Video
Sve obaveze u narednoj godini će se nesmetano servisirati. Za otplatu duga tokom 2019. biće korišćeni depoziti ostvareni u tekućoj godini, koji se procjenjuju na 180 do 200 miliona eura.
Preporučeno
“Vlada će prednost prilikom zaduživanja dati domaćem tržištu i izdavanju lokalnih obveznica. Druga garancija Svjetske banke zavisiće od naših rezultata reformi u upravljanju javnim finansijama, tržištu rada, penzijskom i finansijskom sektoru. Od Svjetske banke se očekuje do 15 miliona eura kredita za smanjenje prekobrojnih u državnoj administraciji”, kazao je u intervjuu Pobjedi ministar finansija Darko Radunović.
Prema njegovim riječima dospjele obaveze će se nesmetano servisirati tokom 2019. godine.
“Vlada će u 2019. nedostajuća sredstva za finansiranje budžeta obezbijediti u cilju otplate duga i obaveza iz prethodnog perioda i finansiranja kapitalnog budžeta, prvenstveno izgradnje prioritetne dionice auto-puta. U toku 2019. godine, ukupne obaveze po osnovu glavnice rezidentima i nerezidentima iznosiće 373,6 miliona eura, dok će otplata kamate i drugih troškova iznositi 95,75 miliona. Takođe, ukupna obaveza po osnovu otplate obaveza iz prethodnog perioda iznosi 18,5 miliona. Za otplatu duga tokom 2019. godine biće korišćeni depoziti ostvareni u 2018. godini, koji se procjenjuju u iznosu od 180 do 200 miliona”, objašnjava ministar.
Radunović navodi da će prilikom novog zaduženja prednost dati domaćem tržištu.
“Tokom 2019. sredstva za finansiranje budžeta će biti obezbijeđena iz postojećeg depozita, kao i zaduženjem na finansijskom tržištu, prvenstveno u okviru već postojećih ugovora, poput ugovora o kreditu za auto-put Bar Boljare, prioritet nadionicaSmokovac-Uvač Mateševo. Pored kredita za auto-put i ostale razvojne projekte, u cilju obezbjeđivanja nedostajućih sredstava u 2019, prednost će se dati domaćem tržištu i izdavanju lokalnih obveznica, sa različitim periodima otplate. Takođe, u obzir dolaze komercijalni aranžmani sa domaćim bankama, zavisno od interesovanja banaka i uslova pod kojima će se sredstva obezbjeđivati”, kazao je on.
Radunović napominje da Crna Gora, u cilju dobijanja druge garancije Svjetske banke za razvojnu politiku, sprovodi reforme u dva stuba koji se odnose na jačanje fiskalne održivosti i ukupne finansijske otpornosti ekonomije.
“Budući da se reforme sprovode u više oblasti, od upravljanja javnim finansijama, preko tržišta rada i penzijskog sistema, do reforme finansijskog sektora, sprovođenje tih reformi će uticati na dobijanje druge garancije Svjetske banke. Cilj dobijanja garancije je da Crnoj Gori obezbijedi povoljna sredstva za refinansiranje dijela javnog duga koji dospijeva 2020. godine. Naš plan je da se navedena garancija (PBG2) odobri od strane Svjetske banke do trećeg kvartala 2019. godine, a dinamika i kvalitet sprovedenih reformi predviđenih za dobijanje PBG2 uticaće i na izvjesnost njenog dobijanja”, rekao je ministar.
On se osvrnuo i na prekobrojnost zaposlenih u administraciji, te dodao da je Vladi cilj da poveća ukupnu zaposlenost u državi, tako što će povećati stepen zaposlenosti u privatnom sektoru u odnosu na javni.
“Vlada je u julu 2018. usvojila Plan optimizacije javne uprave 2018-2020. Ministarstvo javne uprave i Ministarstvo finansija prate primjenu plana optimizacije kako na lokalnom, tako i na centralnom nivou, pa je za prva dva mjeseca implementacije plana smanjen broj zaposlenih za 339. Sa Ministarstvom javne uprave razmatramo modele podsticajnih mjera za lica koja budu sporazumno raskinula radni odnos ili budu proglašena tehnološkim viškom. Za tehnološke viškove svakako će biti obezbijeđene otpremnine, a sada smo u fazi utvrđivanja preduslova za obezbjeđivanje naknada u slučaju sporazumnog prestanka radnog odnosa, za što očekujemo i kreditnu podršku Svjetske banke. Podsticajne mjere mogu ići u pravcu davanja paketa mjera u sklopu mjera aktivnog zapošljavanja, povoljnijih kredita i sl”, objasnio je on.
