Video
Apelacioni sud Crne Gore ukinuo je 21. januara rješenje Privrednog suda o otvaranju stečaja u “Meljine kompleksu” DOO Herceg Novi i predmet vratio prvostepenom Privrednom sudu, koji je juče ponovo otvorio stečaj cijeneći da su razlozi Apelacionog suda neprihvatljivi i mimo Zakona o stečaju, saznaju Dnevne novine.
Preporučeno
Odluku da poništi rješenje prvostepenog Privrednog suda donijelo je Vijeće Apelacionog suda kojeg su činili sudije Ramo Striković (predsjed nik Vijeća), Nevenka Popović i Marijana Pavićević. Ovo je drugi put da Apelacioni sud ukida rješenje Privrednog suda u uvođenju stečaja Meljine kompleksu.
Podsjetimo, Privredni sud je, nakon pisanog predloga povjerioca Oli vere Mihailović-Elez od 31. jula prošle godine prvi put otvorio stečajni po stupale 9. avgusta, a potom po novo 5. decembra. Postupajući sudija Blažo Jovanić usvojio je predlog povjerioca Mihailović-Elez.
Privredni sud u novom, jučerašnjem rješenju ukazuje da su uslovi za otvaranje stečaja ispunjeni u skladu sa odredbama Zakona o stečaju, da je potraživanje predlagača nesporno, (s obzirom na činjenicu da dužnik nije sporio postojanje potraživanja), te da je dužnik bio u blokadi 845 dana neprekidno, počev od 8. aprila 2016. godine.
Blokada je bila za iznos od 349.517,47 eura, čime su iscrpljen i stečajni razlozi za otvaranje stečajnog postupka.
Privredni sud se u svom rješenju osvrnuo i na navode iz odluke Apelacionog suda, otvoreno navodeći da za njih, kao prvostepeni, nijesu prihvatljivi razlozi koje je Apelacioni naveo u svojoj odluci, jer su u suprotnosti sa odredbama Zakona o stečaju, čime se stvara utisak da je taj sud postupao za potrebe i interes osnivača stečajnog dužnika Atlas banke i Atlas Cap-a.
Prvostepeni (Privredni) sud ukazuje da osnivači “Meljine kompleksa” Atlas banke i Atlas Cap-a nijesu na “valjan i zakonit način osporili postojanje stečajnog razloga”. Prije svega, nijesu osporili osnovanost potraživanja Olivere Mihailović-Elez, već su svojom izjavom kojom deponuju sredstva kod notara, priznali postojanje i osnovanost tog potraživanja.
Privredni sud dalje navodi kako Apelacioni u “ukidnom rješenju selektivno primjenjuje pravnu normu”, ne vodi računa ko su strane potpisnice izjave i pri tome normu na koju se poziva (član 335 Zakona o obligacionim odnosima) citira samo u dijelu iz kojeg potkrepljuje svoju odluku.
Za Privredni sud je neobjašnjivo zašto Apelacioni sud zanemaruje drugi dio iste ove odredbe, te da fascinira upornost Apelacionog suda da primjenom brojnih propisa, koji se u konkretnom slučaju ne mogu primjenjivati, tumači norme prilično ekstenzivno, pogoduje interesima osnivača stečajnog dužnika, kako ne bi došlo do otvaranja stečajnog postupka u “Meljine kompleksu”.
U konačnom, Privredni sud ukazuje da je cilj stečajnog postupka “namirenje stečajnih povjerilaca stečajnog dužnika na najefikasniji način”, te da im je nejasno zašto Apelacioni sud u svojim “ukidnim rješenjima” istrajava na nesigurnom načinu izmirenja povjerilaca stečajnog dužnika mimo stečajnog postupka, dovodeći time u rizik potraživanja svih povjerilaca, uključujući i državu.
Odluke Privrednog i Apelacionog suda pokazuju da oko pravnog pitanja u kojem je sudska praksa izdefinisala pravno prihvatljive i logičke odluke dva suda u Crnoj Gori imaju potpuno suprotna stanovišta.
Dnevne novine su kontaktirale pravne stručnjake koji se bave ovom materijom i koji su u jednom jednoglasni: Za prvostepeni (Privredni) sud, prilikom odluke o otvaranju stečaja, odlučujuće je da li postoji potraživanje ili ne postoji, pri čemu iznos potraživanja nema uticaj već samo činjenica da li je ono naplaćeno ili nije. Nezapamćeno je, kažu, da se “drugostepeni sud stavlja na stranu dužnika i brani ono što se ne može odbraniti”.
Sagovornici DN su se posebno osvrnuli na činjenicu koja je bila od bitnog značaja za Apelacioni sud da su Atlas banka i Atlas Cap kod notara deponovali 536.000 eura radi namirenja potraživanja povjerilaca. Za Apelacioni sud je ovo dovoljno da se ne otvori stečaj, dok je za sagovornike DN takvo tumačenje pravno neprihvatljivo.
“Tim sredstvima ne raspolaže notar već i dalje Atlas banka i Atlas Cap preko svojih punomoćnika. Ukoliko su Atlas banka i Atlas Cap imali namjeru da izbjegnu stečajni postupak imali su mogućnost da povjerioce isplate, dokaz o tome dostave sudu i u tom slučaju Privredni sud jedino bi mogao zaključiti da nema potraživanja prema dužniku i odbio bi predlog za pokretanje stečaja”, kažu sagovornici DN.
Deponovanje sredstava takođe ne znači da bi taj novac bio upotrijebljen za izmirenje potraživanja povjerilaca jer ne postoji ni odredba koja bi obavezivala dužnika odnosno njegove osnivače da to urade.
Izjava Atlas banke i Atlas Cap da žele da to urade ne može se smatrati dokazom o izmirenju duga. Pri tome, u vrijeme kada je Apelacioni sud donio odluku o ukidanju stečaja, nad Atlas bankom je već uveliko uvedena privremena uprava, a nad IBM (kao jednom od pravnih lica koji su na strani potpisnica izjave) uveden stečaj zbog čega se osnovano postavlja pitanje i sumnja ko može i na koji način raspolagati iznosom deponovanim kod notara ako su u Atlas i IBM sva upravljačka prava prenijeta na privremenog, odnosno stečajnog upravnika.
