stopa, dužeg roka dospijeća, korišćenja grant komponenti, smanjenih zahtjeva za kolateral i drugo.
Prema predlogu zakona za projekte kojima se doprinosi razvoju određenih područja ili djelatnosti koje finansira razvojna banka, po predlogu Vlade, a radi očuvanja finansijske održivosti razvojne banke, Vlada će joj izdavati garancije na cjelokupan iznos plasiranog novca ili će joj nadoknađivati gubitke.
“Rok za upis razvojne banke u Centralni registar privrednih subjekata je tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovog zakona, dok će se podzakonski akti donijeti u roku od godinu od dana stupanja na snagu zakona. Akt o osnivanju razvojne banke Vlada će donijeti u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovog zakona”, piše u Predlogu zakona.
Predlogom zakona se definiše da razvojna banka može, uz saglasnost Vlade, biti član, osnivač i/ili akcionar, domaćih i međunarodnih finansijskih institucija i privrednih društava u Crnoj Gori.
Predlogom zakona se utvrđuje obaveza razvojne banke da obračunava i iskazuje aktivne efektivne kamatne stope na date kredite i da informiše klijente o visini efektivnih kamatnih stopa, u skladu sa propisom Centralne banke kojim se uređuje obračun i iskazivanje efektivne kamatne stope kreditnih institucija. U slučaju da je ugovorena promjenljiva kamatna stopa, razvojna banka je dužna da najmanje 15 dana prije primjene nove kamate, obavijesti klijenta o promjeni kamatne slope, sa objašnjenjem parametara zbog kojih je došlo do promjene kamatne slope, a kod ugovora o kreditu dužna je da klijentu dostavi i izmijenjeni plan otplate.
Pomoć privrednicima koji izvoze robu
Osiguranje izvoza od netržišnih rizika je nova usluga koju bi Razvojna banka Crne Gore trebalo da ponudi crnogorskim privrednicima.
“Cilj je podsticanje crnogorskog izvoza i povećanje konkurentnosti crnogorskih preduzeća na inostranim tržištima, što je od posebne važnosti u uslovima brisanja barijera i stvaranja zajedničkog jedinstvenog tržišta u našem regionu. Obavijanjem poslova osiguranja izvoza razvojna banka, izmedu ostalog, preuzela bi i ulogu izvozno-kreditne agencije”, piše u predlogu zakona.
Skupština, nadzorni i upravni odbor rukovodiće bankom
Prema predlogu zakona organi razvojne banke su Skupština, nadzorni odbor koji obavlja funkciju nadzora nad poslovanjem razvojne banke i upravni odbor koji obavlja izvršnu funkciju i odgovoran je za upravljanje bankom na dnevnoj osnovi i njeno zastupanje.
“Broj članova nadzornog odbora utvrduje se statutom, s tim što taj broj, ukijučujući i predsjednika, ima najmanje pet članova. Nadzorni odbor razvojne banke mora imati dva nezavisna člana za koja može biti biran i predstavnik međunarodne finansijske institucije ili donatora. Članovi nadzornog odbora se imenuju na period utvrđen statutom, koji ne može biti duži od četiri godine, s tim da član kome istekne mandat može biti ponovo biran”, precizirano je predlogom zakona.
Preporučeno
Upravni odbor ima najmanje tri člana koji se imenuju na period od četiri godine, s tim da član kome istekne mandat može biti ponovo imenovan. Član Upravnog odbora mora biti zaposlen u banci.
