To je, sa 32. godišnjeg kongresa i Generalne skupštine ACI EUROPE, koja se održava u Rimu, poručio predsjednik ove organizacije, Havijer Marin, saopšteno je iz Aerodroma Crne Gore (ACG).

“Svaka kompanija mora preduzeti neophodne korake da očuva održivo poslovanje. Kako avio-kompanije povećavaju cijene karata putnicima dok se oporavljaju, tako i aerodromi moraju biti u mogućnosti da povećaju naknade svojim klijentima”, zaključio je on.

Ipak, na nekim tržištima, uključujući Francusku i Irsku, kako je rekao, regulatori nastavljaju da vrše pritisak da se snize aerodromske takse.

“Vidimo da veliki broj regulatora još uvek ignoriše i dinamiku konkurencije na aerodromima i našu ekonomsku realnost. Finansijska je obmana da aerodromi mogu da nastave da trpe ove gubitke, a da ipak ulažu u budućnost. Regulatori još prečesto miješaju interes avio-kompanija sa interesom potrošača – na račun aerodroma. Da li ozbiljno vjerujete da ako aerodromi besplatno koriste svoje objekte, avio kompanije bi zaista snizile cijene karata koje naplaćuju putnicima?”, upitao je Marin.

Kako su saopštili iz ACG, on je stoga pozvao institucije Evropske unije i regulatorna tijela da rade sa industrijom kako bi vazduhoplovna politika omogućila snažno i održivo resetovanje za cijeli sektorski ekosistem.

Marin, koji je generalni direktor – Aerodromi za AENA-u i nadgleda 47 aerodroma širom Španije, osvrnuo se na rješavanje nedostatka osoblja i ozbiljnih poremećaja koje su pretrpjeli putnici nekoliko evropskih tržišta.

“Osnovni uzrok je kombinacija snažnijeg porasta potražnje od očekivanog, uz veoma zategnuta tržišta rada – što utiče ne samo na aerodrome već i na sve aktere u avijaciji, uključujući avio-kompanije, zemaljske službenike, policiju i graničnu kontrolu”, objasnio je on.

Na pitanje da li je industrija mogla biti bolje pripremljena, Marin kaže:

“Iskreno, ne mislim tako. Obavještenja o ukidanju ograničenja putovanja od strane izvršnih vlasti smo dobili ne tako davno. Imali smo vrlo malo vremena da unaprijedimo svoje kapacitete i resurse”, poručio je on.

Marin je takođe aludirao na činjenicu da su neki od aerodroma koji su najviše pogođeni ili dobili malu finansijsku podršku tokom pandemije ili su iskusili ogroman pritisak od avio-kompanija i njihovih regulatora da smanje svoje naknade i smanje troškove prije pandemije.

Režimi putovanja, kako je dodao, su značajno poboljšani, ali još nijesu u potpunosti usklađeni.

Glavni među negativnim rizicima za aerodrome ostaje pandemija i moguća pojava nove varijante virusa.

“Uprkos iskustvu uzastopnih talasa COVID-19, među evropskim državama i dalje nema dogovora o tome šta bi se dogodilo ako se pojavi nova varijanta”, upozorio je on.

Sjednici u Rimu prisustvuju i izvršni direktor Aerodroma Crne Gore, Goran Jandreoski i zamjenik izvršnog direktora, Petar Radulović.