On je za Bankar naveo da bi u slučaju da dođe do pronalaska nafte i gasa jedan od glavnih projekata bio Jadransko-jonski gasovod (IAP), jer je neophodno revidirati i razmotriti postojeće idejno rješenje i priključenje na južni gasni koridor, koji bi preko TAP-a (Transanadolijski gasovod) i IAP-a povezao istok i zapad Evrope.

“Priključivanje na Jadransko-jonski gasovod omogućilo bi Crnoj Gori diversifikaciju izvora energije i omogućilo valorizaciju potencijalnih gasnih izvora u našem podmorju”, kazao je Šahmanović.

Kao starteški važan razvojni projekat koji će biti u fokusu rada Ministarstva ukazao je na stvaranje uslova za izgradnju LNG (prirodni tečni gas) terminala u Baru, jer bi nam LNG terminal omogućio pristup globalnom tržištu tečnog prirodnog gasa, pružajući veću fleksibilnost u snabdijevanju energijom.

Ministar Šahmanović je ukazao i da je sektor rudarstva dugo bio u drugom planu i u javnosti vlada pogrešna percepcija da Crna Gora nema potencijala u ovoj oblasti, da je rudarstvo samo po sebi štetno po životnu sredinu i da nema nikakvu vrijednost za zajednicu, što je pogrešno, jer rudarstvo u Crnoj Gori ima značajne razvojne potencijale.

Možete li nam reći nešto više o prioritetima novog Ministarstva rudarstva, nafte i gasa? Koji su glavni ciljevi koje želite postići u narednom periodu?

Realnost je da se pred ovom Vladom nalazi jedan važan zadatak i velika prilika da Crnu Goru konačno uvede u Evropsku uniju (EU).

Crna Gora ima priliku, ali i odgovornost, da zatvori pregovaračka poglavlja i približi se članstvu u Evropskoj uniji. Ovaj cilj visoko je na listi prioriteta Vlade i mi smo odlučni da ga ostvarimo.

Konkretno, naš prvi cilj jeste realizacija ključnog mjerila za zatvaranje Poglavlja 15, koje se odnosi na sigurnost snabdijevanja naftnim derivatima. Zakon o sigurnosti snabdijevanja naftnim derivatima biće ubrzo usvojen po hitnom postupku, a tehnička dokumentacija za rekonstrukciju naftnih skladišta u Baru je u pripremnoj fazi.

Pored rekonstrukcije skladišta u Baru, koja nije dovoljna za skladištenje obaveznih rezervi goriva, planiramo rekonstrukciju rezervoara u Bijelom Polju. Ovo će omogućiti zadovoljenje ukupnih potreba za skladištenjem, kao i poboljšanje tržišne konkurentnosti kompanije Montenegro bonus, jedine državne firme koja se bavi naftnim derivatima.

Nakon toga slijedi ažuriranje Akcionog plana za formiranje naftnih rezervi i nakon usvajanja zakona, biće stvorena zakonska osnova za kupovinu prvih rezervi u vrijednosti od šest miliona eura, sredstvima direktne budžetske podrške Evropske komisije. Naftne rezerve se formiraju kako bi se osigurala energetska sigurnost, stabilizovalo tržište u slučaju poremećaja, ispunile međunarodne obaveze i zaštitila ekonomija od naglih promjena u snabdijevanju i cijenama.

Sledeća važna aktivnost, za koju smatram da je neophodna da se sprovede, je osnaživanje i optimizacija kapaciteta Zavoda za geološka istraživanja i Uprave za ugljovodonike, ključnih institucija u ovom resoru.

Ono što očekujem i želim da podstignem je da kroz jačanje saradnje, komunikacije i koordinacije s ovim institucijama, omogućimo efikasnije donošenje odluka i bržu razmjenu informacija, što će u krajnjem doprinijeti boljem regulisanju i razvoju ovih oblasti.

Od aktuelnih državnih projekata koji zahtijevaju puno angažovanje u mjesecima koji slijede, pomenuo bihizmještanje korita rijeke Ćehotine, koji je projekat od javnog značaja. Očekujem ubrzanje aktivnosti na realizaciji ovog projekta, koji je ključan za stabilnu eksploataciju uglja i stabilno snabdijevanje Termoelektrane Pljevlja, uz očuvanje prirodnih resursa.

Kako bismo poboljšali kontrolu prometa naftnih derivata i biogoriva i suzbili nelegalnu trgovinu, planiramouvođenje postupka markiranja tečnih goriva nano-tehnologijom. Ova aktivnost treba da ojača kontrolne mehanizme, poboljša kvalitet goriva i spriječi nepravilnosti i zloupotrebe, čime namjeravamo dodatno unaprijeđenje tržišne discipline i konkurentnosti.

Kako planirate unaprijediti sektor rudarstva u Crnoj Gori? Postoje li konkretni projekti ili investicije koje su već u planu?

Situacija je takva, da zemlja sa značajnim potencijalima i bogatstvom u mineralnim sirovinama nema razvijeniju privrednu djelatnost u ovom polju. Sektor rudarstva je dugo bio u drugom planu i u javnosti vlada pogrešna percepcija da Crna Gora nema potencijala u ovoj oblasti, da je rudarstvo samo po sebi štetno po životnu sredinu i da nema nikakvu vrijednost za zajednicu. Moramo da uvedemo principe društveno odgovornog rudarstva, da u saradnji sa zajednicom i relevantnim institucijama nađemo održive modele, da kreiramo biznis ambijent koji će privući eminentne investitore koji će, uz poštovanje standarda očuvanja životne sredine, uložiti novac u našu zemlju.

Da zaključim, rudarstvo u Crnoj Gori ima značajne razvojne potencijale, ali i izazove koji zahtevaju pažljivo upravljanje kako bi se osigurala održivost i ekonomska korist. Fokus ćemo staviti na istraživanje novih potencijalnih lokaliteta.

Što se razvojnih projekata na sjeveru tiče, izdvojio bih projekatizgradnje fabrika cementa i gipsa u Pljevljima. Vjerujem da bi ovi projekti u velikoj mjeri uticali na ekonomiju Pljevalja, a značajni efekti bi bili prepoznati i na državnom nivou.

Da je ova priča realna pokazuju podaci da postoje velike količine laporca koji se javlja kao nusproizvod prilikom eksploatacije uglja, a u pljevaljskom području rezerve laporca se procjenjuju na oko 90 miliona tona. U njihovoj neposrednoj blizini nalaze se i lokaliteti s krečnjakom, kao i elektrofilterski pepeo koji je nusproizvod rada termoelektrane. Dakle, ove sirovine, zajedno s laporcem, predstavljaju osnovu za proizvodnju cementa. O projektu izgradnje cementare govori se već duže vrijeme, a svi parametri ukazuju na to da bi ovaj projekat mogao da bude uspješna priča. To bi bio značajan korak naprijed, naročito u procesu pravedne tranzicije i davanju impulsa privrednim aktivnostima. Jedan od pozitivnih efekata bio bi i uklanjanje velike deponije laporca.

Naš prioritet u realizaciji ovog projekta je da osiguramo da tehnologija i postrojenja budu u skladu s evropskim ekološkim standardima. Želimo da cement proizveden na ovaj način bude ekološki prihvatljiv i konkurentan proizvod na tržištu EU.

Nafta i gas su ključni resursi za svaku zemlju. Koje korake planirate na planu, i konkretno, kada se može očekivati raspisivanje novog javnog poziva za dodjelu ugovora o koncesiji za istraživanje nafte i gasa u Crnoj Gori?

Istraživanje ugljovodonika prepoznato je kao aktivnost od izuzetnog značaja za Crnu Goru. Otkriće ugljovodonika u crnogorskom podmorju moglo bi dovesti do razvoja nove industrije koja bi imala značajan uticaj na povećanje životnog standarda i ekonomski rast države.

Podatak da u jadranskom podmorju ima 1300 bušotina jasno ukazuje da treba da nastavimo istraživanja našeg dijelapodmorja.

U fazi smo pripreme javnog poziva za 3D istraživanje crnogorskog podmorja. Glavni cilj ovog poziva je povećanje nivoa znanja o ugljovodoničnom potencijalu u podmorju Crne Gore, sa posebnim naglaskom na identifikaciju gasnih prospekata.

Podsjetiću da Evropska unija prepoznaje gas kao ekološki prihvatljivu opciju do 2050. godine. Iako je gas u smislu emisije ugljen-dioksida dvostruko bolja opcija od uglja (sa gotovo 50% manjom odsto emisijom CO2), paralelno sa razvojem ove industrije razvijaju se i brojne tehnologije koje dodatno smanjuju zagađenje životne sredine. Ove tehnologije uključuju hvatanje i skladištenje CO2, kao i kombinaciju prirodnog gasa sa vodonikom, koji se smatra energentom budućnosti.

Za državuje od velike važnosti da kroz saradnju sa kredibilnim partnerima dobije relevantne podatke o potencijalnim resursima u ovoj oblasti, jer naša država ne bi mogla samostalno finansirati ovako kompleksna i finansijski zahtjevna istraživanja.

Da li, u slučaju pronalaska ovih resursa, postoji plan za razvoj infrastrukture potrebne za eksploataciju i transport nafte i gasa?

U slučaju da dođe do pronalaska ovih resursa jedan od glavnih projekata bi bio Jadransko-jonski gasovod (IAP) i smatramo da je neophodno revidirati i razmotriti postojeće idejno rješenje i priključenje na južni gasni koridor, koji bi preko TAP-a (Transanadolijski gasovod) i IAP-a povezao istok i zapad Evrope.

Priključivanje na Jadransko-jonski gasovod omogućilo bi Crnoj Gori diversifikaciju izvora energije i omogućilo valorizaciju potencijalnih gasnih izvora u našem podmorju. Na taj način povećali bi stabilnost i sigurnost snabdijevanja energijom, posebno u slučaju poremećaja na tržištima ili političkih tenzija. Izgradnja gasovoda bi mogla stimulisati ekonomski razvoj kroz stvaranje novih radnih mjesta, kako tokom faze izgradnje, tako i kroz dugoročnu eksploataciju i održavanje gasovoda.

Planiramo da aktuelizujemo priču o formiranju regionalne kompanije čiji bi zadatak bio da pripremi projektnu dokumentaciju i obezbijedi izvore finansiranja. Gasovod TAP obezbjeđuje snabdijevanje centralne i istočne Evrope gasom iz kaspijskog regiona.

Ubijeđen sam da Crna Gora može imati brojne koristi od IAP projekta, kao što su prihodi od tranzitnih taksi za prolazak gasa kroz našu zemlju, valorizacija potencijalnih nalazišta u Jadranskom moru, kao i mogućnost diversifikacije energenata u industriji.

Ovo bi, takođe, doprinijelo smanjenju upotrebe konvencionalnih fosilnih goriva (uglja, naftnih derivata – benzina i dizela) u industriji, čime bi se umanjio karbonski otisak.

Koji projekat je strateški najvažnijiza Crnu Goru a koji bi imao dugoročne pozitvne efekte na energetsku sigurnost?

Od strateški važnih projekata za Crnu Goru, pored izgradnje Jadransko-jonskog gasovoda (IAP) koji bi donio brojne benefite, kako u energetskom, tako i u ekonomskom i geopolitičkom smislu razvojni projekat koji bi zasigurno promijenio ekonomski status naše zemlje je razvojni projekat koji će biti u fokusu našeg rada, a to jestvaranje uslova za izgradnju LNG (prirodni tečni gas) terminala u Baru.

Ovaj projekat je izuzetno strateški važan za Crnu Goru, sa dugoročnim pozitivnim efektima na energetsku sigurnost, ekonomiju, zaštitu životne sredine i regionalnu saradnju. LNG terminal bi nam omogućio pristup globalnom tržištu tečnog prirodnog gasa, pružajući veću fleksibilnost u snabdijevanju energijom. Luka Bar je strateški locirana na Jadranskom moru i mogla bi postati regionalni energetski hub za distribuciju LNG-a u zemlje Zapadnog Balkana i šire. Ovo bi donijelo dodatne prihode kroz tranzit, skladištenje i prevoz LNG-a, što bi značajno unaprijedilo poslovanje luke i željezničkih preduzeća, kao i povećalo geopolitički značaj Crne Gore. Uvođenje LNG tehnologije može podstaći razvoj novih tehnologija i stručnih znanja u oblasti energetike u Crnoj Gori, čime bi se ojačala tehnološka baza i kapaciteti zemlje a stvorio bi se osnov za razvoj gasne elektrane koja bi eventualno mogla biti alternativa za TE Pljevlja.

Da li i kako planirate raditi na poboljšanju ekoloških standarda u, po mišljenju mnogih, prilično “eko-prljavim” industrijama rudarstva, nafte i gasa, i postići balans između ekonomskog razvoja i zaštite životne sredine u kontekstu eksploatacije prirodnih resursa?Postoje li planovi za smanjenje negativnih uticaja na okolinu? U tom kontekstu, da li je definitivno stavljena tačka na Rudnik Brskovo?

Mislim da je veoma važno da otvorimo ozbiljan dijalog na relaciji struke, lokalne zajednice, državnih institucija i naravno lokalne samouprave, kako bismo pronašli održive modele eksploatacije resursa uz maksimalno poštovanje ekoloških standarda, ali takođe smatram da je ključno raditi na Strategiji razvoja mineralnih sirovina, koja će obuhvatiti eksploataciju, modele i tehnologije s najmanjim mogućim uticajem na životnu sredinu.

Balans između očuvanja okoline i zdravlja ljudi, te razvoja ove industrije, koji uključuje otvaranje novih radnih mjesta, poboljšanje životnog standarda i očuvanje lokalnih zajednica, naročito na sjeveru, apsolutno je neophodan i hitno potreban. Istovremeno, vodeći računa o razvojnim potrebama države, posebno sa osvrtom na planirane infrastrukturne projekte u oblasti putne infrastrukture kao što je nastavak izgradnje auto-puta i izgradnja jadransko-jonske ceste.

Formiranjem Ministarstva rudarstva, nafte i gasa, postavljen je fokus na ovu oblast koja predstavlja veliki resurs za našu državu. Vjerujem da se pravilnim upravljanjem, uz primjenu načela cirkularne ekonomije i naglasak na zaštitu životne sredine, može postići značajan podsticaj za ekonomski razvoj. Prioriteti su: unaprjeđenje institucionalnog i zakonskog okvira kroz donošenje novih zakonskih rješenja u vezi s rudarstvom i geološkim istraživanjima; donošenje Strategije o mineralnim resursima, analizirajući potrebe države za materijalima u odnosu na planirane infrastrukturne i druge razvojne projekte; rješavanje problematičnih koncesija; suzbijanje nelegalne eksploatacije i mapiranje potencijalnih novih nalazišta.

Što se tiče legislative, odmah ćemo pristupiti izradi dopuna i izmjena dva ključna zakona iz ove oblasti: Zakona o rudarstvu i Zakona o geološkim istraživanjima. Naša ideja je da kreiramo zakonski okvir koji će biti usklađen s međunarodnim direktivama, ali koji će takođe doprinijeti poboljšanju poslovnog ambijenta, postavljajući jasna i čvrsta pravila u svakom smislu. Potrebni su nam ozbiljni investitori, kredibilni partneri, ali uz strogo poštovanje najviših ekoloških standarda.

Brskovoje tema koja je godinama bila aktuelna, ali želim da poručim, kao ministar zadužen za resor rudarstva, da prostora za brigu nema. Vlada Crne Gore je donijela odluku i tu priče više nema.

Namjera mi je da pokrenemo nove perspektive, nove razvojne projekte, da zaokružimo legislativu, čime se približavamo zatvaranju jednog od poglavlja važnih za ulazak naše države u EU.