Šahmanović je kazao da razvoj obnovljivih izvora energije zahtijeva i izgradnju sistema koji će omogućiti čuvanje i korišćenje proizvedene energije u trenutku kada je najpotrebnija.

“Važno je da građani razumiju zbog čega danas govorimo o baterijskim sistemima za skladištenje električne energije i zašto je to jedna od ključnih tema savremene energetike. Crna Gora intenzivno razvija obnovljive izvore energije. Imamo velike investicije u solarne i vjetroelektrane, ali da bi takav sistem bio stabilan, nije dovoljno samo proizvoditi čistu energiju, potrebno je imati mogućnost da se ona sačuva i koristi onda kada je najpotrebnija. Upravo zato baterijski sistemi za skladištenje energije predstavljaju jednu od najvažnijih tehnologija energetske tranzicije”, kazao je Šahmanović.

On je naveo da ambicija nije samo povećanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora, već stvaranje pouzdanog i fleksibilnog elektroenergetskog sistema.

“Naša ambicija nije samo da povećamo proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora, već da izgradimo moderan, pouzdan i fleksibilan elektroenergetski sistem koji će biti spreman za izazove budućnosti”, poručio je ministar.

Radna grupa za izbor strateškog partnera

Šahmanović je saopštio da je Ministarstvo energetike i rudarstva pokrenulo aktivnosti na formiranju međuresorne Radne grupe koja će sprovesti postupak izbora strateškog partnera za realizaciju projekta baterijskih sistema.

“Namjerno smo okupili predstavnike svih ključnih institucija, od Ministarstva finansija, Generalnog sekretarijata Vlade i resora nadležnih za ekologiju, ekonomiju i prostorno planiranje, do Elektroprivrede Crne Gore, koja će biti nosilac investicije. Time želimo da od samog početka obezbijedimo stručan, transparentan i koordinisan pristup jednom od najvažnijih energetskih projekata u narednom periodu”, rekao je Šahmanović.

Kako je dodao, zadatak Radne grupe biće da pripremi i sprovede javni poziv za izbor strateškog partnera, prati postupak i obezbijedi da sve faze budu zasnovane na jasnim kriterijumima, profesionalnim standardima i transparentnosti.

Energetska sigurnost pitanje nacionalne bezbjednosti

Govoreći o LNG terminalu i Jadransko-jonskom gasovodu, Šahmanović je istakao da se energetska politika mora zasnivati na dugoročnim interesima države.

“Svijet u kojem danas živimo nije isti kao prije pet ili deset godina. Energetska kriza, rat u Ukrajini, sukobi na Bliskom istoku i poremećaji na globalnim tržištima pokazali su koliko energetska sigurnost može postati pitanje nacionalne bezbjednosti i ekonomskog opstanka jedne države”, kazao je ministar.

Prema njegovim riječima, svaka odgovorna država mora unaprijed planirati i analizirati mogućnosti koje mogu povećati otpornost na buduće izazove.

“Naš posao nije da zatvaramo vrata razvojnim prilikama, već da svaku od njih ozbiljno analiziramo i donosimo odluke isključivo na osnovu činjenica i dugoročnog interesa države”, naveo je Šahmanović.

O LNG terminalu odlučivaće stručne analize

Šahmanović je naglasio da Ministarstvo ne donosi odluke unaprijed, već da se svaki projekat mora zasnivati na stručnim procjenama.

“Kada je riječ o LNG terminalu, želim da budem konkretan – Ministarstvo ne vodi politiku pretpostavki, već politiku stručnih analiza. Zbog toga smo sa renomiranom japanskom kompanijom JERA pokrenuli izradu sveobuhvatne studije izvodljivosti”, kazao je on.

Dodao je da studija treba da odgovori na ključna pitanja – od tehničke i ekonomske opravdanosti, preko uticaja na životnu sredinu, do dugoročne održivosti projekta.

“Tek kada budemo imali rezultate studije, moći ćemo odgovorno da donosimo odluke koje su u najboljem interesu države i građana”, poručio je Šahmanović.

Prema njegovim riječima, ukoliko studija potvrdi opravdanost projekta, LNG terminal može predstavljati značajnu razvojnu šansu za Crnu Goru.

“Takvi projekti ne donose samo veću energetsku sigurnost i diversifikaciju izvora snabdijevanja, već otvaraju prostor za nove investicije, razvoj infrastrukture, nova radna mjesta i jačanje geostrateškog značaja države”, kazao je ministar.

Crna Gora ostaje dio evropske energetske arhitekture

Govoreći o Jadransko-jonskom gasovodu, Šahmanović je istakao da taj projekat vidi kao dio šire evropske energetske povezanosti.

“To nije samo gasovod, već dio evropske energetske arhitekture budućnosti i važan element povezivanja Crne Gore sa regionalnim i evropskim energetskim tržištem”, rekao je ministar.

Dodao je da će se projekat razvijati u partnerstvu sa Evropskom unijom, evropskim institucijama i državama regiona.

“Crna Gora od ovog projekta nije odustala. Naprotiv, aktivno pratimo sve aktivnosti i razvojne procese kako bismo se u pravom trenutku i na najbolji način uključili u njegovu realizaciju”, poručio je Šahmanović.

Naša obaveza je, kako je ocijenio, da razmišljamo nekoliko decenija unaprijed. Energetska politika ne smije biti vođena dnevnom politikom, već dugoročnim interesima države.

“Zato ćemo nastaviti da odgovorno, transparentno i u partnerstvu sa našim međunarodnim saveznicima razvijamo projekte koji će Crnoj Gori obezbijediti veću energetsku sigurnost, nove investicije i snažniju poziciju na evropskoj energetskoj mapi”, istakao je on.

Pitanje ekonomakog razvoja

Ministar energetike i rudarstva Šahmanović poručio je u razgovoru za Portal ETV da je energetska sigurnost postala jedno od ključnih pitanja nacionalne bezbjednosti i ekonomskog razvoja. Istakao je da Crna Gora mora graditi sistem koji će biti otporan na globalne poremećaje, obezbijediti stabilno snabdijevanje i istovremeno otvoriti prostor za nove investicije i razvojne projekte.

Obavezne rezerve kao odgovor na energetske izazove

Šahmanović je kazao da su posljednje godine pokazale koliko energetska sigurnost može biti osjetljiva na globalna dešavanja.

“Ako nas je iskustvo nešto naučilo posljednjih nekoliko godina, onda je to da energetska sigurnost više nije apstraktan pojam, već pitanje nacionalne bezbjednosti i ekonomske stabilnosti. Poremećaji u globalnim lancima snabdijevanja, koji se dešavaju posljednjih sedmica, i nova eskalacija sukoba na Bliskom istoku pokazali su koliko se brzo tržište nafte može promijeniti i koliko je važno da država raspolaže sopstvenim obaveznim rezervama naftnih derivata”, rekao je Šahmanović.

Kako je naveo, jedan od prvih prioriteta nakon preuzimanja funkcije ministra bilo je uspostavljanje sistema obaveznih rezervi.

“Treba podsjetiti da Crna Gora od raspada bivše Jugoslavije praktično nije imala funkcionalan sistem obaveznih rezervi, niti savremen zakonodavni okvir koji uređuje ovu oblast. Bio je to ozbiljan bezbjednosni i evropski deficit koji smo morali da otklonimo”, kazao je ministar.

Do evropskog standarda

Šahmanović ističe da je u kratkom periodu uspostavljen novi sistem usklađen sa pravilima Evropske unije.

“Danas je situacija potpuno drugačija. U veoma kratkom roku usvojili smo novi zakonski okvir usklađen sa pravnom tekovinom Evropske unije, donijeli sve neophodne podzakonske akte, uspostavili održiv model finansiranja, započeli formiranje obaveznih rezervi i obnovu državnih skladišnih kapaciteta. Danas Crna Gora raspolaže rezervama koje pokrivaju približno 37 dana prosječnog neto uvoza, dok je naš cilj da do pristupanja Evropskoj uniji dostignemo puni evropski standard od 90 dana”, naveo je Šahmanović.

On je dodao da su Evropska komisija i Energetska zajednica prepoznale ostvareni napredak, te da je oblast sigurnosti snabdijevanja jedna od najuspješnijih reformskih priča.

Nabavke se neće raditi po svaku cijenu

Ministar je naglasio da se prilikom formiranja rezervi vodi računa o finansijskoj odgovornosti i zaštiti interesa građana.

“Formiranje obaveznih rezervi jedan je od najzahtjevnijih projekata u energetskom sektoru. Dovoljno je reći da se cijena dizela prije velikih geopolitičkih poremećaja kretala oko 650 američkih dolara po toni, da je tokom najveće tržišne nestabilnosti dostizala čak 1.570 dolara, dok se danas kreće oko 1.000 dolara po toni. Takve oscilacije imaju direktan uticaj na svaku javnu nabavku”, kazao je on.

Govoreći o poništavanju dva postupka javne nabavke, Šahmanović je istakao da to nije bio znak neodlučnosti, već odgovornog upravljanja.

“Nijesmo željeli da novac građana trošimo u trenutku kada bi država za isti iznos mogla nabaviti znatno manje količine goriva od planiranih. Ne želimo da po svaku cijenu sprovedemo proceduru, već da u pravom trenutku obezbijedimo najveću moguću vrijednost za državu i građane. Novi postupak nabavke priprema se u skladu sa aktuelnim tržišnim kretanjima i biće pokrenut onda kada za to budu postojali optimalni uslovi”, poručio je ministar.

Kazao je da misli da je upravo to razlika između odgovornog i formalnog upravljanja.

“Naš posao nije samo da ispunjavamo administrativne obaveze prema Evropskoj uniji, već da gradimo sistem koji će trajno povećati otpornost Crne Gore na buduće krize. U vremenu globalnih geopolitičkih neizvjesnosti, obavezne rezerve nijesu samo pitanje energetike, one su, kao sto sam već rekao pitanje sigurnosti države, stabilnosti ekonomije i zaštite interesa naših građana”, kazao je ministar.

Energetika ponovo među razvojnim prioritetima

Šahmanović je ocijenio da je u prethodnom periodu energetika ponovo postavljena među ključne razvojne prioritete Crne Gore.

“Ako bih trebalo da jednom rečenicom ocijenim proteklu godinu, rekao bih da smo vratili energetiku među ključne razvojne prioritete Crne Gore. Kada sam preuzeo odgovornost za ovaj resor, imao sam ambiciju da energetiku iz oblasti u kojoj se uglavnom gasila jedna po jedna kriza pretvorim u sektor koji stvara nove prilike, privlači investicije i pokreće razvoj države. Danas mogu sa zadovoljstvom da kažem da smo na tom putu napravili ozbiljan iskorak”, rekao je Šahmanović.

Projekti koji mijenjaju energetsku budućnost

Ministar je podsjetio na realizovane projekte i reforme u energetskom sektoru.

“U samo godinu dana završili smo i pustili u rad vjetroelektranu Gvozd, prvi veliki proizvodni energetski objekat nakon više decenija. Donijeli smo ključne zakone koji su Crnu Goru uskladili sa evropskim energetskim pravilima, usvojili Nacionalni energetski i klimatski plan, pokrećemo aukcijski sistem za obnovljive izvore energije i otvorili prostor za novi investicioni ciklus vrijedan više milijardi eura”, istakao je.

Kako je naveo, posebno je značajno vraćanje povjerenja međunarodnih partnera i investitora.

“Danas sa Crnom Gorom žele da sarađuju najveće evropske i svjetske kompanije, međunarodne finansijske institucije i naši strateški partneri. To nije rezultat slučajnosti, već odgovorne politike, jasne vizije i dosljednog sprovođenja reformi”, kazao je Šahmanović.

Energija kao najveća razvojna šansa

Šahmanović je istakao da će naredne decenije obilježiti projekti poput druge podmorske interkonekcije sa Italijom, razvoja baterijskih sistema za skladištenje energije i novih proizvodnih kapaciteta.

“Za mene je najveći uspjeh to što smo promijenili način na koji država razmišlja o energetici. Ona više nije samo pitanje proizvodnje i snabdijevanja električnom energijom. Energetika je postala pitanje ekonomskog razvoja, novih radnih mjesta, investicija, energetske bezbjednosti i geopolitičkog položaja Crne Gore”, naveo je ministar.

On je kazao da ubrzani razvoj tehnologija dodatno povećava značaj energije.

“Razvoj vještačke inteligencije, data centara, digitalne ekonomije i novih tehnologija donosi ogromnu i stalno rastuću potražnju za električnom energijom. Energija postaje jedan od najvrijednijih razvojnih resursa i jedan od ključnih faktora konkurentnosti svake države”, poručio je Šahmanović.

Prema njegovim riječima, obnovljivi potencijali Crne Gore predstavljaju veliku razvojnu priliku.

“Oni predstavljaju razvojnu priliku da energiju pretvorimo u jedan od naših najvažnijih izvoznih potencijala, da privučemo nove industrije, data centre i investicije koje traže pouzdano snabdijevanje čistom energijom, te da Crnu Goru pozicioniramo kao pouzdanog proizvođača i izvoznika čiste energije u ovom dijelu Evrope”, podvukao je ministar.

Zato, poručuje ministar, vjeruje da će se ovaj mandat pamtiti kao period u kojem nijesu samo postavili temelje moderne, evropske i energetski snažne Crne Gore, već i kao trenutak kada smo prepoznali da je energija naša najveća razvojna šansa i jedan od najvažnijih pokretača budućeg ekonomskog razvoja države.