“Na Fakultetu smo imali malo prakse, dok ovdje imam priliku da primijenim dosta stvari koje sam tamo naučio. U suštini, čovjek treba puno da radi, a praksa je čudo”, istakao je Paljević.
“Mislim da je dobro za ovo malo mjesto, što je upravo ovdje otvorena ‘Naša bašta’. Imamo dobru i vrijednu radnu snagu, nadam se da će ih biti još više”, dodao je mladi agronom.
Zaštita konkurencije kao vodilja u poslovanju
April je mjesec kada je u “Našoj bašti” završena zimska berba, te kada se privodi kraju proljećnja sadnja, odnosno zamjena kutura. Na taj način, na godišnjem nivou u svakom plasteniku imaju po tri proizvodna ciklusa, objašnjava direktor imanja Volija na Šasu Savo Đurašić. Zelena salata kristalka, kao i salata putarica su ubrane, a svih 5,2 hektara plastenika su trenutno pod zasadima, pa se trenutno tu mogu naći zasadi paradajza, mladog luka, blitve, rotkvice, krastavca i paprika.
„Na godišnjem nivou radi se do dvadesetak kultura. Možda je interesantno da naglasim da ćemo raditi mini-lubenicu, koju smo prošle godine prvi put uzgajali na našem imanju, a koja se pokazala kao izuzetno dobar i tražen proizvod. U pitanju su plodovi koji se kreću negdje od tri do pet kilograma, koji su jako pogodni za domaćinstva jer se potroše u jednom danu. Opredijelili smo se baš za ovu lubenicu da bismo ostavili prostora domaćim proizvođačima da uzgajaju ‘tradicionalnu’ lubenicu, koja je kod nas prepoznatljiva“, navodi Đurašić.
Kako dodaje, upravo je ovaj vid društvene odgovornosti vodilja kada su u pitanju i ostali zasadi.
„Vodili smo računa da ne ugrozimo naše tradicionalne dobavljače, sa kojima Voli sarađuje već 25 godina, već da napravimo raspodjelu da za sve nas ostane po jedan dio kolača i da svi budemo zadovoljni“, decidan je Đurašić.
„Crna Gora zaslužuje da izvozi sopstvene proizvode“
I u doba pandemije, “Naša Bašta” je uspjela da održi kontinuitet, ne samo na domaćem tržištu, već i kada je orjentisanost ka izvozu u pitanju. Upravo u agraru ali i stočarstvu Jaroslav Stupavski vidi ogroman potencijal koji Crna Gora još nije iskoristila.
Preporučeno
“Upoznao sam puno dobrih poljoprivrednih proizvođača u Crnoj Gori ali su oni svi na nekom ‘mini-nivou’, imaju dovoljno prostora ali fokusirani su samo na proizvodnju u Crnoj Gori. Mislim da Crna Gora mora ozbiljnije da se pozabavi agrarom, proizvodnjama. Dovoljno u okruženju ima prostora za izvoz poljoprivrednih proizvoda iz Crne Gore. I Crna Gora to zaslužuje. Problem Crne Gore je što se više fokusirala na turizam i da se hrana proizvodi samo za turiste koji dolaze. Treba da hranimo turiste i stanovnike okolnih zemalja”, zaključuje Stupavski.
Video