Šćepanović u izjašnjenju, između ostalog tvrdi, da postupak koji se vodi protiv njega nije ništa drugo sem pravno nasilje, koje se,kako kaže, sprovodi po diktatu naručioca predmetnog postupka, čime se direktno narušava ustavno načelo nezavisnosti ustavnosudske funkcije, te da pokušavaju da utiču na njegova Ustavom propisana ovlašćenja, zbog vaših privatnih i političkih ideologija ili pak odsustva sposobnosti za tumačenje pravnih normi.
Izjašnjenje Šćepanovića prenosimo integralno:Vašim aktom broj: UPI-02-03-134/2-2024. obavijestili ste me da je Agenciji za sprečavanje korupcije podnijeta inicijativa, koju mi u prilogu dostavljate, a u kojoj se navodi da sam na sjednici Ustavnog suda, održanoj dana 25. decembra 2024. godine, učestvovao u raspravi u stvari u kojoj imam privatni interes, a da nijesam dao pisanu izjavu o postojanju privatnog interesa, niti sam se obratio Agenciji za sprečavanje korupcije zahtjevom za davanje mišljenja. U tom aktu ste se pozvali na odredbe Zakona o sprečavanju korupcije i odredbe člana 44 Zakona o Ustavnom sudu Crne Gore, kojima je uređen postupak izuzimanja predsjednika i sudije Ustavnog suda, ali ne i na odredbe člana 43 istog zakona, kojima su propisani razlozi za njihovo izuzeće, što je vrlo interesantno, s obzirom na to da ukazuje na vašu tendencioznost.
Interesantno je, takođe, da se povodom objavljivanja u svim medijima Inicijative HRA i njene izvršne direktorice (koju ste mi dostavili u prilogu vašeg akta) vršilac dužnosti direktora Agencije, gospodin Dušan Drakić, javno, u izjavi za medije, slavodobitnu pohvalio da je Agencija, prije dostavljanja inicijative (prijave) HRA protiv sudije Ustavnog suda Budimira Šćepanovića, već pokrenula postupak protiv istog. Pa ostaje nejasno po kojem osnovu je pokrenut ovaj postupak, da li po službenoj dužnosti, ili po inicijativi HRA. Sa obzirom na to da mi je dostavljena Incijativa UPI-02-03-134/2-2024, zahtjevam da mi se dostavi i akt kojim je postupak pokrenut po službenoj dužnosti, kako je to u medijima i prenešeno. Ukoliko taj podnesak ne postoji, medijima je saopštena neistina, pa da vidimo i zašto?
Pitam se, a pitam i vas gospodine vršioče dužnosti da li postoji podnesak, koji se odnosi na Predsjednicu Ustavnog suda Crne Gore u vezi sa ugrožavanjem javnog interesa koje upućuje na postojanje korupcije, i da li je izazvao Vaše urgentno pokretanje postupka protiv mene, zbog navodnog sukoba interesa? Takođe se pitam da li su bliskost i prijateljstvo između Izvršne direktorice HRA i Predsjednice Ustavnog suda, bili od presudnog uticaja za podnošenje inicijative (prijave), pokretanje i vođenje postupka protiv mene, zbog navodnog sukoba interesa. Da li je zbog toga izvršena medijska halabuka i tortura nada mnom? Da li u skladu sa prethodnom praksom Agencije za sprečavanje korupcije vodite postupak protiv Predsjednice Ustavnog suda, zbog ugrožavanja javnog interesa koji upućuje na postojanje korupcije, ili samo prikupljate informacije, odnosno obavještenja, a protiv mene javno pokrećete postupak i sada, s tim u vezi, tražite da pristupim usmenoj raspravi ili da dostavim pisano izjašnjenje na navode iz zahtjeva. Vjerujem da ste svjesni da od odgovora na ova pitanja zavisi i odgovor na pitanje o Vašoj selektivnosti i pristrasnosti.
A sada, dozvolite da se izjasnim na navode iz Vašeg zahtjeva i prijave Izvršne direktorice HRA protiv mene, kao sudije Ustavnog suda Crne Gore.
Od mjeseca marta 2004. godine sam javni funkcioner i jedan od rijetkih koji je tri puta biran dvotrećinskom većinom u Parlamentu. Nikada u svojoj bogatoj pravničkoj karijeri nijesam javni interes podredio privatnom, pa ni sada kao sudija Ustavnog suda Crne Gore. Naprotiv, vršio sam javnu funkciju sudije Ustavnog suda etički i profesionalno i u skladu sa Ustavom i zakonima Crne Gore.
Naime, nadležnost Ustavnog suda i njegova ovlašćenja neposredno proizilaze iz Ustava i čine ga najvišim organom ustavnog jemstva. Dakle, pitanje nadležnosti Ustavnog suda je izvan domašaja zakonodavca. Ni jednom odredbom Ustava, niti Amandmana na Ustav Crne Gore nije dato pravo ni jednom organu vlasti da ne poštuje samostalnost i nezavisnost Ustavnog suda, niti da preuzima nadležnost i ovlašćenja Ustavnog suda. Osim toga, ni jednom odredbom Ustava Crne Gore, kao ni odredbama Amandmana na Ustav Crne Gore nije ovlašćena Skupština Crne Gore da zakonom derogira Ustavom utvrđeno ovlašćenje Ustavnog suda, odnosno sudija Ustavnog suda, da na sjednici utvrđuju ispunjenost uslova za prestanak funkcije sudiji ili sudijama Ustavnog suda, pa ni Zakonom o sprečavanju korupcije. Stoga, vaše pozivanje na odredbu člana 10 Zakon o sprečavanju korupcije i njeno tumačenje nije ustavnopravno utemeljeno. Ovo iz prostog razloga što Ustavom nije dato pravo zakonodavcu da ukine Ustavom utvrđeno pravo sudije Ustavnog suda da učestvuje na sjednici Ustavnog suda na kojoj se razmatra pitanje ispunjenosti uslova za prestanak funkcije, niti da mu to pravo derogira, odnosno da uvede takva ograničenja kojima ukida suštinu Ustavom utvrđenog prava, ili da ga pretvori u svoju suprotnost.
Ovakav stav Ustavni sud je izrazio u brojnim svojim odlukama kada je ocjenjivao ustavnost odredaba zakona i ustavnost i zakonitost odredaba podzakonskih akata.
Ustavom Crne Gore utvrđeno pravo i obaveza Ustavnog suda, pa time i sudija tog suda nije derogirano ni Zakonom o Ustavnom sudu Crne Gore, kao lex specijalisom, pa ni odredbama čl. 43 i 44 Zakona. Naime, te odredbe se nalaze u poglavlju: ,,III Postupak pred Ustavnim sudom i pravno dejstvo njegovih odluka”, i istim su propisani razlozi za izuzeće iz rasprave i odlučivanja u predmetima formiranim po ustavnim žalbama zbog povrede ljudskih prava i sloboda zajemčenih Ustavom, nakon iscrpljivanja svih djelotvornih pravnih sredstava (član 43), kao i postupak izuzimanja i pravno dejstvo odluke o izuzeću (član 44).
Samo u postupku po ustavnoj žalbi sudija Ustavnog suda može biti učesnik u postupku, zakonski zastupnik ili punomoćnik učesnika u postupku. Takođe, samo u postupku po ustavnoj žalbi sudija Ustavnog suda može doći u situaciju da se mora izuzeti iz rasprave i odlučivanja zbog toga što je u sudskom ili upravnom postupku koji su prethodili ustavnosudskom učestvovao u odlučivanju. I konačno, sudija se u postupku po ustavnoj žalbi mora izuzeti ako mu je učesnik u postupku ili zakonski zastupnik ili punomoćnik učesnika u postupku srodnik po krvi u pravoj liniji do bilo kog stepena, a u pobočnoj liniji do trećeg stepena ili mu je bračni odnosno vanbračni supružnik ili srodnik po tazbini do drugog stepena, bez obzira da li je brak prestao.
Ni jednom odredbom Zakona o Ustavnom sudu Crne Gore, osim u postupku po ustavnoj žalbi, nije propisana odbaveza za sudije Ustavnog suda da se izuzmu iz rasprave i odlučivanja u postupcima normativne kontrole i drugim postupcima iz brojnih nadležnosti Ustavnog suda utvrđenim odredbama člana 149 Ustava Crne Gore.
Nasuprot tome, po vašem tumačenju i vašoj logici, sve sudije Ustavnog suda bi se morale izuzeti u brojnim postupcima (normativne) kontrole ustavnosti zakonskih normi i normi podzakonskih akata, s obzirom na to da se mnoge od njih odnose i na sudije Ustavnog suda, kao građane, i da, samim tim, mogu imati privatni interes.
Nadalje, po vašem tumačenju i vašoj logici, kandidat za Predsjednika Države, ako ima status javnog funkcionera, morao bi se uzdržati (izuzeti) od glasanja za sebe na izborima za Predsjednika Države, dok bi oni koji nijesu javni funkcioneri imali to pravo. Da li bi u tom slučaju bilo povrijeđeno njegovo Ustavom zajamčeno biračko pravo?
Da li , po vašem tumačenju i vašoj logici, kandidat za predsjednika Skupštine ima pravo da glasa sebe, ili se mora izuzeti iz postupka glasanja za predsjednika Parlamenta, ili mora glasati nekog drugog kandidata (ako ga ima)? Da li se, po vašem tumačenju i vašoj logici, brojni kandidati za predsjednike skupština opština, prijestonice i Glavnog grada i gradonačelnike moraju izuzeti (uzdržati) prilikom glasanja za njihov izbor na te funkcije?
Konačno, da li je, po vašem mišljenju, sadašnja predsjednica Ustavnog suda Crne Gore, sudija Armenko bila u sukobu interesa kada je na sjednici Ustavnog suda glasala za sebe da bude predsjednica Ustavnog suda? Da li bi bila izabrana za predsjednicu Ustavnog suda da nije glasala za sebe? Pouzdano znam da je izabrana sa četiri glasa ,,za”, među kojima je bio i njen glas, i tri ,,protiv”, o čemu postoje dokazi. Da li ste pokrenuli postupak za utvrđivanje sukoba interesa u tom slučaju. Vjerujem da nijeste i da nećete, kao ni HRA, odnosno njena izvršna direktorica, jer vam to nije u interesu. Da li ste, gospodine Drakiću, pokrenuli postupak protiv javnih funkcionera institucije kojom rukovodite? Da li su predsjednik Savjeta Agencije i zamjenik predsjednika Savjeta Agencije bili u sukobu interesa, kada su glasali za sebe prilikom izbora na te funkcije? Uvidom u Saopštenje sa Prve konstitutivne sjednice Savjeta Agencije, od 3. avgusta 2024. godine, kojoj su prisustvovali svi članovi Savjeta, dostupnom na internet stranici Agencije, Ćupić i Tomović su izabrani jednoglasno na navedene funkcije, iz čega proizilazi da su glasali za sebe.
Međutim, protiv mene ste pokrenuli postupak, iako ja nijesam glasao za sebe, kako se to u medijima predstavlja, niti se na sjednici Ustavnog suda odlučivalo o prestanku funkcije sudije Ustavnog suda Budimiru Šćepanoviću. Na odnosnoj sjednici Ustavnog suda se, saglasno odredbi člana 154 stav 3 Ustava i člana 7 stav 2 Zakona o Ustavnom sudu Crne Gore, utvrđivala ispunjenost uslova za prestanak funkcije sudije Ustavnog suda zbog ispunjenja uslova za sticanje prava na starosnu penziju i obavještavao predlagač o utvrđenim činjenicama. Učestvujući na toj sjednici vršio sam funkciju sudije Ustavnog suda, saglasno odredbi člana 154 stav 3 Ustava, čije vršenje nije privatni interes, već javni interes. Podsjećam Vas da je saglasno odredbama člana 4 stav 1 Zakona o sprečavanju korupcije, javni interes materijalni i nematerijalni interes za dobro i prosperitet svih građana pod jednakim uslovima.
Na XXXI sjednici Ustavnog suda Crne Gore, od 25. decembra 2024. godine, sam u javnom interesu ukazao na višedecenijsku konzistentnu praksu Ustavnog suda i iznio principijelan stav zasnovan na Ustavu, zakonu, odlukama Ustavnog suda U br.70/02, od 30. maja 2003. godine i U-I broj 30/20, 41/21, 43/21 10/22 i 11/22, od 19. oktobra 2023. godine, i višedecenijskoj praksi koji sam iznosio i ranije kada se utvrđivala ispunjenost uslova za prestanak funkcije drugim sudijama Ustavnog suda kojima je funkcija prestala zbog ispunjenja uslova za sticanje prava na starosnu penziju (Hamdija Šarkinović: 67 godina, Mevlida Muratović: 67 godina, dr Dragoljub Drašković: 66. godina i 3 mjeseca, Miodrag Iličković: 66 godina, Milorad Gogić: 66 godina). Bilo kakvo drugo postupanje, različito od navedenog, narušavalo bi načelo sticanja uslova za starosnu penziju sudija Ustavnog suda pod jednakim uslovima. Takođe sam, kao i sve ostale sudije Ustavnog suda, podržao predlog Predsjednice Ustavnog suda da Ustavni sud obavijesti Predsjednika Države da su se stekli uslovi za raspisivanje javnog poziva za izbor sudije Ustavnog suda Crne Gore za popunjavanje mjesta sudije Budimira Šćepanovića za koje je nadležan Predsjednik Crne Gore.
Dalje, podsjećam vas da je, saglasno odredbama člana 4 stav 2 Zakona o sprečavanju korupcije, privatni interes vlasnički i drugi materijalni ili nematerijalni interes javnog funkcionera ili povezanog lica sa javnim funkcionerom. Sukob interesa nastaje u onom slučaju kad javni funkcioner podredi javni interes privatnom. Moje izjašnjavanje na sjednici Ustavnog suda, od 25. decembra 2025. godine, meni ne donosi nikakvu direktnu ili indirektnu korist, jer ne postoje jasni kriterijumi koji mogu ukazati da li je nekom odlazak u penziju ili pak odlaganje odlaska u penziju, privatni interes. Stoga je tvrdnja da je moj privatni interes „odlaganje“ odlaska u penziju, proizvoljna i temlji se na ličnom i subjektivnom stavu podnosioca predmetne incijative i čelnika Agencije za sprečavanje korupcije, a ne na Ustavu i zakonima Crne Gore.
Iz svega navedenog, ukoliko imate pravničkog znanja, jasno proizilazi da u postupku koji ste pokrenuli protiv mene nema nikakve sumnje da sam vršeći svoju ustavnosudsku dužnost i obavezu, koja proizilazi iz člana 154 stav 3 Ustava Crne Gore, prilikom utvrđivanja činjeničnog stanja za sticanje uslova za starosnu penziju sudije Ustavnog suda bio u ikakvom sukobu interesa.
Kako bi se izbjegla situacija u kojoj bi sudija Ustavnog suda bio u sukobu interesa, odredbama člana 43 Zakona o Ustavnom sudu zakonodavac je propisao jasne i mjerljive kriterijume kada se sudija mora izuzeti iz rasprave i odlučivanja u postupku pred Ustavnim sudom. Utvrđivanje razloga za prestanak funkcije sudije Ustavnog suda, na sjednici, nije postupak pred Ustavnim sudom, koji rezultira odlukom ili rješenjem Ustavnog suda, već je to utvrđivanje činjeničnog stanja, koje rezultira obavještavanjem ovlašćenog predlagača sudije u vezi predstojećeg ispunjenja uslova za starosnu penziju sudije Ustavnog suda. Dakle, konstatuje se objektivna istina koja nije podložna ličnim interpretacijama. Dok se odlukom ili rješenjem Ustavnog suda, kroz jasno predviđene postupke, odlučuje o pravima i obavezama kako države i njenih organa, tako i fizičkih i pravnih lica. Ne postoji ni ustavno, ni zakonsko ograničenje, već postoji jasna ustavna obaveza sudije Ustavnog suda Crne Gore da se u javnom interesu izjasni o činjeničnom stanju u vezi sa ispunjenem uslova za starosnu penziju sudije Ustavnog suda.
Izjašnjavanje sudije Ustavnog suda prilikom utvrđivanja ispunjenosti uslova za sticanje starosne penzije se smatra ravnopravnim dijelom demokratskog procesa u kojem svi učesnici, u ovom slučaju sve sudije Ustavnog suda, imaju jednaka prava. Ni u domaćoj, ni u međunarodnoj pravnoj praksi ne postoji ni jedan slučaj u kojem bi navedena situacija predstavljala sukob interesa.
Preporučeno
Postupak koji vodite protiv mene nije ništa drugo sem pravno nasilje, koje se sprovodi po diktatu naručioca predmetnog postupka, čime direktno narušavate ustavno načelo nezavisnosti ustavnosudske funkcije, pokušavajući da utičete na moja ustavom propisana ovlašćenja, zbog vaših privatnih i političkih ideologija ili pak odsustva sposobnosti za tumačenje pravnih normi.
Video