Nakon odluke Ustavnog suda poslanici Pokreta Evropa sad predali su zahtjev za održavanje vanredne sjednice Skupštine gdje bi se kao tačka dnevnog reda našle izmjene Zakona o unutrašnjoj trgovini koje je predložio Pokret Evropa sad, a kojima se garantuje neradna nedjelja. 

Odluka

Portparol Ustavnog suda Danilo Ajković saopštio je da je po pitanju ustavnosti odluke o neradnoj nedjelji u trgovinama odlučeno da je odluka neustavna. Kako je objasnio, takva odluka je povrijedila ustavne principe jednakosti svih pred zakonom.

“Sud je ocijenio da se navedenom odredbom krši sloboda preduzetništva garantovana Ustavom, kao i ustavni princip jednakosti svih pred zakonom, jer je jednoj grupi preduzetnika/trgovaca omogućeno da obavlja djelatnost nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika, dok je drugoj grupi to zabranjeno. Ustavom su precizno propisani razlozi zbog kojih se može ograničiti sloboda preduzetništva (radi zaštite zdravlja ljudi, životne sredine, prirodnih bogatstava, kulturne baštine ili bezbjednosti i odbrane Crne Gore) i zakonodavac ne može samostalno da propisuje nova ograničenja van tih ustavnih osnova, niti bez jasno utvrđenog legitimnog cilja u javnom interesu”, napomenuli su u obrazloženju odluke.

Ajković, FOTO: M.Babović

Pojašnjavaju da time što je zakonodavac jednoj grupi preduzetnika (apoteke, poslastičarnice, pekare, kiosci za štampu, suvenirnice, cvjećare, prodavnice za pogrebnu opremu, za zaštitu bilja, benzinske stanice, pijace, itd) dozvolio da radi, a drugoj ne, jednu grupu privrednika je doveo u neravnopravan položaj u odnosu na drugu.

“Ovakva zabrana nema objektivno i razumno opravdanje, s aspekta ustavne obaveze države da svim preduzetnicima obezbijedi jednak položaj na tržištu. Dodatno, zabranom rada nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika samo pojedinim trgovcima došlo je do ograničenja ljudskih prava i sloboda i povrede ustavnog principa saglasnosti pravnih propisa. Ograničenje ljudskih prava i sloboda mora se kretati u granicama Ustava i mora da služi legitimnom cilju u javnom interesu, kao i da postoji odnos proporcionalnosti između upotrijebljenih sredstava i cilja koji se želi utvrditi”, navode u odluci.

Sud je u ustavnosudskom postupku utvrdio da u postupku donošenja ukinute odredbe nije naveden cilj za njeno donošenje, odnosno zbog čega se smatra potrebnim i opravdanim da se zabranjuje rad trgovinama na veliko i malo nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika, kao i izuzetke od te zabrane.

Ustavni sud ne utiče na pravo zakonodavca da na drugačiji način uredi obavljanje trgovine na veliko i malo nedjeljom, ali uz uvažavanje odgovarajućih osnovnih ustavnih vrijednosti, odnosno zaštićenih ustavnih dobara, na koje je Ustavni sud ukazao u ovoj odluci. 

Rok

Zabrana rada trgovinama nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika ostaje na snazi do objavljivanja odluke Ustavnog suda u Službenom listu Crne Gore, o čemu će sud blagovremeno obavijestiti javnost – zaključili su obrazloženju odluke. 

Ajković je kazao da je odluka donijeta jednoglasno, te da ne postoji jasan rok kada će biti objavljena u Službenom listu.

Poslanik Pokreta Evropa sad Miloš Pižurica istakao je juče da ostaju dosljedni i posvećeni očuvanju i unapređenju radničkih prava, navodeći da je Skupštini predat zahtjev za održavanje vanredne sjednice gdje bi se kao tačka dnevnog reda našle izmjene Zakona o unutrašnjoj trgovini koje je predložio PES, a kojima se garantuje neradna nedjelja. 

On je zahvalio poslanicima koji su prepoznali značaj ove inicijative i svojim potpisima dali jasnu podršku zaštiti prava zaposlenih.

“Odgovorno smo sačekali da se socijalni partneri dogovore oko stepena prava koja se tiču više od 50.000 zaposlenih u sektoru trgovine, prije odluke Ustavnog suda. Kako do tog dogovora nije došlo, predložili smo da se zakon uvrsti u dnevni red. Ostajemo dosljedni i posvećeni očuvanju i unapređenju radničkih prava”, naveo je Pižurica u objavi na Iksu.

On je poručio da neradna nedjelja nije luksuz.

“To je pitanje zdravlja, porodičnog života i osnovnih radnih prava. To je pravo na odmor, na vrijeme sa porodicom i na očuvanje ljudskog dostojanstva”, zaključio je Pižurica. 

Podsjećamo da je PES još početkom novembra prošle godine u skupštinsku proceduru predao Prijedlog izmjena izmjene Zakona o unutrašnjoj trgovini. 

Zdravstveni aspekt 

U prijedlogu izmjena Zakona o unutrašnjoj trgovini koji potpisuje 11 poslanika PES-a, fokus zabrane radne nedjelje prebacuje se na zdravstveni aspekt. Član 35a se mijenja na način da se prije dijela kojim se uvodi zabrana, navodi da se to radi „u cilju prevencije zaštite zdravlja zaposlenih u objektima trgovina na veliko i trgovina na malo“, te da među izuzecima od ovog pravila, osim apoteka, pijaca, benzinskih pumpi, kioska i slično, više neće biti veleprodajnih skladišta.

“Imajući u vidu karakter i obim posla zaposlenih u trgovinama smatramo da je neophodno i srazmjerno i prirodno potrebi djelovati preventivno radi zaštite zdravlja zaposlenih u okviru citiranih privrednih djelatnosti. S tim u vezi, osnovano se u granicama Ustava ograničava sloboda preduzetništva rada nedjeljom, državnim i drugim praznicima, jer je interes zaštite zdravlja ljudi pretežniji od interesa poslodavca za ostvarenje prihoda”, navodi se u obrazloženju zakonskih izmjena.

Pozivaju se i na istraživanja Svjetske zdravstvene organizacije, navodeći da duge radne sedmice preko 55 sati povećavaju rizik od moždanog udara i bolesti srca, te da dodatne analize povezuju duge sate sa većim kardiovaskularnim rizikom i problemima mentalnog zdravlja. Kraće radne sedmice, kako se navode, te rizike smanjuju, a ograničavanje rada nedjeljom je jedan od najučestalijih alata za smanjenje kumulativnog opterećenja radnika.

Iz PES-a su u novembru saopštili da poslanički klub te partije snažno podržava zadržavanje neradne nedjelje u trgovini ,,jer je riječ o odluci koja je istovremeno pravedna, društveno odgovorna i ekonomski ispravna“. 

“Neradna nedjelja je simbol društva koje cijeni rad i poštuje čovjeka. Ukidanje ovog prava značilo bi vraćanje u vrijeme iscrpljivanja i nesigurnosti, kada su zaposleni bili bez glasa i bez odmora. PES neće dozvoliti da se to ponovi zbog čega smo u proceduru dali izmjene Zakona o unutrašnjoj trgovini koje su usaglašene sa ocjenama Ustavnog suda”, kazali su ranije iz PES-a. 

Tvrdili su da su prije 2019. godine zaposleni u trgovinama bili izloženi prekomjernom radu, niskim platama i nedostatku sindikalne zaštite, bez ijednog garantovanog dana odmora. 

“Takav sistem je bio neodrživ i duboko nepravedan. Uvođenjem neradne nedjelje, hiljade radnika u Crnoj Goriprvi put su dobile siguran dan odmora – minimum koji svako civilizovano društvo duguje onima koji nose privredu na svojim leđima. Istovremeno, praksa je pokazala da ekonomska aktivnost u sektoru trgovine nije oslabila – naprotiv, porasla je”, poručili su ranije iz PES-a.

Iz te partije su ranije ocijenili i da je promet u trgovinama stabilan ,,a najveći trgovački lanci, i pored neradne nedjelje, ostvaruju rekordne profite i šire poslovanje“. 

“To jasno pokazuje da zabrana rada nedjeljom nije prepreka privredi, već dokaz da je moguće graditi održiv model rasta u kojem su i radnik i poslodavac na dobitku. PES će uvijek stati na stranu radnika, porodice i održivog razvoja. Neradna nedjelja nije samo ekonomska mjera, već vrijednosni stav da ljudima treba obezbijediti vrijeme za odmor, porodicu i dostojanstven život”, poručeno je početkom novembra iz PES-a. 

Zabrinutost sindikalaca 

Generalni sekretar Saveza sindikata Duško Zarubica kazao je Pobjedi da su sindikati ozbiljno zabrinuti zbog mogućnosti da svi trgovinski radnici ponovo budu obavezni da rade nedjeljom, te da će učiniti sve kako bi se očuvala prava zaposlenih i spriječilo ukidanje stečenih standarda.

Zarubica, FOTO: I.Mandić

Zarubica naglašava da je za njih ključno da se ne dozvoli vraćanje na rješenje po kojem bi zaposleni u trgovini radili bez ikakvih ograničenja i zaštite.

Ukoliko dođe do izmjena, odnosno ako nedjelja postane radna, on ističe da to mora podrazumijevati jasno definisane uslove: dnevnice, slobodne dane, rad u jednoj smjeni, ograničen broj radnih subota, kao i vremensko ograničenje – na primjer, da se takav režim primjenjuje samo tokom tri mjeseca u godini. 

“Takođe, ne bi radili svi zaposleni, već bi se rad organizovao rotaciono.Ono što u ovom trenutku možemo saopštiti jeste da je Savez sindikata ozbiljno zabrinut zbog mogućnosti da se, nakon odluke Ustavnog suda, vrati model po kojem bi svi zaposleni u trgovini morali da rade nedjeljom i bez adekvatne zaštite. To nećemo dozvoliti. Učinićemo sve što je u našoj moći da zaštitimo prava zaposlenih u trgovini i da očuvamo standarde koje su do sada imali”, poručio je Zarubica. 

Iz Unije slobodnih sindikata kazali su da su bili svjesni mogućnosti da će epilog pred Ustavnim sudom biti ovakav, te su pristupili pregovorima i iznalaženju rješenja koje bi bilo prihvatljivo za sve strane, u prvom redu zaposlene, a onda i poslodavce (sa akcentom na male privrednike) i aktuelne potrebe naše ekonomije (turistička destinacija, održivost malih preduzeća u djelatnosti trgovine, potrebe dijela stanovništva…).

“Ulažući ogroman napor pa i žrtvu, iznašli smo kompromisno rješenje koje je jednoglasno usvojeno na Socijalnom savjetu i koje je trebalo da bude testirano u toku samo jedne godine a koje bi zaposlenima u trgovini garantovalo još veći stepen zaštite prava na slobodan dan u toku sedmice. No, kompromisni prijedlog socijalnih partnera nije dobio pažnju niti naišao na interesovanje kako Vlade tako ni poslanika u Skupštini”, kazali su iz USSCG.

Odgovornost socijalnih partnera 

Tvrde da ni rok koji je Ustavni sud ostavio Vladi za iznalaženje rješenja kojim bi se preduprijedilo donošenje ovakve, konačne odluke nije bio alarm za dalje procesuiranje kompromisa postignutog na nivou socijalnih partnera.

“Socijalni partneri su po ovom pitanju u prethodnom periodu pokazali odgovornost i to ne samo postizanjem kompromisnog rješenja koje bi bilo testno, odnosno vremenski ograničeno, već i propisivanjem prava na uvećanje zarade za rad nedjeljom u iznosu od 80 odsto koje uvećanje je usaglašeno još 2022. godine potpisivanjem novog Opšteg kolektivnog ugovora. Sada je ključna uloga i odgovornost Vlade i poslanika u Skupštini da promtno reaguju i da uvažavajući prijedloge socijalnih partnera, koji su najpozvaniji da definišu ovo pitanje, usvoje izmjene i dopune Zakona o unutrašnjoj trgovini i pokažu odgovornost za zaštitu prava zaposlenih u trgovini za koje, odavno je već jasno,ne važe opšti propisi o radu kojima je pravo na sedmični odmor garantovano kao jedno od osnovnih prava. Period do objavljivanja odluke Ustavnog suda u Službenom listu je period koji nas još jednom opominje na urgentnost rješavanja ovog pitanja”, tvrde iz USSCG.

U slučaju da kompromisni prijedlog socijalnih partnera ne bude procesuiran i implementiran do objavljivanja odluke Ustavnog suda u Službenom listu Crne Gore, USSCG poziva sve poslodavce u sektoru trgovine da nastave sa organizacijom rada i posla na način kako su to činili od 20. oktobra 2019. godine kada je uvedena neradna nedjelja ,,pokazujući time odgovoran odnos prema zaposlenima, njihovim pravima iz radnog odnosa, uslovima rada, zaštiti zdravlja i bezbjednosti na radu“.

“Takođe, do iznalaženja konačnog rješenja, insistiraćemo da inspekcijski organi budu u potpunosti okrenuti sektoru trgovine radi zaštite prava zaposlenih na slobodan dan u toku sedmice i to nedjeljom, kako je to propisano članom 76 Zakona o radu”, kazali su iz USSCG. 

Iz USSCG podsjećaju da je kompromisni prijedlog socijalnih partnera podrazumijevao je, pored ostalog, dozvolu rada trgovine na veliko i malo nedjeljom isključivo u periodu od 1. juna do 31. avgusta i od 1. decembra do 31. januara u samo jednoj smjeni i u samo jednom prodajnom objektu na teritoriji jedne opštine (u slučaju da trgovci posjeduju više prodajnih objekata). O prodajnom objektu koji će raditi nedjeljom i radnom vremenu (da li će obavljati rad samo u prvoj ili samo u drugoj smjeni) trgovci bi, po kompromisnom rješenju, bili dužni da obavijeste nadležni inspekcijski organ najkasnije 15 dan prije početka obavljanja trgovine. 

“Ono što je posebno važno naglasiti, trgovci bi bili dužni da zaposlenom koji obavlja rad nedjeljom tokom sezone, omogući da kao dan sedmičnog odmora koristi prvu narednu subotu, a za rad nedjeljom bi mu pripadalo uvećanje osnovne zarade za 80 odsto. Ovakvo rješenje bilo bi, shodno dogovoru socijalnih partnera i resornog ministarstva, praćeno pojačanim inspekcijskim nadzorom i kontinuiranom komunikacijom inspekcijskih organa sa reprezentativnim sindikalnim centralama radi zajedničkog monitoringa nad primjenom i poštovanjem ovako definisanih izuzetaka u vezi sa radom trgovina tokom sezone. Ovakav model i zakonom bio definisan kao vremenski ograničen na samo jednu ljetnju, odnosno zimsku sezonu nakon kojeg roka bi socijalni partneri i Vlada sagledali efekte istog i u zavisnosti od njihovog uticaja na zaposlene, privredu i ekonomiju, postigli kompromis o nastavku važenja istog ili iznalaženju novog modela”, kazali su iz USSCG. 

Kompromis 

Predsjednik Unije poslodavaca Slobodan Mikavica kazao je za RTCG da su ranije pokušavali da ovo pitanje riješe kompromisno, kroz Opšti kolektivni ugovor, kojim je predviđena naknada za rad nedjeljom u visini do 80 odsto, uz uvjerenje da će takva ekonomska mjera destimulisati nepotreban rad tog dana.

“Dogovor koji smo postigli sa socijalnim partnerima predviđa da se rad nedjeljom omogući tokom pet mjeseci turističke sezone, uz jasno definisane uslove: rad u jednoj smjeni, isplata uvećane naknade za rad nedjeljom, kao i obavezno obezbjeđivanje slobodnog dana u toku sedmice. Na taj način zaposleni bi u narednoj sedmici imali dva slobodna dana, što predstavlja dodatni benefit. Riječ je o kompromisu koji su sindikati, iako nevoljno, prihvatili, imajući u vidu interes svojih članova, ali i potrebu da kompanije funkcionišu održivo. Ovim rješenjem eliminišu se svi diskriminatorski elementi i ostavlja se mogućnost da oni poslodavci koji procijene da im se rad nedjeljom isplati uz poštovanje propisanih uslova to mogu i da čine. Rad nedjeljom neće biti obavezan i ne očekujemo masovnu primjenu, niti povratak na ranije stanje koje je dodatno opterećivalo zaposlene”. kazao je Mikavica.

Navodi da socijalni partneri već imaju usaglašeno rješenje, koje postoji već tri godine i koje je ranije upućivano i prethodnoj i sadašnjoj vladi. Dodaje da nema potrebe za novim pregovorima i da inicijativa ostaje ista i potrebno je samo da se Skupština o njoj izjasni, kako bi se obezbijedio kontinuitet i izbjegla pravna praznina.

“Prijedlog je već dostavljen ministarstvu i može biti upućen u zakonodavnu proceduru bez odlaganja. Važno je naglasiti da ovo pitanje nije dio pregovora o Opštem kolektivnom ugovoru, već zasebna, već usaglašena tačka”, poručio je Mikavica.

Iz Fidelity consultinga poručuju da je ovakav epilog mogao biti izbjegnut da je Skupština usvojila izmjene Zakona o unutrašnjoj trgovini, koje se u parlamentarnoj proceduri nalaze još od 10. novembra 2025. godine.

Kako navode iz ove konsultantske kuće, u obrazloženju predloženih izmjena jasno su navedeni razlozi zbog kojih je ograničavanje rada nedjeljom neophodno, posebno iz ugla zaštite zdravlja zaposlenih.

Iz te konsultantske kuće u objavi na Fejsbujku poručuju da odluka Ustavnog suda još jednom pokazuje da su interesi i dobrobit građana i radnika ostali u drugom planu. 

Podsjećamo da je Unija poslodavaca Crne Gore podnijela Ustavnom sudu inicijativu za ocjenu ustavnosti člana 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini, kojim je propisano da se trgovina na veliko i na malo ne može obavljati nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika, osim malog broja izuzetaka. Taj zakon je usvojen u julu 2019, a ovaj član, kako je određeno, stupio je na snagu u oktobra te godine.

Voli: Podržavamo neradnu nedjelju, zakon mora važiti jednako za sve

Iz uprave kompanije Voli saopštili su da podržavaju neradnu nedjelju, a poručuju i da zakon mora važiti jednako za sve.

“Kao što smo i ranije isticali, Voli podržava neradnu nedjelju, pravo na odmor, dostojanstvene uslove rada ali i jednaku primjenu ustavnih prava prema svim akterima na tržištu bez izuzetka. Zakon mora važiti jednako za sve, bez privilegija i selektivne primjene. Upravo zato smatramo da je neophodno kontinuirano pratiti stanje na tržištu i njegove zahtjeve, te da se u okviru Privredne komore, kroz otvoren i odgovoran dijalog, zajednički razmotre svi aspekti”, piše u saopštenju.

Naglašavaju da se ne smije dozvoliti zloupotreba zakonskih rješenja u oblasti unutrašnje trgovine.

“Prakse u kojima nedjeljom i praznicima, u okviru benzinskih pumpi, rade marketi ili u kojima se trgovinski objekti formalno preimenuju u pekare, predstavljaju narušavanje principa jednakosti i direktno ugrožavaju prava radnika, ali i fer tržišnu utakmicu. Voli će, kao i do sada, u potpunosti poštovati zakon i zalagati se za to da pred zakonom svi budu jednaki”, poručuju iz te kompanije.

Kazali su da samo dosljedna i jednaka primjena propisa, uz puno poštovanje prava zaposlenih, može obezbijediti zdravo tržište i održiv poslovni ambijent za sve.

Bogdanović: Predložićemo ili podržati novo zakonsko rješenje o neradnoj nedjelji

Predložićemo ili podržati novo zakonsko rješenje o neradnoj nedjelji, u skladu sa preporukama Ustavnog suda, jer nećemo dozvoliti da se radnici izrabljuju, saopštio je predsjednik Kluba poslanika i generalni sekretar Demokrata Boris Bogdanović.

“Odluka je jasno ukazala na slabosti dosadašnjeg rješenja: mora postojati jasan legitiman cilj u javnom interesu, mjera mora biti proporcionalna, a pravila jednaka za sve, bez selektivnih izuzetaka koji jedne stavljaju u povlašćen, a druge u neravnopravan položaj. Zato ćemo novo rješenje postaviti na tri čvrsta principa: zaštita zdravlja i dostojanstva radnika, jednak tretman svih preduzetnika na tržištu, i jasna, precizna pravila primjenjiva u praksi”, poručuje Bogdanović.

Mugoša

Mugoša: Pasivnost većine, njihove kalkulacije i ucjene dovele do ukidanja 

Poslanik Socijaldemokrata (SD) i predsjednik Odbora za ekonomiju, finansije i budžet Boris Mugoša je kazao da zbog pasivnosti parlamentarne većine, njihovih kalkulacija oko osjetljivih pitanja, međukoalicionih konstantnih ucjena i trgovina koje često u drugi plan stavljaju brojne realne društveno-političke izazove, došli smo u situaciju da Ustavni sud ukine neradnu nedjelju. 

Prema njegovim riječima, iako je Ustavni sud još u novembru podsjetio Vladu i Skupštinu da im ističe vrijeme da reaguju, prije nego sudije tog suda ocijene (ne)ustavnost neradne nedjelje, nijesu preduzeli neophodne aktivnosti.

“Zato sam i predložio sjednicu Odbora za ekonomiju sa temom neradne nedjelje, gdje ćemo razgovarati sa nadležnim o svim bitnim aspektima ove problematike i gdje ću, između ostalog, još jednom ukazati na neophodnost što hitnijeg predlaganja i usvajanja rješenja u pravcu omogućavanja neradne nedjelje. Naravno, neprihvatljivo je i da je Ustavnom sudu trebalo šest godina da odluči o inicijativi oko (ne)ustavnosti neradne nedjelje i želim da vjerujem da se takva praksa više neće dešavati”, zaključio je Mugoša na mreži Iks.