Video
Turistička sezona u Crnoj Gori još nije u punom jeku, ali jedno je jasno: sve djeluje poznato, pomalo haotično i bez ikakvog novog kursa.
“Prerano je za konačnu ocjenu ovogodišnje sezone i njeno poređenje s prethodnim, ali ono što je već sada jasno jeste da nastavljamo s lošom praksom u pogledu koncepta razvoja i strategije upravljanja turizmom. Utisak koji dominira je da Crna Gora kao turistička destinacija gubi na atraktivnosti posebno za platežno više sposobnu klijentelu, a istovremeno sa tim procesom paralelno se odvija proces koji je najvećim dijelom i uzok prethodnom: usresređenost na masovni turizam sa njegovim poznatim devastirajućim posljedicama po turistički imidž Crne Gore”, ocjenjuje Kostić.
Svakodnevne scene – turisti zaglavljeni na putu između Budve i Tivta, ili Šavnika i Žabljaka, nervozni vozači, improvizovana signalizacija, radovi u jeku ljeta. I sve to bez koordinacije.
“Upravo stanje infrastrukture, gradnja, blokada puteva, zastoji u saobraćaju i odnos prema samoj turističkoj sezoni odnosno turizmu u cjelini, pokazuju na koji se način odnosimo prema najvažnijoj privrednoj grani na koju se bukvalno oslanjaju naši ključni makroekonomski pokazatelji”, upozorava Kostić.
Turizam, dodaje, kod nas čini ključnu stavku u bilansu plaćanja, i da nije prihoda od turističkih usluga, ekonomski problemi bili bi gotovo nerješivi.
“Turizam čini svojevrstan bafer u eksternoj neravnoteži (neravnoteži platnog bilansa) koja je i onako enormna, a da nije izvoza usluga u obliku turizma, naš bi problem bio skoro pa nerješiv. No i pored toga mi se turizmom bavimo stihijski, bez plana i strategije na način da u osnovi devastiramo ono što su mogle biti dugoročne prednosti Crne Gore: njena posebnost i njena jednistvena prirodna sredina i ljepota”, navodi Kostić.
Koga zanima povratak tamo gdje vas čekaju gužve i visoke cijene?
Crna Gora, mišljenja je Kostić, ne razumije da je turizam “utakmica na otvorenom” pred licem globalne javnosti i da se, zavisno od toga šta pružate i kako to radite, postaje poželjna destinacija – ili ne.
“Mi očigledno ne razumijemo ili nijesmo u stanju da razumijemo kako bi svaka turistička sezona trebala biti jedna sekvenca u realizaciji brižljivo osmišljenog dugoročnog plana razvoja turizma u mjeri turističkih potencijala Crne Gore. Mi ne razumijemo da je turizam “utakmica na otvorenom“ pred licem globalne javnosti između turističkih destinacija i da zavisno od toga kako igrate u toj utakmici- šta pružate i na kakav način – postajete manje ili više poželjni- gubite ili dobijate”, ističe Kostić.
Savremeni turista, kaže Kostić, teži ponavljanju pozitivnog iskustva. A ono što danas dobijaju gosti u Crnoj Gori su gužve, loša infrastruktura, zastoji i visoke cijene koje ne prate odgovarajući kvalitet ponude.
“Oni koji kao krajnji turistički proizvod turističke destinacije u cjelini pružaju iskutstvo ugodnosti boravka praćeno zadovoljenjem ličnih potreba na visokom nivou i uz odgovarajuće cijene – dobijaju utakmicu i postaju poželjna destinacija. U prirodi je čovjeka, a naročito savremenog nomada turiste da ponovi pozitivno iskutsvo i doživi opet zadovoljstvo boravkom. Ko želi ponovo doći tamo gdje ste dobili ono što dobijaju gosti ovih dana u Crnog Gori: zagušenja, slabu infrastrukturu, blokade i visoke cijene u odnosu na proizvod”, pita Kostić.
Potrebno je, kaže Kostić, uspostaviti ozbiljnu, dugoročnu strategiju razvoja turizma, izrađenu u saradnji sa strukom, privredom i svim relevantnim društvenim akterima.
“Kreatori ekonomske politke – Vlada- moraju, prije svega, u zajednici sa strukom, turističkim poslenicima i svim relevantnim društvenim subjektima donijeti dugoročnu strategiju razvoja turizma u Crnoj Gori sa operativnim planom njegove realizacije. Dugoročna strategija razvoja turizma u stvari treba da korespondira sa gotovo svim iole značajnijim planovima društveno -ekonomskog razvoja jer je turizam po svojoj prirodi refleks čitavog društva: njegove geografske, ekonomske, socijalne, kulturne, političke, pravne i druge strukture – nivoa društveno-ekonomskog razvoja. Zato dugoročna strategija razvoja turizma mora biti plod sadejstva relevantnih subjekata cjelokupne društveno-ekonomske i socijalne strukture”, ocjenjuje Kostić.
Najmanje toliko je, kaže, potrebno za uspješnu turističku destinaciju koja nije u sukobu sa sobom, niti sa turističkim potrebama.
“To otprilike znači, razvoj turizma za najmanje višu srednju klasu, a ne inerciju u razvoju masovnog turizma (kakav je sada prisutna i koja se i dalje nastavlja i produbljuje) pri čemu se na kraju ili tokom čitave godine govori samo o turističkom prometu kao pokazatelju uspješnosti što je više nego pogrešno”, navodi Kostić.
Kostić kritikuje aktuelnu praksu da se uspjeh turističke sezone mjeri isključivo brojem dolazaka i noćenja, bez uvida u strukturu turista, njihova očekivanja, nivo zadovoljstva i finansijske efekte.
“Upravo početak i ove sezone ukazuje na sve negativnosti prisutne kada je naš turizam u pitanju, a naročito na tu pogrešnu orijentaciju na masovni turizam i predstavljane uspjeha turističke sezone kroz turistički promet (bez profita, bez analize preferencija, bez sagledavanja želja emitivnih tržišta i mnogo čega drugog). Biznis se, pa i turistički, vodi zbog profita a ne zbog prometa koji je rezultat zadovoljenja potreba potrošača turističke usluge -turista”, naglašava Kostić.
Manje smo, kaže, atraktivni.
“Pokazatelji (istina dosta oskudni i različiti ali takvi su kavi jesu -nema drugih nažalost) sugerišu da smo već manje atraktivni nego ranijih godina (logično je li) da se bilježi sve manje boravaka u Crnoj Gori (manje noćena znatano u odnosu na prošlu godinu) da smo više tranzitni, da klijentela nije ni približno ona koju bi trebali da podstičemo odnosno za koju bi trebali da gradimo turistički proizvod, a koju smo već pominjali”, upozorava Kostić.
Politički kadrovi umjesto rezultata
Kostić vrlo direktno poručuje: dok kadrovi budu birani po političkoj podobnosti, a ne po znanju i rezultatima – turizam će tapkati u mjestu.
“Stanje u turizmu, kao i u drugim sektorima, neće se promijeniti bez promjene političkog razmišljanja i sistema odlučivanja. Tek sa promjenom takvog mišljenja trebala bi doći promjena u određivanju prioriteta koji će biti dominantno orijentisani u korist društva. Ta promjena neće doći sama od sebe već ćemo morati da se svi mijenjamo ako želimo da živimo bolje jer je naša poltička paradigma takva da su interes rasta i razvoja društva često pod snažnim uticajem usko – političkih interesa što predstavlja ozbiljnu barijeru opštem razvoju, tako i turizmu”, ističe Kostić.
A potrebno bi bilo, za početak, kaže Kostić, da ostvareni rezultati u bilo kojoj djelatnosti opredjeljuju upravljanje ljudskim resursima (takozvani HRM ), a ne nikako politička ili bilo kakva druga pripadnost što je sada.
“Ako nemate odgovornosti za rezultate i ako pozicija bilo kog pojedinca ne zavisi od njegove produktivnosti ( stepena ostvarenja rezultata) nego od nečega drugo zašto bi se uopšte trudili da budete produktivni? Trudićete se da budete ono drugo što vas preporučuje, a što nijesu rezultati”, navodi Kostić.
Preporučeno
Crna Gora ima ogroman turistički potencijal, ali nema ni tim, ni plan, ni pravac. Dok to ne promijenimo – radićemo sezonski, gubićemo kvalitet, a turisti će birati konkurenciju.
