Povećanja cijena stočne hrane ugrožava poljoprivredne proizvođače

Kako su naveli iz PKCG, Odbor je razmotrio Informaciju o privrednim kretanjima u agraru za januar-april 2021.godine i realizaciju javnih poziva kroz IPARD. Prezentovane su kreditne linije IRF za 2021. godinu, kao i Inicijativa za formiranje Grupacije proizvođača pekarskih proizvoda.

Sjednicu je vodio predsjednik Odbora Milutin Đuranović uz podršku sekretarke Lidije Rmuš, a u radu su, pored članova učestvovali potpredsjednica Komore Nina Drakić, predstavnici Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Stanko Kovačević i Mirsad Spahić, predstavnica Direktorata za plaćanje Dalia Perišić, te Spasoje Vujošević iz Investiciono razvojnog fonda.

Sekretarka Rmuš je istakla da je tokom prva četiri mjeseca 2021. godine poslovanje privrednih subjekata u oblasti agrara takođe bilo pod velikim uticajem pandemije.

“Ukupna prerađivačka industrija je u I kvartalu ove godine ostvarila pad od 13,1 odsto u odnosu na I kvartal 2020. godine, dok je u industriji pića ostvaren rast od 4,7 odsto, duvanskoj industriji sedam odfsto, a u prehrambenoj industriji 3,3 odsto. Iako nije dolazilo do zastoja u proizvodnji tokom trajanja pandemije proizvođači su se susreli sa problemom plasmana proizvoda, kako zbog velikog uvoza i sporije naplate, tako i dijelom što su morali zbog nedovoljne tražnje na tržištu smanjiti proizvodnju i svesti asortiman samo na osnovne proizvode”, kazala je Rmuš.

Prema podacima Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija indeks cijena hrane pokazuje da je hrana u maju 2021. skuplja za čak 39,7 odsto u odnosu na maj 2020. godine. Za 12 mjeseci, najviše je poskupilo ulje (čak 124 odsto), šećer (57 odsto), žitarice (37 odsto), mliječni proizvodi (28 odsto), dok je najmanje poskupilo meso (dest odsto).

Kako su saopštili, u ovoj godini na tržištu stočne hrane došlo jo povećanja cijena od deset odsto do 40 odsto, a to direktno ugrožava poljoprivredne proizvođače, naročito proizvođače mlijeka i mesa.

“Kako Agrobudžet još uvijek nije usvojen to dodatno otežava situaciju jer poljoprivredni proizvođači za sada još uvijek ne znaju koje će subvencije biti dostupne i kada će biti raspisani javni pozivi po mjerama podrške, naročito za mjere iz biljne proizvodnje”,  smatra Rmuš.

Rmuš je istakla da je istovremeno potrebno obezbijediti pomoć mljekarama koje otkupljuju mlijeko i već imaju problem gdje prodati, odnosno skladištiti gotove proizvode.

“Primjera radi, samo jedan proizvođač kozijeg sira ima na zalihama preko 7,5 tona, a jedna mljekara preko 60 tona sitnog sira. Što se tiče kozijeg mlijeka generalno je došlo do smanjenja otkupa upravo zbog nemogućnosti plasmana sira, jer su dvije sirare koje otkupljuju mlijeko, smanjile odnosno potpuno ukinule otkup od proizvođača. Ova situacija zahtijeva hitnu intervenciju kroz Program intervencija na tržištu”, navodi se u saopštenju.

Rmuš je kazala da je ukupna razmjena poljoprivredno-prehrambenih proizvoda za period januar-april 2021. godine iznosila 168,5 miliona eura i manja je za 6,5 odsto u odnosu na isti period prošle godine.

“Uvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda za period januar-april 2021. godine iznosio je 154,6 miliona eura i u odnosu na isti period prošle godine manji je za 8,1 odsto, dok je izvoz iznosio 13,9 miliona eura i bio je veći za 16,5 odsto. Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je devet odsto”, istakla je ona.

Rmuš je na kraju zaključila da je pad broja turista od 83 odsto u 2020. godini u značajnoj mjeri uticao na poslovanje preduzeća iz oblasti agrara, pa je ukupan prihod smanjen za 16,6 odsto u odnosu na 2019. godinu.

Ona je dodala da će, obzirom na to da značajan dio domaće proizvodnje hrane obezbjeđuje siguraniji plasman proizvoda kroz turističku tražnju, razvoj sektora u značajnoj mjeri zavisti od razvoja situacije u turizmu.

“Crna Gora je turistička zemlja pošto ova grana doprinosi BDP-u 25-30 odsto. Svi sektori su vezani za turizam pa i poljoprivreda. Smatram da je ovo godina oporavka, i to kroz turizam”, ocijenio je Đuranović.

On međutim ističe da ekonomija ne treba da bude zasnovana samo na jednoj grani, što je pandemija najbolje pokazala.

Zato apostrofira potrebu da država izdvaja više sredstava za podršku agrarnoj proizvodnji, navodeći da ulaganja u ovaj sektor ne predstavljaju trošak, već vrijednu investiciju koja daje značajne rezultate.

“Evropska unija izdvaja 40 odsto budžeta za podršku poljoprivredi, pa je i to pokazatelj da bismo i mi u Crnoj Gori morali da damo veći značaj proizvodnji hrane. Ulaganje u poljoprivredu i seoski turizam je način da se sačuva crnogorsko selo”, istakao je Đuranović.

Potpredsjednica Privredne komore Nina Drakić saglasila se da je neophodna diverzifikacija ekonomije, te informisala privrednike o tome da će ova asocijacija pomoći u izradi “Programa ekonomskog oporavka do 2026. godine”, koji priprema Vlada uz podršku EBRD. Pozvala je članove Odbora da doprinesu ovom dokumentu saopštavajući svoju viziju reformskog procesa u sektoru u kojem posluju.

Branko Pejović Zrnožit, istakao je važnost udruživanja proizvođača u klastere i planske proizvodnje u agraru u skladu sa zahtjevima tržišta.

“Nije problem proizvesti, već plasirati proizvode na tržište. Ako nemamo tržište, nema plasmana”, rekao je Pejović.

Zato on naglašava neophodnost investiranja u infrastrukturu, formiranja otkupnih i distributivnih centara sa hladnjačama, što bi doprinijelo da se poljoprivredni proizvodi sačuvaju i plasiraju na tržište kada je to najisplativije.

Božidar Jokić iz Agro Monta, smatra veoma pozitivnim uvođenje niže stope PDV-a za proizvođače jaja.

Ukazao je takođe da je razvoj poljoprivrede nemoguć bez državne podrške, putem subvencija.

“Država bi morala da subvencioniše domaću proizvodnju kako bismo bili konkurentni agrarnim zemljama poput Srbije, Mađarske”, ocijenio je Jokić.

Safet Franca, Mesopromet, ukazao je na problem oporezivanja bijelog sira po stopi od 21 odsto, što predstavlja značajna izdavanja za otkupljivače.

“Potrebno je inicirati prema Ministarstvu da se ovaj PDV smanji jer smo nekonkurentni, pošto prodavci na pijaci i nakupci uopšte ne plaćaju ovaj porez”, rekao je Franca.

Ova kompanija otkupljuje sir od 250 kooperanata, ali mora da obračuna PDV, što nije slučaj kod prodaje sira na pijaci.

Takođe smatra da je neophodno da država što prije krene u realizaciju programa otkupa jagnjadi određivanjem stimulišuće cijene uzgajivačima jagnjadi kako ne bi čekali jesen nego sprovesti sada kada postoji velika tražnja.

“Brojni su izazovi u sektoru, a pojedine među njima, kao što su otkup mlijeka, sira, te jagnjadi treba riješiti strateškim djelovanjem kako bismo izbjegli stvaranje tržišnih viškova – rekao je predstavnik Ministarstva Mirsad Spahić, dodajući da je notirao zahtjeve privrednika i da će se raditi na njihovom rješavanju.

Božo Krsmanović, Ribnjak a.d. Nikšić, istakao je da su proizvođači pastrmke u velikom problemu zbog smanjenja tražnje, te da im je neophodno pomoći, između ostalog, snižavanjem PDV-a na svježu ribu sa 21 na sedam odsto, kao i povećanjem subvencija za proizvodnju na sličan način kao što se radi u BiH.

Milan Popović, Farmont, govorio je o izazovima sa kojima se srijeću proizvođači voća i povrća, te pozvao na njihovo udruživanje u grupaciju u okviru Privredne komore.

“Ne možemo da nađemo berače, a značajan je broj ljudi na Zavodu za zapošljavanje”, ocijenio je Popović. Zato je potrebna jača saradnja loklanih uprava sa proizvođačima i Miistarstvom poljoprivrede.

IPARD

Predstavnica Direktorata za plaćanje Dalia Perišić kazala je da je kroz Program IPARD, do sad objavljeno šest javnih poziva. Najnoviji se odnosi na mjeru 7 – Diverzifikacija gazdinstva i razvoj poslovanja, konkretno za podmjeru 7.1 – Ruralni turizam, objavljen je 23. juna i traje do 31. avgusta.

Do sada su se tri poziva odnosila na mjeru tri – Investicije u fizički kapital za preradu i marketing poljoprivrednih i ribljih proizvoda, a dva javna poziva za primarnu proizvodnju.

“Što tiče mjere 3, bilo je 46 zahtjeva za dodjelu podrške od čega je 21 ugovorena. Trenutno je aktivno 4,3 miliona eura, odnosno 1,7 miliona eura potencijalne podrške”, rekla je, između ostalog, Perišić.

Ona je ukazala da se zahtjevi za podršku uglavnom odbijaju zbog neispunjavanja standarda zaštite životne sredine.

Predsjednik Odbora Đuranović i Zorka Šljukić Mljekara Srna, smatraju da se evropskim partnerima treba sugerisati da ispunjavanje mjerila koja se odnose na menadžment otpadnim vodama ne treba da budu uslov za dobijanje sredstava iz IPARD-a. Predstavnica Direktorata je naglasila da je Evropa rigorozna po ovom pitanju i traži da se prati nacionalno zakonodavstvo. Privrednici su takođe istakli potrebu da budu precizno informisani o terminima budućih IPARD poziva, kako bi mogli da na vrijeme planiraju investicije.

IRF nove kreditne linije

Spasoje Vujošević iz IRF kazao je da su za 2021. godinu definisali sljedeće kreditne linije za podršku visokoškolcima; tehnološkim viškovima; ženama, početnicama u biznisu; ženskog preduzetništva; ženama u biznisu – mikrokrediti; mladima u biznisu; početnicima u biznisu te preduzetništvu.

On je kazao da su će direktno kreditiranje iznositi od 0% – 4% sa rokom otplate do 12 godina (sa uključenim grace periodom do 4 godine, a maksimalan iznos kredita iznosiće do 50.000€ za direktne kredite (za preduzetnike do 30.000€, preduzetnice do 50.000€).

Posebno je istakao kreditne linije za podršku mikro, malim i srednjim preduzećima u oblasti poljoprivrede, turizma, te proizvodne i uslužne djelatnosti.

Takođe je najavio podršku preduzećima u održavanju i poboljšanju likvidnosti, podsticaj konkurentnosti, realizaciji green field i brown field investicija te infrastrukturnim projektima od ekološkog, lokalnog i državnog značaja i projektima iz oblasti energetike i energetske efikasnosti.

On je istakao da će se, kada je u pitanju kolateral kao sredstvo obezbjeđenje kredita, posebno voditi računa o tome da potencijalna hipoteka bude bez tereta i ograničenja, tj. bitno je da su ispunjeni zakonski uslovi koje hipoteka zahtijeva.

“Kada je u pitanju poljoprivredna proizvodnja, kao instrumente otplate kredita, IRF može prihvatiti premije, subvencije, grantove i direktna plaćanja koja obezbjeđuje Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja”, kazao je on.

Dodao je da će osim pomenutih, IRF prihvatati i druge uobičajene instrumente obezbjeđenja kredita s tim što procijenjena vrijednost nepokretnosti mora zadovoljavati definisane kriterijume.

Inicijativa za formiranje grupacije za pekarske proizvode

Predstavnici pekarske industrije su Privrednoj komori dostavili Inicijativu za osnivanje Grupacije za pekarske proizvode koja treba da se formira u okviru Odbora udruženja poljoprivrede i prehrambene industrije. Inicijativu je potpisalo 7 industrijskih pekara u cilju da zajednički pokušaju da osnaže ovaj veoma važan sektor kako sa aspekta zaposlenosti i prihoda, tako i sa aspekta važnosti njihovih proizvoda u cilju održavanja socijalne stabilnosti.

Iz PKCG ističu da će Grupacija pored osnovnog pitanja koji se odnosi na cijene hljeba baviti i pitanjima neradne nedelje. Industrijske pekare, za razliku od malih, proizvode hljeb koji se prodaje u trgovinama koje ne rade nedeljom.

“Grupacija će ponovo pokrenuti inicijativu za izmijenu Zakona o akcizama u dijelu koji se odnosi na pravo povraćaja dijela plaćene akcize na gasna ulja na način da se povraćaj za pravna lica koja se bave proizvodnjom prehrambenih proizvoda ne vezuje za ostvareni promet, već za stvarni utrošak energenta”, navodi se u saopštenju.

Prijedlozi za rješavanje aktuelnih problema u agraru, pored ostalih; su sledeći:

“· Kroz program intervencija na tržištu obezbijediti otkup viškova poljoprivrednih proizvoda, naročito kozijih sireva i proizvoda ribarstva i akvakulture.

· Zbog povećanja cijena stočne hrane sagledati mogućnost uvođenja subvencije do stabilizacije tržišta, budući da je u posljednjim mjesecima cijena stočne hrane porasla i do 40% u pojednim kategorijama.

· Nastaviti sa realizacijom projekata „Kupujmo domaće“ i „Domaći ukusi“ sa ciljem jačanja svijesti domaćih potrošača i turista o korisnosti kupovine domaćih proizvoda i stvaranje ambijenta za bolje pozicioniranje domaćih proizvoda što će direktno doprinijeti smanjenju uvoza.

· Izmijeniti Zakon o porezu na dodatu vrijednost čime će se uvesti jedinstvena niža stopa PDV-a za određeni broj proizvoda namijenjenih ishrani (riba prerađevine od mesa,voće i povrće).

· Inicirati pregovore sa Albanijom u cilju ukidanja obaveze koje je uvela albanska strana da proizvođači proizvoda animalnog porijekla moraju imati evropski izvozni broj prilikom izvoza proizvoda u Albaniju, jer to nije u skladu sa pravilima CEFTA Sporazuma.

· Ubrzati i pojednostaviti procedure prilikom odobravanja IPARD sredstava.

· Neophodno je raditi na udruživanju proizvođača što će im omogućiti zajedničke nastupe na tržištu i time ojačati njihovu konkurentnost”, zaključuju iz PKCG.