Video
Majski referendum 2006. donio nam je nezavisnost, ali i mnogo veću odgovornost kada je u pitanju razvoj države i poboljšanje života građana. Prosječna plata je od 2006. do danas duplirana, rasle su i penzije, ali je rastao i PDV i javni dug. Ipak, raduje činjenica da crnogorska ekonomija ide uzlaznom putanjom, a da naša država danas predstavlja sinonim za zemlju u koju vrijedi ulagati. Gdje smo stigli za ovih 13 godina najbolje ćemo svjedočiti upravo ove godine kada će biti završeni projekti koji će promijeniti ekonomsku sliku Crne Gore, a kako sada stvari stoje biće oboren i rekord po prihodima u turizmu.
Plate, penzije, nezaposleost
Osim po sticanju nezavisnosti 2006. godinu ćemo pamtiti i kao godinu najnižih prosječnih plata u državi. Naši građani su zarađivali 282 eura mjesečno, a već 2009. prosječna plata u državi je bila 463 eura. Danas ona je dostigla 510 eura. Raduje i činjenica da je minimalna zarada sa 193 povećana na 222 eura.
Gotovo identična situacija je i sa penzijama. Prije 13 godina prosječna penzija je bila 142 eura, dok je sada 289 eura.
Kada je nezaposlenost u pitanju, u 2006. godini je bilo 38.800 nezaposlenih. Taj broj je 2008. godine opao na 28.323, da bi se kasnije opet povećavao. U Crnoj Gori, trenutno je bez posla 37.163 osoba, gotovo isto koliko i prije 13 godina. Upravo ovaj podatak zabrinjava, a toga su svjesni i u Vladi Crne Gore koja kroz različite podsticaje pokušava da ohrabri stanovništvo u pokretanju sopstvenog biznisa.
Rekord u turizmu
Put samostalnosti donio je renesansu u crnogorski turizam. Nikad više novca se nije ulagalo, a turistički rizorti Porto Montenegro, Luštica Bay i Porto Novi svjedoče tome.
U Porto Montenegro je uloženo više od pola milijarde eura.
Luštica Bay je grad za sebe. Vrijednost ovog projekta je 1,1 milijardu eura, a izgrađeno je pedesetak vila, zatim više od 1.000 stanova, dva hotela, od previđenih sedam, velika marina, golf tereni…
I Porto Novi ne zaostaje mnogo za pomenutim rizortima. Predviđeno je ulaganje od 650 miliona eura, a ove godine će u sklopu ovog rizorta početi sa radom i hotel One&Only.
Sve to doprinijelo rastu prihoda od turizma, koji će, prema riječima turističkih poslenika, ove godine oboriti rekord – odnosno premašiće 1,1 milijardu eura!
Ni sjever države nije zapostavljen. Otvoren je novi ski centar u Kolašinu, a u planu je i gradnja novih hotela na Žabljaku.
Projetki
Nestanak vode na primorju je prošlost. Regionalni vodovod je od 2010. do danas uložio više od 100 miliona u uvezivanje primorskih gradova kojima se u svakom trenutku isporučuje nedostajajuća voda. Ista stvar je i sa Žabljakom gdje je takođe uspješno riješen problem nedostatka vode.
Otpočeti su i veliki infrastrukturni projekti. Crnogorski elektroprenosni sistem sa Ternom na jesen ove godine pušta u rad energetski kabl kojim će Crna Gora biti spojena sa Italijom. Upravo ovaj projekat je označen kao najbolja investicija u oblast energetike naše države od sticanja nezavisnosti.
Benefiti za našu državu su višemilionski, prvenstveno je upravo naša zemlja glavno čvorište bez kojeg prenos električne energije ka evropskim državama neće moći biti obavljen. Takođe, realizacijom projekta se u znatnoj mjeri poboljšava prenosna mreža u Crnoj Gori.
Takođe, tu je i prva dionica auto-puta Bar-Boljare. Iako smo već danas trebali da se vozimo prioritetnom dionicom, došlo je do kašnjenja u radovima, te je otvaranje iste najavljeno za narednu godinu.
Ipak, i pored kašnjenja značaj ove dionice je nemjerljiv, pogotovo jer se odmah po njenom završetku nastavlja i gradnja druge dionice ka Andrijevici.
Značaj za crnogorsku ekonomiju je neupitan jer će napokon jaz između centralnog dijela i sjevera biti prevaziđen.
Nafta, gas, solarna elektrana
Grčka kompanija Energean završila je seizmička istraživanja morskog dna u Ulcinju. Sa druge strane konzorcijum Eni i Novatek je okončao ispitivanja morskog dna u blizini dna i rezultati su i više nego ohrabrujući da u Crnoj Gori ima nafte i gasa. Kako je Standard ranije objavio, gasa u Crnoj Gori definitivno ima pa bi u 2019. trebalo da počne projekat gradnje prve gasne elektrane u Baru.
Nedaleko od Bara, tačnije na Briskoj Gori, nadomak Ulcinja u 2019. će početi realizacija projekta vrijednog 178 miliona eura. U pitanju je prva solarna elektrana koju će graditi konzorcijum Elektroprivrede Crne Gore (EPCG) i kompanije Fortum. Tokom gradnje biće angažovano više od 200 radnika iz Crne Gore.
Vjetropark na Krnovu je već u funkciji, a očekuje se brzo da će biti pušetene u rad i vjetroelektrane na Možuri.
Iako je bio u planu, sve su prilike da od drugog bloka Termolektrane neće biti ništa. U Elektroprivredi Crne Gore su nedavno saopštili da im ovaj projekat ipak nije više prioritet. Ovo bi mogao da bude mač sa dvije oštrice za Crnu Goru jer je radni vijek prvog bloka pri kraju, a Crna Gora kao zavisna država od uvoza električne energije ne bi smjela da se osloni samo na moguće dobre hidrološke prilike ili sunčane dane.
Nije sve idealno
Iako je crngorska ekonomija u velikom zamahu, neke stvari nijesu idealne.
Pored nezaposlenosti, koja je na istom nivou kao i 2006. problem je i činjenica da je 77.000 zaposlenih osigurano na minimalac, koji je donedavno najmanji u regionu.
Preporučeno
Ni situacija sa penzionerima nije idilična. Najmanja penzija je 125 eura i od nje živi više od 10.000 naših građana.
Inflacija je ozbiljan problem, kao i zaduženje. Trenutno, Crna Gora duguje tri milijarde, ali ohrabruje najava Vlade da će već sljedeće godine neće biti novih zaduženja već da ćemo iz zone deficita ući u zonu suficita.
N.D.L.
