SD predlaže za 35 do 60 odsto povećanje iznosa dječjeg dodatka

Kako je Mugoša objasnio, predloženom izmjenom bi visina dječjeg dodatka mjesečno, za dijete:

– korisnika materijalnog obezbjeđenja – umjesto sadasnjih 23.68 eura iznosila 37.68 eura;

– čiji je roditelj, usvojilac, staralac ili hranitelj, kao korisnik materijalnog obezbjeđenja zasnovao radni odnos na osnovu individualnog plana aktivacije – umjesto sadasnjih 23.68 eura iznosila 37.68 eura;

– korisnika dodatka za njegu i pomoć – umjesto sadasnjih 31.87 eura iznosila 45,87 eura;

– korisnika lične invalidnine – umjesto sadasnjih 39.57 eura iznosila 53,57 eura

– za dijete bez roditeljskog staranja – umjesto sadasnjih 39.57 eura iznosi 53,57 eura. 

U Crnoj Gori, na mjesečnom nivou oko 14 hiljada djece prima dječji dodatak. Od tog broja, za njih preko 87% predloženo povećanje dječjeg dodatka iznosi 60%. 

“Za sprovođenje ovog zakona potrebna su dodatna sredstva u budžetu u iznosu od oko 2,5 miliona eura godišnje,  jer je u 2020.godini ukupno isplaćeno po osnovu dodatka za djecu preko 4,5 miliona eura”, navodi Mugoša.

On je dodao da su djeca grupa u najvećem riziku od siromaštva i socijalne isključenosti, a ona koja su siromašna lišena su osnovnih ljudskih prava. Zbog toga jedan od ključnih prioriteta mora biti smanjenje siromaštva djece. 

“Svako treće dijete u Crnoj Gori u riziku je od siromaštva (SILC 2018, MONSTAT). Istraživanja UNICEF-a pokazuju da su djeca u Crnoj Gori više pogođena siromaštvom od bilo koje druge starosne grupe. Takođe, prema podacima UNICEF-a „brza procjena socijalnog uticaja pandemije COVID-a-19, koju je nedavno sistem UN-a sproveo u Crnoj Gori, pokazuje da svaka treća porodica s djecom mlađom od 6 godina ne može priuštiti sve osnovne proizvode za bebe i djecu. Takođe, svaka treća porodica s djecom uzrasta od 6 do 18 godina navodi da ne može priuštiti odjeću i obuću za djecu.“ 

Nažalost, usljed negativnih posljedica COVID-a-19 značajan broj građana ostao je bez posla, odnosno smanjeni su im prihodi, zbog čega se nameće realna potreba za povećanjem iznosa sredstava po osnovu dječjeg dodatka”, kazao je Mugoša. 

Kako ističe, povećanje iznosa dječjeg dodatka doprinijelo bi i smanjivanju evidentnih razlika u zavisnosti od sredine u kojoj djeca žive i naravno materijalnog statusa porodice. Naime, u sjevernom regionu rizik od siromaštva (37,9%) znatno je veći nego u centralnom (15,4%) i južnom (19,6%). 

“Predlogom zakona definiše se i početak njegove primjene za 1. april 2021. godine, zbog privremenog finansiranja koje je u toku”, navodi on.