Video
Privredni sud Crne Gore juče je na svom sajtu objavio rješenje da usvaja predlog povjerioca Olivere Mihajlović Elez i otvara stečajni postupak nad stečajnim dužnikom “Meljine kompleks DOO Herceg Novi, čime je potvrđeno pisanje Dnevnih novina.
Preporučeno
Za stečajnog upravnika imenovao je Sašu Zejaka, a prvi sastanak povjerilaca zakazao za 12. mart ove godine. Ročište za ispitivanje potraživanja biče 26. marta.
Kakva će biti sudbina najnovije odluke Privrednog suda, ostaje da se vidi. Apelacioni sud je već u dva navrata ukinuo rješenje prvo-
stepenog Privrednog suda o otvaranju stečaja u kompleksu Meljine. Prvi put je to uradio u oktobru prošle godine, obarajući odluku o stečaju od 9. avgusta, a drugi put u ponedjeljak, 21. januara. Tada je Vijeće Apelacionog suda u sastavu Ramo Striković, Nevenka Popović i Marijana Pavićević, ukinulo novo drugo po redu rješenje o stečaju donijeto 5. decembra 2018. godine.
Ovo nije prvi put da dva suda Privredni i Apelacioni imaju potpuno suprotstavljena mišljenja. Posljednji takav slučaj bio je u predmetu Regionalnog vodovoda i austrijske kompanije Štrabag. Apelacioni sud je četiri puta ukidao odluke Privrednog suda koji je tvrdio da je u ugovoru između crnogorske i austrijske kompanije napravljen formalni propust, koji je crnogorskim pravosudnim organima davao mogućnost da zaštite interes Regionalnog vodovoda i države Crne Gore. Međutim, Apelacioni sud se, po sopstvenom priznanju, odlučio za liberalno tumačenje pravne norme, što je Regionalni vodovod i državu Crnu Goru koštalo 12 miliona eura. Tada su pravni autoriteti stali na stranu Privrednog suda, ali sve to nije imalo nikakvog efekta.
Šta će se pokazati u slučaju Meljina? Privredni sud otvoreno proziva Apelacioni da tumači propise “prilično ekstezivno, da koristi samo dio pravne norme koji im odgovara da potkrijepe odluku, a drugi dio zanemaruje, te da “pogoduje interesima osnivača stečajnog dužnika, kako ne bi došlo do otvaranja stečajnog postupka u kompleksu Meljine.
U rješenju se podvlači da je stečajni postupak na imperativan način uređen Zakonom o stečaju, te da nema mjesta pozivanju na propise koji se u konkretnom slučaju ne mogu primjenjivati.
U rješenju Privrednog suda posebno se objašnjava dio koji je Apelacionom sudu poslužio da ukine rješenje o uvođenju stečaja deponovanje 536.000 na notarski račun notara Jadranke Adžić, sa nalogom da se iz tog iznosa izmire obaveze stečajnog dužnika prema povjeriocima. Apelacioni sud je mišljenja da je Privredni sud imao “pogrešan pravni pristup” te da nije dostavio notaru podatke o iznosima i načinu isplate potraživanja predlagača i ostalih povjerilaca, kako bi se stekli uslovi da im notar preda položeni novac, pod uslovima koje je dužnik postavio u izjavi.
Privredni sud upravo na ovo reaguje, navodeći da “osnivač stečajnog dužnika nije imao zakonskih uslova da deponuje novčani iznos, s obzirom na odredbu čl. 335 stav 1 Zakona o obligacionim odnosima.
“Iz izjave koju su potpisale tri strane proizilazi da notar deponovanim sredstvima ne može raspolagati bez naloga i saglasnosti davaoca izjave, pa predmetno deponovanje sredstava nema ni karakter depozita kod suda, gdje sud ovlašćen da odmah po ispunjenju određenih uslova izvrši prenos ili isplatu sredstava trećem licu bez posebnog naloga ili odobrenja deponenta”, navodi se u novom rješenju Privrednog suda.
Apelacioni sud, kako objašnjavaju, nije imao u vidu i činjenicu da je u Atlas banci uvedena privremena uprava i naložena dokapitalizacija, a u Invest banci Montenegro stečaj. Upravo su ove dvije banke, zajedno sa Atlas cAp DOO potpisale izjavu kod notara. Obzirom da Atlas i IBM bankom više ne upravlja raniji vlasnik, već stečajna uprava, u Privrednom sudu smatraju da ona može “u cilju zaštite povjerilaca osporiti datu izjavu i onemogućiti prenos sredstava sa računa notara na račune povjerilaca”.
“Ako bi se prihvatilo pravno rezonovanje Apelacionog suda, tada ne bi bilo potrebe da se u slučaju ispunjenja zakonskih uslova otvara stečajni postupak nad dužnikom, već bi se u prethodnom stečajnom postupku, mimo odredbi Zakona o stečaju, u dogovoru sa osnivačima dužnika i po njegovoj volji, izmirivali povjerioci”, navodi se u rješenju Privrednog suda.
“Da je osnivač Meljine kompleksa imao ozbiljnu namjeru da izmiri dugovanja prije održavanja ročišta za ispitivanje stečajnog razloga, mogao je da ih izmiri neposredno isplatom na njihove račune, ili gotovinski za račun stečajnog dužnika”, objašnjavaju u Privrednom sudu.
