Video
Ministar rada i socijalnog staranja Kemal Purišić je u intervjuu za “Dan” poručio da nijesu on, Vlada ili Bošnjačka stranka ukinuli naknade za majke, već da je to rezultat odluke Ustavnog suda. Takođe, ističe da su naknade bile neodržive jer je za njih više izdvajano nego za sva socijalna davanja u državi, te da je za njih trebalo novca koliko i za godišnji kapitalni budžet.
Preporučeno
“Kritika povodom toga je bilo mnogo, uglavnom neopravdanih. Bilo je uvreda, ali ne bih sada o tome. U javnom diskursu, forsirala se priča o prevarenim majkama, sa ambicijom da se ospori Vlada, ministarstvo, ministar, Bošnjačka stranka… Bojim se da je zbog toga značajni dio naše javnosti stekao pogrešnu sliku o ovoj temi”, kaže on.
Prije nego što se neko svrsta za naknade po osnovu rođenja troje ili više djece ili protiv nje, Purišić kaže da bi trebalo da se pita jesu li pravedno dodijeljene, jesu li opravdane, možemo li ih finansirati, kako utiču na ostale vladine politike u društvu.
“Uvođenjem naknada u naš socijalni sistem napravljen je presedan i na ta materijalna davanja nije primijenjena standardna procedura. Dakle, propisivanjem naknada, u naš socijalni sistem uvedena je diskriminacija među ženama u pogledu pristupa ovom pravu. U sistem socijalnog staranja uvedena je naknada koja je svojevrsne penzije za žene koje su rađale, bez obzira da li su ikada radile, kakvog su imovnog stanja… U godinu i po primjene naknada nije registrovan rast nataliteta, jer su naknade dobijale žene koje su u prosjeku bile stare oko 55 godina. Naknade su utvrđene preširoko i u visokom iznosu, te su zato postale veliki finansijski izdatak (u 2016. godini 59,5 miliona eura što je više nego za sva ostala socijalna davanja i boračko-invalidsku zaštitu), otprilike na nivou onog za kapitalna ulaganja na godišnjem nivou. Tako su ugrozile održivost socijalnih fondova i standardnih socijalnih prava i prijetile da zaustave njihov dalji rast i razvoj. Iz aktivnog kontigenta u pasivno odnosno izdržavano stanovništvo, prebacilo se oko 17.000 lica, čime se povećao pritisak na budžet, sa trendom da se svake godine taj broj uvećava za 1.200-1.400 lica, što dodatno košta još po oko četiri miliona eura godišnje. Izvlačenjem mladih žena sa tržišta rada, dugoročno se ugrožava održivost penzionog fonda i adekvatnost penzija. Nakon uvođenja naknada, drastično se povećala fiktivna registrovana nezaposlenost starijih žena, podstaknuta očekivanjem da se tako dobije naknada a ne posao. Naknade su bile znatno veće nego ostala socijalna davanja i penzije. Bez obzira na štetne posledice na brojne sektorske politike koje su u nadležnosti ovog ministarstva, nijesmo predlagali niti smo ukinuli naknade. Naknade su ukinute odlukom Ustavnog suda, jer je utvrdio da su amandmani kojima su naknade uvedene diskriminatorni i zbog toga neustavni. Objavom odluke Ustavnog suda, te norme su prestale da važe. Kada se to desilo, nebitno je ko je glasao za zakon, a ko je bio uzdržan. Odluke Ustavnog suda se ne komentarišu nego se primjenjuju. Realizujući odluku suda i parlamenta, oko 3.000 korisnica naknada je nastavilo da prima mjesečnu naknadu, oko 4.700 korisnica se vratilo na svoju penziju, oko 800 korisnica se vratilo na materijalno obezbjeđenje porodice, a oko 6.100 na evidenciju nezaposlenih”, kaže on.
On ističe da je svjestan da je odluka nepopularan potez.
“Bili smo svjesni da je odluka Vlade o umanjenju naknada iz januaru 2017. nepopularan ali i nužan potez. Tu odluku smo donijeli jednoglasno, kako bismo sanirali budžet i umanjili veliku nesrazmjeru u visini naknada, s jedne, i ostalih materijalnih davanja i penzija, s druge strane. Mediji i opozicione stranke su, vrlo tendenciozno i nekorektno, nastojali da usmjere nezadovoljstvo javnosti prema Bošnjačkoj stranci, iako znaju da ona nije mogla nikako uticati na odluku Ustavnog suda o ukidanju naknada. Međutim, ako je suditi po ostvarenim rezultatima na izborima za odbornike u Petnjici i Tuzima, popularnost Bošnjačke stranke nije narušena, naprotiv ona raste. Naši sunarodnici i birači, dobro razumiju prilike u kojima su donijete pomenute odluke, znaju ko ih je donio, cijene ono što radi i što je postigla Bošnjačka stranka, realizujući svoj izborni program”, naveo je on.
Purišić je dodao da u 2018. neće biti ukidanja drugih vidova socijalnih davanja.
“U budžetu za tekuću godinu planirali smo dovoljno sredstava za isplatu svih materijalnih davanja i za realizaciju svih usluga predviđenih zakonom. Podsjećam da smo sredinom ove godine usvojili izmjene Zakona o socijalnoj i dječijoj zaštiti kojima smo znatno uvećali neke vrste socijalnih davanja, tako da će se po tom osnovu više isplatiti na godišnjem nivou oko 8,4 miliona eura. Ta sredstva smo usmjerili ka najranjivijim kategorijama stanovništva, što će doprinijeti većoj socijalnoj sigurnosti i njihovoj boljoj integrisanosti u zajednici”, zaključio je Purišić.
