Video
Rezultati će biti poznati krajem ovog mjeseca a namijenjen je za „dodjelu sredstava za kreiranje informativnih i edukativnih sadržaja u lokalnim emiterima sa ciljem oporavka medija od štetnih ekonomskih posljedica izazvanih kovidom-19“.
Odluka Ministarstva, na čijem je čelu i tada bila Tamara Srzentić, da raspiše ovaj konkurs, uslijedila je nakon što su direktori lokalnih emitera pisali Zdravku Krivokapiću jer je Vlada odlučila da pomogne sa 200.000 eura samo privatne televizije – Vijesti, Novu M i Prvu TV. Taj novac je zapravo otplaćivanje duga tih televizija prema Radio-difuznom centru, na čiji račun su sredstva i uplaćena.
Dugovi su otpisani za te tri kuće, a lokalnim emiterima nije obezbijeđena ta vrsta pomoći, kao što je bila praksa prethodnih godina.
Limiti
Zbog toga su direktori lokalnih televizija pisali tadašnjem premijeru. Nikola Marković (RT Nikšić), Rade Vojvodić (RT Podgorica – Gradska TV), Dženana Kuč (RT Rožaje), Dejan Miličić (RT Pljevlja), Rade Tabaš (RT Budva), Nemanja Ristić (RT Herceg Novi) i Ivana Jabučanin (RT Cetinje) su tražili finansijsku pomoć zbog teške situacije u svojim kućama. Oni su protestovali što su
isključeni iz te vrste pomoći i istakli da su u 100- procentnom vlasništvu države Crne Gore, što tri televizije kojima je otpisan dug – nijesu.
Lokalni emiteri i RTCG ne mogu da konkurišu za sredstva iz Fonda za medijski pluralizam, već njihov rad finansira opština. Privatne televizije to mogu, pa smatraju da su u podređenom položaju.
Lokalni emiteri naglašavaju da zavise od volje čelnika opština i njihovog sluha za probleme u kojima se nalaze mediji u Crnoj Gori.
Novim Zakonom o medijima ova oblast će biti dodatno definisana i precizirana, pa će biti tačno određeno koliko novca treba da dobiju emiteri u crnogorskim oštinama.
Nikšić
Direktor RT Nikšić Nikola Marković je kazao Pobjedi da su se čelnici lokalnih medijskih kuća pobunili zbog činjenice da ih je Vlada svojom prvobitnom odlukom izostavila iz pomoći koju je dala drugim medijima, te da su bez obzira na uređivačku politiku svi oni uticali na Vladu da ovu odluku „ispravi na taj način što će da raspiše konkurs“, čime će, ukoliko bude zelenog svjetla, dobiti 150.000 eura.
Ova medijska kuća ima budžet od 750.000 eura i oko 80 zaposlenih.
– Ovo puno znači za lokalne televizije čiji su osnivači opštine zbog teškog materijalnog stanja u kojem se većina njih nalazi. Za razliku od RTCG čije je finansiranje riješeno zakonom, već je finansiranje lokalnih javnih emitera samo stvar dobre volje opština, jedino javni emiteri ne mogu da dobiju sredstva iz Fonda za pluralizam medija – pojasnio je Marković.
On je rekao da se nalaze u podređenom položaju jer su morali da konkurišu dok je „privatnim televizijama samo oprošten dug prema državi“.
– Vjerujem da će se novim zakonskim rešenjima i ovakve stvari ispraviti, posebno kada je finansiranje u pitanju, tim prije što se Nacrtom novog zakona o audiovizuelnim uslugama detaljno obrazlaže finansijski status lokalnih javnih emitera. Krenulo je teško i sporo, ali je krenulo – istakao je Marković.
Od Vlade očekuje da unaprijedi ambijent za rad lokalnih javnih emitera, „posebno ako se zna da su lokalni javni emiteri, osim RTCG, jedini mediji koji su u vlasništvu države Crne Gore“.
– Zato Vlada mora sa posebnim senzibilitetom da pristupa našem radu i finansiranju, jer to je jedini način da se crnogorski medijski prostor zaštiti od štetnih uticaja i zagađenja koje dominantno dolazi spolja. Svi mi
svjedočimo najvećem dezinformacionom ratu otkad postoje mediji. Jedina brana tome su profesionalni i kredibilni mediji, a u svim demokratskim društvima javni emiteri su primjeri novinarstva zasnovanog na poštovanju kodeksa – ističe Marković.
Cetinje
Sa finansijskim izazovima se suočava i 15 zaposlenih u RT Cetinje. Ovogodišnji budžet namijenjen RT Cetinje je 167.000 eura, a prethodnih godina je bio manji, kazala je Pobjedi direktorica te kuće Ivana Jabučanin.
Prema njenim riječima, zaposlenima se isplaćuju plate po programu ,,Evropa sad“, a odavno nemaju problema sa zaostalim zaradama, ali imaju dugovanja po drugim osnovama.
– Dužni smo novac za poreze i doprinose i nijesmo dobijali od lokalne uprave dovoljan iznos da bismo isplatili bruto plate novinarima, tako da smo dužni oko pola miliona eura za to – istakla je Jabučanin.
Priznaje da ne mogu da pokriju osnovne troškove za račune.
Jabučanin kaže da je veliki problem kad si u vlasništvu lokalne uprave, jer se oni vode parolom „ako te ja finansiram, ja ću ti određivati šta da radiš“.
– Zato moramo da se borimo i da radimo profesionalno, a onda su tu automatski finansije problem. Dolazak nove uprave moram da pohvalim jer nas ne pritiskaju i spremni su da nam pomognu – izjavila je Jabučanin.
Rožaje
V.d. direktorice RTV Rožaje Dženana Kuč, koja je na toj funkciji od marta, kazala nam je da i oni kubure sa novcem, te da se zaposlenima u toj kući duguju dvije i po plate. Kao i zaposleni u RT Cetinje ne mogu da isplate novac za poreze i doprinose.
Imaju 26 zaposlenih, a budžet im je 190.000 eura. Plaćaju i predsjednika Savjeta i dva člana.
– U tom segmentu imamo pouzdana saznanja da lokalna uprava radi na rješavanju tog problema u svim preduzećima i ustanovama čiji je osnivač – kazala je ona za Pobjedu.
Ipak, bruto zarade se u toj medijskoj kući ne isplaćuju od 2018. godine pa, kako ističe Kuč, treba raditi na unapređenju položaja medijskih radnika.
– Zato smo se prijavili na konkurs Ministarstva jer nam treba novac, uradili smo projekte i prijavili se i nadam se da će nam projekat biti odobren – zaključila je Kuč.
Pljevlja u ogromnim dugovima
Iako su gotovo svi mediji u nezavidnoj finansijskoj situaciji, najgora je u RT Pljevlja, jer od 2010. godine ta medijska kuća vuče ogromne dugove, a januarska plata će im biti isplaćena tek u maju.
Direktor te televzije Dejan Miličić kazao je Pobjedi da su u posljednje dvije godine imali tri važna projekta sa Delegacijom EU, američkom ambasadom i British councilom i da su zahvaljujući tome isplatili bruto zarade za zaposlene za period od devet mjeseci.
Preporučeno
– Imamo 33 zaposlena, godišnji budžet je 300.000 eura, a teret decenijske nepravde od pola miliona narastao je na 850.000 (tri reprograma) i u dogovoru sa osnivačima pokušavamo da opstanemo. Budžet nam je tri puta manji od onog koji se daje RT Nikšić, Budva i Podgorica, a u martu smo imali 13 sati sopstvene produkcije – istakao je Miličić i dodao da ih samo entuzijazam zaposlenih održava.
