Video
Crna Gora je mala i vrlo otvorena ekonomija i u tom smislu nerealno je govoriti da bi bili rezistentni na negativna ekonomska kretanja u EU i regionu, ali ono što mi u datim okolnostima možemo da radimo na podizanju lokalnog imuniteta jeste jačanje finansijske stabilnosti i fiskalne održivosti. U domenu finansijske stabilnosti, CBCG preduzima sve raspoložive mjere da se obezbijedi otpornost bankarskog sistema, kazao je u intervjuu Dnevnim novinama viceguverner Centralne banke CBCG Miodrag Radonjić.
Preporučeno
Najavljuje se parcijalni trgovinski sporazum SAD sa Kinom ovog mjeseca. Ukoliko do toga dođe, kako će se taj sporazum odraziti na globalnu ekonomiju?
Radonjić: Parcijalni dogovor, odnosno prva faza trgovinskog sporazuma između SAD-a i Kine je ugovorena 13. decembra prošle godine i biće zvanična kada bude potpisana, početkom januara ove godine. Preliminarni dogovor znači da neće biti uvođenja novih paketa carinskih tarifa, ali budućnost ekonomskih relacija te dvije zemlje ostaje neizvjesna. Procjena ekonomskih analitičara je da će se umanjenje dodatnih tarifa, koje su u proteklih 19 mjeseci “trgovinskog rata” bile uvedene, pozitivno odraziti na globalni ekonomski rast za 0,3 odsto globalnog BDP-a.
Procjena od 0,3 odsto je vrlo gruba, a realni efekat sporazuma najviše će zavisiti od njegove dobre implementacije, što nije uvijek slučaj.
Od ozbiljnih ekonomskih analitičara se najavljuje nova ekonomska kriza, odnosno usporavanje privrednog rasta. Šta parametri koje pratite pokazuju? Koji su simptomi eventualne sljedeće krize?
Radonjić: Jedna od najupečatljivijih karakteristika svih kapitalističkih privrednih sistema je rast kroz ciklično smjenjivanje faze ekspanzije i faze kontrakcije koje nekad mogu trajati par godina, a nekada i duže od decenije. Većina renomiranih svjetskih institucija najavljuje fazu kontrakcije, koju karakteriše smanjenje agregatne ekonomske aktivnosti, a da li će to završiti novom ekonomskom krizom sa dubokom recesijom, što bi vodilo globalnoj ekonomskoj krizi, nikako se ne može zaključiti niti predvidjeti. Sljedeći je aspekt da potencijalna recesija, i ako bi se desila, sigurno ne bi bila homogeno raspoređena po nacionalnim ekonomijama, već bi i tu imali pojedinačno jače ili slabije zahvaćene zemlje. Svjedoci smo da je tolerancija danas jako deficitaran resurs i da sve češće veliki svjetski igrači posežu za prijetnjama, ucjenama i ultimatumima, što vodi globalnom geopolitičkom zaoštravanju odnosa i usporavanju trgovine.
U takvom pregrijanom međunarodnom okruženju svakako da ohrabruje parcijalni dogovor, tj. prva faza trgovinskog sporazuma SAD-a i Kine, i ostavlja nam prostor da vjerujemo u skori sveobuhvatniji dogovor i normalizaciju odnosa najvećih svjetskih ekonomskih sila.
Koliko je Crna Gora otporna na eventualnu krizu, odnosno kako bi se usporavanje privrednog rasta u svijetu moglo odraziti na našu ekonomiju i finansijsku stabilnost? Koji mehanizmi zaštite Vam stoje na raspolaganju?
Radonjić: Crna Gora je mala i vrlo otvorena ekonomija i u tom smislu nerealno je govoriti da bi bili rezistentni na negativna ekonomska kretanj a u EU i regionu. Naravno da bi došlo do prelivanja negativnih uticaja iz EU i regiona i na Crnu Goru, ali ono što mi u datim okolnostima možemo da radimo na podizanju, da tako kažem, lokalnog imuniteta, jeste jačanje finansij ske stabilnosti i fiskalne održivosti. U domenu finansijske stabilnosti, CBCG preduzima sve raspoložive mjere da se obezbijedi otpornost bankarskog sistema. Tu se podrazumijeva visoka solventnost bankarskog sistema od 17,71 odsto, visoka likvidnost bankarskog sistema koja trenutno iznosi 1,1 milijardu eura, ograničavanje rizičnog ponašanja banaka, kao i za 2020. godinu planirana nezavisna procjena kvaliteta aktive bankarskog sistema.
CBCG vodi politiku upravljanja međunarodnim rezervama. Šta je u fokusu i zašto?
Radonjić: Upravljanje međunarodnim rezervama je jedna od osnovnih funkcija centralne banke i u tom procesu CBCG se primarno vodi principima sigurnosti i likvidnosti. Fokus na ova dva principa je logičan izbor za centralnu banku kao institucionalnog investitora, uzimajući u obzir njenu ulogu stabilizatora u finansijskom sistemu. Međunarodne rezerve predstavljaju naznačajniji oslonac i stub sigurnosti jednog finansijskog sistema i njihovo dobro stanje direktno upućuje na sadašnju, ali i finansijsku stabilnost u situacijama kada bi moglo doći do pogoršanja okolnosti na finansijskom tržištu. Iz tog razloga, pristup upravljanju međunarodnim rezervama je orijentisan prema rizicima i iznalaženju adekvatnog odnosa rizici/profit, uzimajući u obzir i ostale osnovne funkcije centralne banke.
Nedavno je saopšteno da će fokus aktivnosti CBCG biti dalje snaženje supervizorske funkcije. Koje aktivnosti u tom dijelu planirate da preduzmete? Šta podrazumijeva implementacija AQR? O kakvom se instrumentu radi?
Radonjić: AQR je skraćenica od engleskog naziva Asset Quality Review i označava prudencioni instrument procjene kvaliteta aktive banaka uz pomoć renomiranih svjetskih revizorskih kuća sa značajnim iskustvom u tim poslovima. To sigurno jeste najznačajniji projekat koji CBCG planira da izvede u ovoj godini i koji će nam, prije svega, dati najobjektivniji odgovor na pitanje kakvo je zdravlje bankarskog sistema u Crnoj Gori. Taj posao je već završen u svim zemljama koje su nama uzor, tako da ćemo imati dodatne koristi u korištenju pozitivnih iskustava koja su oni imali. Osim što je ovo najvažniji projekat za CBCG, najvažniji je projekat i za poslovne banke i tražiće maksimalno angažovanje i naših i njihovih resursa.
Posljednji podaci Svjetskog savjeta za zlato pokazuju da se u ovoj godini 42 odsto povećala tražnja za zlatom. Šta je pozadina povećane kupovine zlata?
Radonjić: Cijena zlata ima rastući trend u posljednjih pet godina, što upućuje na jačanje tražnje za zlatom. Veliki broj centralnih banaka se opredjeljuje za uvećanje zlatnih rezervi i to ne samo iz razloga diverzifikacije međunarodnih rezervi. Danas su mnogo jači razlog geopolitička dešavanja, pri čemu se poseban akcenat stavlja na zaoštravanje trgovinskih odnosa. Na to da su geopolitička dešavanja važan faktor za uvećanje zlatnih rezervi ukazuje i podatak da su Rusija i Kina značajno uvećale rezerve zlata od 2008. godine pa do danas, dok Turska bilježi rast rezervi u posljednje dvije godine. Rast rezervi zlata bilježi i Indija kao zemlja u kojoj je zlato dio kulturnog identiteta i koja tradicionalno ima visoku tražnju za tim plemenitim metalom. Proteklih 20 godina rezerve zlata su uvećali i Kazahstan, Saudijska Arabija, Meksiko, Koreja, Tajland i Argentina. S druge strane, rezerve zlata SAD-a su skoro na istom nivou od 2000. godine.
Vezivanje monetarne politike za zlato u kriznim situacijama, na šta upućuje prethodno navedeni spisak zemalja koje su uvećale rezerve, velike centralne banke ne prepoznaju kao problem, već kao jedno od rješenja. Takav stav nedavno je iznijela i Centralna banka Holandije: “Zlato je… sidro povjerenja za finansijski sistem. Ako bi se cio sistem urušio, rezerve zlata bi obezbijedile kolateral za novi početak. Zlato daje sigurnost u snagu bilansa stanja centralne banke”.
Kakve su crnogorske rezerve zlata? Da li CBCG ima u planu povećanje domaćih zlatnih rezervi?
Radonjić: Centralna banka trenutno ne raspolaže međunarodnim rezervama u zlatu. S obzirom na to da smo država koja koristi euro, ali ne kao punopravna članica Eurozone, i stoga ne možemo da utičemo na monetarnu politiku koja se tiče te valute, uloga koju zlato ima vezano za monetarni aspekt nije od suštinske važnosti pri odlučivanju da li investirati ili ne u tu investicionu kategoriju. U našem slučaju, rizik od jake fluktuacije vrijednosti zlata u vremenu bi možda mogao prevladati stabilizirajući efekat koji je jedna od glavnih karakteristika monetarnog zlata. Zlato kao jedna od opcija za investiranje je, kao i sve druge kategorije za investiranje, uvijek predmet razmatranja u okviru analiza koje prethode osmišljavanju investicione politike. Međutim, zlato je dio tih analiza samo u smislu sagledavanja da li se uklapa ili ne uklapa u izabrani strateški pravac upravljanja međunarodnim rezervama.
Kako se kreće cijena zlata u svijetu i šta tržište zlata poručuje kada je u pitanju globalna ekonomija?
Radonjić: Prema podacima Bloomberga, najveća cijena zlata za uncu je dostignuta 2011. godine, kada je u septembru dostigla nivo od 1.900,22 dolara za uncu. Početkom ovog vijeka cijena zlata se kretala na nivou od 280 dolara za uncu. Sada se cijena zlata kreće na nivou od1.474 dolara za uncu. Ovaj kratak pregled najslikovitije prikazuje koliko je jaka promjena cijene zlata bila u relativno kratkom vremenskom periodu. Cijena zlata može da bude posljedica, a nikako uzrok globalnih kretanja. Međutim, njen rast je dominantan u situacijama kada postoji nestabilnost na finansijskim tržištima. U postojećoj situaciji, najviše pokazatelja upućuje na to da se radi o geopolitičkim faktorima koji utiču na cijenu tog plemenitog metala.
