Video
Na pitanje da prokomentariše pad euroobveznica, koje je Crna Gora emitovala na međunarodnom tržištu, Sekulić ističe da je to samo prvi rezultat onoga što se sada dešava u ekonomiji Crne Gore.
”Naime, prihodna strana budžeta koji je još uvijek u skupštinskoj proceduri, a kada će biti usvojen ne znamo, je nerealno planirana. Vlada nije predložila ni jedan novi projekat koji bi garantivao privredni rast u skoroj budućnosti, a zaustavila je većinu onih koji su do sada bili u fokusu pažnje od strane države”, kazao je Skulić.
On tvrdi da nijesu stvoreni osnovni preduslovi da bi se ostvarile najave o dobroj turističkoj sezoni, te da smo rekorderi po broju preminulih od Covida, a da se masovna imunizacija najavljuje već mjesecima, kao i letovi nove avio kompanije.
”Svi makroekonomski pokazatelji su u padu, kao i kreditni rejting države. Kada tome dodamo neozbiljnost članova Vlade i suprotstavljenost njihovih politika, dobijamo nimalo ružičastu sliku crnogorske ekonomije”, navodi Sekulić.
Sekulić je mišljenja da je novo zaduživanje prije kraja ove godine neminovnost, ali kako kaže, plaši se da će ovoga puta to biti mnogo skuplje.
”Upravo zbog činjenice da su nova parlamentarna većina i nova Vlada pokazali da nemaju ni znanja, ni sposobnosti da se na pravi način bore sa izazovima ekonomske krize uzrokovane pandemijom Covid 19.
Ne treba zaboraviti da je zaduženje od 750 miliona eura nova Vlada isposlovala zahvaljujući, prije svega, rezultatima vlade premijera Duška Markovića i makroekonomskim pokazateljima iz 2018. i 2019. godine. Nažalost, takvi rezultati će biti samo pusti san ove Vlade”, zaključio je Sekulić u razgovoru za Standard.
Podsjetimo, direktor sektora finansijskih tržišta u Hipotekarnoj banci Gojko Maksimović napisao je na Linkedinu da Vlada mora da smiri investitore na međunarodnom finansijskom tržištu.
On je naveo da je, nakon što je britanski Financial Times objavio da Crna Gora traži pomoć za otplatu kredita , počela da pada vrijednost crnogorskih državnih obveznica.
Preporučeno
Kako ističe, one koje dospijevaju 2027. godine pale su 2,4 odsto, one sa rokom dospijeća 2025. i 2029. pale su 2,55 odsto, a 2029. su zabilježile pad od 2,3 odsto.
