Prema podacima Monstata: Nema što ne uvozimo

Nema što ne uvozimo U prvih šest mjeseci ove godine Crna Gora, prema preliminarnim podacima Monstata o spoljnotrgovinskoj robnoj razmjeni, najviše troši na uvoz drumskih vozila, nafte i naftnih derivata, električnih mašina i mesa.

Ekonomski analitičar Siniša Lekić smatra da bi u cilju smanjenja uvoza i promjene njegove strukture Crna Gora prioritetno trebala da radi na dovođenju stranih proizvodnih investitora.

Ukupna spoljnotrgovinska robna razmjena Crne Gore za prvih šest mjeseci, prema preliminarnim podacima Monstata, iznosila je 1,4 milijarde eura, što je 13,8 odsto više u odnosu na isti prošlogodišnji period. Uvoz je bio viši 12,9 odsto u odnosu na prošlogodišnji uporedni period i iznosio je 1,2 milijarde eura. Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 16,5 odsto i veća je u odnosu na isti period prošle godine. U strukturi uvoza najviše su zastupljeni mašine i transportni uređaji u iznosu od 331 milion eura od čega drumska vozila učestvuju sa 95 miliona eura, a električne mašine, aparati i uređaji sa 66 Nema što ne uvozimo miliona eura.

Za prvih šest mjeseci uvoz vozila povećan je 21,8 odsto, u odnosu na isti prošlogodišnji period. Za uvoz mineralnih goriva i maziva za pola godine izdvojeno je 106,3 miliona eura, od čega za naftu i naftne derivate 91,3 miliona eura. Uvoz nafte i njenih derivata je uvećan u odnosu na prethodnu godinu za 19 odsto. Podaci Monstata pokazuju da su značajna sredstva u prva dva kvartala izdvojena i za uvoz medicinskih i farmaceutskih proizvoda 41 milion eura, odnosno 15 odsto više u odnosu na isti prošlogodišnji period, za uvoz odjeće u prvih šest mjeseci utrošeno je 34 miliona eura, a za obuću 17,8 miliona eura.

Značajnu stavku u crnogorskom uvozu u prvih pola godine činio je uvoz gvožđa i čelika. Crnogorski statističari su izračunali da je za uvoz gvožđa i čelika utrošeno 41,17 miliona eura, što je 42 odsto više u odnosu na isti prošlogodišnji period. Za uvoz raznih vrsta pića u prvoj polovini godine izdvojeno je 28,9 miliona eura, odnosno sedam odsto više nelo lani u istom periodu. U prvih šest mjeseci primjetan je drastičan pad zvaničnog-regularnog uvoza duvana i proizvoda od duvana od čak 44 odsto u odnosu na isti prošlogodišnji period. U prva dva kvartala uvezen je duvan vrijedan 3,7 miliona eura.

Zbog manje prodaje cigareta na regularnom tržištu i pada naplate akciza na cigarete u ovoj godini parlament je krajem jula usvojio izmjene i dopune Zakona o akcizama. Novim akciznim kalendarom za duvan, akcizne stope na cigarete su vraćane na nivo koji je važio u periodu od avgusta prošle godine i taj nivo se zadržava do kraja naredne. Smanjena je postojeća visina specifične akcize na cigarete sa 40 eura za 1.000 komada, odnosno 80 centi po paklici, na 30 eura za 1.000 komada, odnosno 60 centi po paklici. Iz Vlade je saopšteno da je to urađeno kako bi se pružila podrška privrednicima koji su se suočavali sa nelojalnom konkurencijom i obezbijedilo bolje punjenje budžeta. Prema riječima Lekića, struktura crnogorskog uvoza odavno se karakteriše kao uvoz ,,svega i svačega“.

“Jednostavno ne postoji proizvod koji se ne uvozi, posebno kada je riječ o industrijskim proizvodima. To govori da naši proizvodni kapaciteti ne da su mali već uglavnom i ne postoje”, upozorio je Lekić. On je naveo da u Crnoj Gori, između ostalog, ne postoji fabrika konditorskih proizvoda, sokova, sladoleda, tjestenine, začina, UHT mlijeka …

“Naravno da moramo te proizvode uvoziti. O tekstilnoj industriji da i ne govorimo, odavno je Titeks zatvoren, industrija obuće, bijele tehnike više ne postoje. Sve ovo je rezultiralo uvozom tih proizvoda, a sigurno da u tom mnoštvu proizvoda dođe i do nepotrebnog uvoza, jer pored jedne vrste proizvoda uvezu se i drugi proizvodi koji prate paletu tih koje uvozimo. O uvozu mašina i motornih vozila da i ne govorimo”, rekao je Lekić.

Prema njegovim riječima, pokušaji da u poljoprivredi proizvedemo domaće proizvode još uvijek su samo počeci koji obično ne završavaju proizvodnim pogonima.

“Od tolikog šumskog bogatstva mi nemamo fabriku namještaja“, istakao je Lekić.

On smatra je promjena crnogorske uvozne strukture jedno od teških pitanja koje će se rješavati godinama.

“Smatram da dovođenje stranih proizvodnih investitora davanjem raznovrsnih podsticaja mora biti prioritet Ministarstva ekonomije. To je bitno i sa aspekta zapošljavanja jer nam je stopa nezaposlenosti velika”, naglasio je Lekić.  

On je naveo da postoji mogućnost za smanjenje uvoza pojedinih proizvoda, odnosno spoljnotrgovinskog deficita.

“Investiciono-razvojni fond (IRF) je adresa na koju treba postavljati ovo pitanje. Tu postoje značajne mogućnosti, koje su već dale neke rezultate, ali pravi put je dovođenje stranih proizvodnih investitora koji imaju prostora za ulaganje u našu zemlju. Investicije u turizam su dobre, ali potrebno je više pažnje obratiti na mnoštvo proizvoda koji su se u Crnoj Gori proizvodili, a sada se više ne proizvode”, istakao je Lekić. On je dodao da je tu aktivnost Vlade od presudnog značaja.

“Poziv za ulazak u Evropu imamo odavno, na tom putu smo lider regiona, ali ulaganja u našu zemlju to sigurno nijesu. Smatram da Evropa želi Crnu Goru kao razvijenu zemlju i zato je i razvoj naše privrede usko povezan sa ulaskom u EU”, zaključio je Lekić.