Najveće plate u zemljama bivše Jugoslavije krajem prošle godine primali su stanovnici Slovenije, dok su najniža primanja imali Makedonci. Naša država se po visini mjesečne zarade našla u “zlatnoj sredini”, pišu Dnevne novine.

Preporučeno

Za bazene crvenog mulja vlasnik od Vlade traži 10 miliona

Velika akcija policije u Kotoru i Tivtu: Na udaru članovi kriminalnih grupa i osobe sa potjernica

NAKON PISANJA STANDARDA: Uprava policije IPAK otkrila koliko će policajaca biti angažovano na Samitu u Tivtu

JANOVIĆ ZA STANDARD: Dajem podršku dijalogu, političare na razgovor ne bi smjeli da podsjećaju međunarodni faktori

Preminula Sejda Bešlić, osam mjeseci nakon smrti supruga Halida

Istorijska prekretnica: Šta posjeta Emanuela Makrona donosi Crnoj Gori?

Prosječni prihodi crnogorskih građana u novembru prošle godine iznosili su 512 eura, što Crnu Goru svrstava na treće mjesto u regiji, iza Slovenije i Hrvatske. Prema podacima Monstata, plata bez poreza i doprinosa je u odnosu na isti mjesec 2016. porasla 1,8 odsto, a u odnosu na prosječnu neto zaradu u prošloj godini zabilježila je rast od 2,6 odsto.

Po pravilu, najveću prosječnu platu u regionu, i jedinu veću od 1.000 eura, imali su Slovenci koji su u oktobru (posljednji raspoloživi podaci) u prosjeku primili 1.056 eura. Slijede Hrvati čija je oktobarska zarada bila 795 eura ili 6.014 kuna.

Znatno niža primanja bila su u Bosni i Hercegovini 436 eura ili 853 konvertabilne marke, Srbiji 399 eura ili 47.575 dinara, i u Makedoniji u kojoj su u oktobru građani primali 381 euro ili 23.356 denara.

Tokom 2017. prosječna plata najviše je porasla u Hrvatskoj za 45,83 eura, a najmanje u Bosni i Hercegovini 8,13 i Crnoj Gori osam eura. U Sloveniji je prosječna plata porasla za 36, Srbiji 26, a u Makedoniji 18 eura.

Najveće prosječne plate u Crnoj Gori u novembru su bile u oblastima snabdijevanja električnom energijom 895 eura i finansijskih djelatnosti 923 eura. Radi poređenja, u Sloveniji zaposleni u oblasti snabdijevanja električnom energijom, plinom i parom u prosjeku zarađuju 1.460, a u finansijama 1.431 euro.

Ekonomski analitičar Vasilije Kostić je za Dnevne novine ocijenio da se rast zarada bilježi u sektorima u kojima su inače one najviše.

To se, kaže, dešava ne zbog manjka ponude radne snage u tim sektorima, već zbog njihove posebne tržišne pozicije.

“Sektor energetike je monopolizovan, a finansijski sektor oduvijek nudi zarade koje su među najvećima, jer se radi o djelatnosti koja zahtijeva obrazovani kadar”, kazao je Kostić.

Najmanje prosječne neto zarade u našoj državi zabilježene su u sektorima administrativnih i pomoćnih usluga, gdje su radnici prosječno zarađivali 339 eura, kao i u trgovini na veliko i malo, 348 eura.

Kostić naglašava da su takozvane meke djelatnosti, u koje ubraja obrazovanje, zdravstvo, trgovinu i ugostiteljstvo, potcijenjene, ali da je to samo jedna strana medalje. S druge strane, objašnjava, plate u sektorima u kojima su one relativno visoke osciliraju.