Simović povodom dvije godine rada Vlade: Snažan zamah u razvoju poljoprivrede

Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja u protekle dvije godine rada Vlade postiglo je ohrabrujuće rezultate u svim oblastima rada – poljoprivredi, ruralnom razvoju, ribarstvu, šumarstvu i vodoprivredi.

Ostvareni su rast i modernizacija proizvodnje, poboljšanje konkuretnosti domaćih proizvođača, usvajanje zahtjevnih standarda, povećanje supstitucije uvoza i rast izvoza, otvaranje novih radnih mjesta i stvaranje pretpostavki za održivo korišćenje prirodnih resursa u korist svih građana Crne Gore.

Sumirajući postignute rezultate u ovim oblastima, potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja mr Milutin Simović istakao je da su rezultati postignuti posebno zahvaljujući pristupu koji je podrazumijevao aktivan terenski rad i snažno partnerstvo sa evropskim i drugim međunarodnim partnerima, poljoprivrednim proizvođačima i preduzetnicima, zatim lokalnim samoupravama, naučnim i stručnim institucijama, civilnim sektorom, kao i medijima.  

„Tokom ove dvije godine, brojne aktivnosti organizovali smo na terenu i u toj neposrednoj komunikaciji sagledavali sve izazove sa kojima se proizvođači susreću u svom radu, afirmisali njihov posvećeni rad i rezultate, čuli i poruke podrške, kao i brojne sugestije i ideje. Bili smo i na sjeveru i na jugu. Obilazili poljoprivredne proizvođače i preduzetnike, ribare, šumske komplekse i puteve, laboratorijske kapacitete, brojne institucije, učestvovali na lokalnim sajmovima i manifestacijama, kao i na međunarodnim konferencijama“, kazao je Simović ističući da mu je posebna čast da Ministarstvo danas može da ugosti sve one koje je sa svojim saradnicima obišao u više od 200 posjeta tokom prethodne dvije godine.

„Takvu praksu ćemo nastaviti i u narednom periodu, jer najbolja garancija uspjeha u kreiranju i realizaciji politika je u neposrednoj, otvorenoj i partnerskoj komunikaciji“, kazao je Simović.

Značajno povećana podrška poljoprivredi

Govoreći o konkretnim rezultatima, Simović je podsjetio da je Agrobudžet značajno povećan i da je u prethodne dvije godine zbirno iznosio preko 70 miliona eura, kao i da su povećana izdvajanja i iz evropskih i drugih međunarodnih fondova, zahvaljujući napretku Crne Gore u procesu integracija. On je najavio rast sredstava za podršku i u narednom periodu.

Modernizovana i povećana proizvodnja

Kada je riječ o konkretnim rezultatima, kroz programe bespovratne podrške investicijama u iznosu od 50-70%, u protekle dvije godine podržana je:  nabavka preko 4.000 komada mehanizacije i opreme za primarnu proizvodnju i oko 10.000 komada opreme za preradu, izgradnja i rekonstrukcija oko 30.000m2 prostora za primarnu proizvodnju i preradu, nabavka oko 4.200 grla krupne i sitne stoke, nabavka oko 2 miliona komada sadnog materijala, zasnovano oko 220ha novih zasada u vinogradarstvu i voćarstvu.

Kroz programe direktnih plaćanja (subvencije) sa oko 13 miliona eura podržano je oko 10 hiljada proizvođača, pri čemu je proširen obuhvat korisnika premija u stočarstvu i primjetan trend porasta broja grla obuhvaćenih premijama.

Raste količina otkupljenog mlijeka

U prethodne dvije godine isplaćene su premije za preko 80 miliona litara mlijeka. Rastu količine otkupljenog mlijeka. Procjena je da će do kraja ove godine mljekare otkupiti oko 28 miliona, litara što je rast od 8% u odnosu na prethodnu.

Premije i za preradu mlijeka na gazdinstvu

Mjera podrške preradi mlijeka na gazdinstvu koja je uvedena prošle godine, prema riječima Simovića, dala je višestruko pozitivne efekte. „Ovom mjerom unaprijedili smo bezbjednost mliječnih proizvoda, omogućili brojnim proizvođačima mlijeka u područjima gdje nije organizovan otkup da dobiju premiju za proizvedeno mlijeko i pomogli im da njihov proizvod bude cjenovno i kvalitetom konkurentniji“, kazao je Simović dodajući da je procjena da će do kraja godine podrškom biti obuhvaćeno oko 21 milion litara mlijeka, od čega će se proizvesti najmanje 2.100t raznih mlječnih proizvoda.

Smanjenjem minimalnih kriterijuma za subvencije po hektaru, s ciljem povećanja obuhvata korisnika i povećanja registrovanih površina poljoprivrednog zemljišta, više od 2.300 gazdinstava ostvarilo je podršku od 2,3 miliona € za oko 6.000ha obradivih površina.

Očuvana stabilnost tržišta

Simović je istakao da se vodilo računa i o stabilnosti tržišta, pa se blagovremeno reagovalo i pokrenule dozvoljene tržišno interventne mjere, čime je obezbijeđen otkup proizvoda (maline, lubenice, krompira) i očuvana stabilnost tržišta i sačuvan dohodak proizvođača. Takođe, nastavljena je i podrška otkupu jagnjadi, kao izraz brige i prema  penzionerima i prema farmerima.

Zaštićena četiri proizvoda

Ostvareni su, kako je kazao, iskoraci na planu unapređenja kvaliteta proizvoda kroz zaštitu naziva, kao i u organskoj proizvodnji za koju raste interesovanje.

Zaštićena su četiri proizvoda: „Njeguški pršut“, „Pljevaljski sir“, „Crnogorski goveđi pršut“ i „Crnogorska stelja“, a u proceduri su još tri zahtjeva, za „Crnogorski pršut“, „Durmitorski skorup“ i „Kolašinski lisnati sir“. On ej kazao da se očekuje i otpočinjanje procedure zaštite meda i maslinovog ulja.

Više od milion eura za početak poslovanja 106 mladih farmera

Simović je kazao da su realizovani brojni programi podrške kroz mjere ruralnog razvoja iz nacionalnog budžeta, gdje je posebno važan program – podrška mladim farmerima. On je saopštio da je od 2017. podržano 106 mladih farmera sa po 10.000€ bespovratnih sredstava, što je ukupno preko milion eura. €. Ovaj program biće, kako je istakao, nastavljen.

Kroz mjere ruralnog razvoja podržano je sa 570 hiljada eura i 147 korisnika za preradu na gazdinstvu, kroz nabavku opreme i adaptaciju prostorija: 55 pogona za preradu mlijeka, 46 za preradu voća, povrća i žitarica, 44 za proizvodnju meda i 2 za preradu mesa. Sa ciljem ublažavanja efekata klimatskih promjena 131 proizvođač je ostvario podršku za bunare i bistijerne.  U poslednje dvije godine u prosjeku 1.300 stočara koji izdižu na katune podržavno je sa oko 430 hiljada €. Podržano je i poboljšanje uslova za 76 korisnika katuna od kojih je 58 adaptiralo prostorije ili riješilo pitanje vodosnabdijevanja, a 18 ugradilo solarne panele.

Grade se putevi i vodovodi u ruralnim područjima

Prema riječima Simovića, posvećeno se radilo i na unapređenju ruralne infrastrukture. Sa 1,5 miliona eura podržano je preko 100 projekata lokalne infrastrukture, u saradnji sa opštinama, mjesnim zajednicama, udruženjima i poljoprivrednim proizvođačima.

Započeta je realizacija projekta sa Međunarodnim fondom za razvoj poljoprivrede IFAD-om, ukupne vrijednosti 13,6 miliona €. Simović je kazao da ej ove godine asfaltirano 10 dionica puteva (vrijednosti oko 350 hiljada €) i realizovano pet projekata za vodosnadbijevanje (vrijednosti oko 110 hiljada €). Procjenjuje se da 8.800 korisnika ima direktnu korist od ovih investicija. U komponenti za podršku klasterima podržano je 55 korisnika i iznos ukupne podrške je preko 60 hiljada €.

MIDAS 2  -novih 30 miliona eura za poljoprivredu i ribarstvo

Početkom juna ove godine započeta realizacija novog razvojnog impulsa za poljoprivredu i ribarski sektor, kroz MIDAS 2 projekat, ugvoren sa Svjetskom bankom, vrijednosti 30 miliona eura. „U novom MIDAS-u postavili smo više ciljeva, a najvažniji su da dodatno ojačamo kapacitete Ministarstva poljoprivrede za ispunjenje zahtjeva za pristupanje EU, ojačamo konkurentnost poljoprivrednog sektora, podržimo diverzifikaciju aktivnosti u ruralnim područjima, dodatno unaprijedimo sistem bezbjednosti hrane – uključujući bezbjedno upravljanje životinjskim nusproizvodima i modernizujemo sektor ribarstva“, kazao je Simović.

Raste broj zaposlenih u sektoru poljoprivrede

Kroz IPARD like programe realizovano je oko 400 projekata ukupne vrijednosti investicija od oko 16 mil. € za koje su korisnici ostvarili bespovratnu podršku od blizu 8 mil. €.

„Realizacijom ovih projekata podignuta je konkurentnost i primarnog i prerađivačkog sektora, povećan obim proizvodnje i osvojeni novi standardi kvaliteta i bezbjednosti hrane i otvoreni ili rekonstruisani brojni pogoni u različitim sektorima (mesopreradi, mljekarstvu, vinarstvu, maslinarstvu, ljekovitom bilju…). U realizovanim projektima ukupno je angažovano oko 1.400  zaposlenih, i oko 8.000 kooperanata je direktno vezano za ove pogone.

Potpredsjednik Simović je saopštio i da ukupan broj zaposlenih u sektoru poljoprivrede bilježi rast. „Prema podacima MONSTAT-a iz drugog kvartala ove godine, u sektoru poljoprivrede radi 20.900 zaposlenih“.

IPARD – veliki investicioni zamah

Nakon što su ispunjeni uslovi za početak realizacije velikog IPARD-a, objavljena su dva javna poziva, za primarnu proizvodnju i za preradu. Ukupno su pristigle 434 aplikacije sa planiranim investicijama od oko 55 miliona € i bespovratnom podrškom od 27 miliona €.

„Pri kraju su administrativne kontrole zahtjeva i već su krenule terenske kontrole. Želimo i moramo da ubrzamo ovaj proces, svakako uz dosljedno poštovanje zahtjevnih pravila i procedura. Cilj je da što prije započne ovaj veliki investicioni zamah, koji će definitivno promijeniti crnogorsku poljoprivredu. Takođe, cilj nam je da što prije objavimo nove javne pozive za preradu i primarnu proizvodnju“, kazao je Simović, dodajući da je cilj da se akredituje i nova mjera podrške diverzifikaciji aktivnosti u ruralnim područjima, sa posebnim akcentom na agroturizam.

Simović je izrazio očekivanej da će IRF, kao i do sada, obezbijediti kvalitetne uslove za pretfinansiranje svih ovih projekata. On se i ovom prilikom čestitao IRF-u što je unaprijedio dostupnost kredita za poljoprivredni sektor prihvatajući za garancije objekte i zemljište na selu.

Valorizujemo poljoprivredno zemljište u državnoj svojini 

Potpredsjednik Vlade je istakao i da ohrabrujuće rezultate daje i projekat valorizacije poljoprivrednog zemljišta u državnoj svojini, kroz koji će na više od 310 hektara zakupljenog poljoprivrednog zemljišta u državnom vlasništvu u opštinama Nikšić, Kotor, Ulcinj i Podgorica, biti zasnovana intenzivna proizvodnja i prerada, uz planirane investicije od preko 9 miliona eura i otvaranje brojnih novih radnih mjesta. U toku je oglas za zakup novih 200 ha na teritoriji opštine Ulcinj, a kontinuirano interesovanje preduzetnika za zakup poljoprivrednog zemljišta u državnoj svojini daje optimizam i za nove iskorake na planu valorizacije raspoloživog zemljišta.  

On je podsjetio da je započeta izgradnja „Kuće voća“ u Andrijevici, vriejdna 1,5 miliona  eura, koja će biti dodatna podrška i podsticaj sektoru voćarstva, kao i da su stvorene pretpostavke za skori početak gradnje „Kuće maslina“ u Starom Baru.

Pokazali odlučnost za razvoj sektora ribarstva

Formiranjem Direktorata za ribarstvo, kako je kazao Simović, pokazana odlučnost za razvoj ovog sektora i ispunjavanje preporuka EK za sprovođenje ciljeva Zajedničke ribarske politike EU.

Kroz mjere Agrobudžeta usmjerene na jačanje profesionalne ribolovne flote, unapređenje sektora marikulture i slatkovodne akvakulture i održivo upravljanje i očuvanje resursa opredijeljena je podrška oko 600 hiljada €, dok je kroz MIDAS 2 obezbijeđena podrška ribarima od 10 miliona eura za modernizaciju flote, rekonstrukciju i izgradnju luka i mjesta prvog iskrcaja, jačanje administrativnih kapaciteta i podršku radu udruženja ribara“, kazao je Simović.

On je podsjetio da je u julu prošle godine formirana radna grupa za suzbijanje upotrebe eksplozivnih naprava i drugih nedozvoljenih alata u svrhu ulova. „Prepoznate su obaveze i odgovornosti nadležnih državnih institucija, uz značajno učešće i doprinos nevladinih organizacija, stručne i ukupne javnosti. Sprovedene su brojne akcije MUP-a i inspektora za morsko ribarstvo, oduzeto više desetina kg eksploziva, podnešeno 150 prekršajnih i krivičnih prijava, oduzeto oko 4.000 kg nelegalno ulovljene ribe“, kazao je Simović.

Sve ove aktivnosti u sektoru ribarstva prepoznate su i u izvještaju EK u kome se konstatuje da je ostvaren dobar napredak.

„S obzirom da su resursi ribe u morskom ribarstvu djeljivi među državama, Crna Gora je uspjela da se na nivou Mediterana izbori da crnogorski  sektor ribarstva ima drugačiji tretman u odnosu na ostale članice Generalne komisije za ribarstvo Mediterana, uključujući i države EU. U pregovorima sa EU postigli smo da pravo na izlov sitne plave ribe sa 40t povećamo na nivo od 2.500 t i na taj način pokažemo da ne želimo biti kolateralna šteta drugih država koje su prepolovile svoje resurse“, kazao je Simović.

Bezbjednost hrane: Vraćeno 2.000 tona hrane sa granice

Potpredsjednik je kazao da se u cilju zaštite zdravlja ljudi, intenzivno se radilo na kontroli hrane iz uvoza. U periodu od 1. juna prošle godine do danas, zabranjeno je stavljanje na naše tržište čak 230 pošiljki sa oko 2.000 tona različitih vrsta hrane, koja nije zadovoljavala propisane parametre bezbjednosti i kvaliteta. Istovremeno, sa unutrašenjeg tržišta je uklonjeno blizu 50 tona hrane, a posebne kontrole su vršene za med i maslinovo ulje.

Simović je podsjetio da su polovinom prošle godine, 5 objekata za proizvodnju mesa i proizvoda od mesa i 3 objekata za proizvodnju jaja, dobili su EU izvozne brojeve, što je, kako je kazao, potvrda povjerenja EK za mjere koje sprovodimo u oblasti veterine i bezbjednosti hrane, kao i potvrda dostignutog stepena ispunjenih standarda u našim proizvodnim pogonima.

On je kazao da su, od usvajanja Nacionalnog programa za unapređenje objekata(jul 2017.) do danas 43 objekta već potpuno usklađena sa EU standardima. Govoreći o rezultatima ostvarenim u oblasti bezbjednosti hrane, Simović je, između ostaog, kazao da su stvorene i pretpostavke za jačanje laboratorijskih kapaciteta, te da će do kraja godine biti savremenom opremom opremljena laboratorija za mljekarstvo, a vrlo brzo i laboratorije za med i vino, kao i fito laboratorija.

Potrebna pažnja posvećena je i oblasti zaštite dobrobiti životinja, gdje posebnu ulogu imaju aktivnosti Savjeta za zaštitu životinja koji je formirala Vlada sa ciljem da prioritetno rješava pitanja odgovornog vlasništva i populacije napuštenih pasa. 

ŠUMARSTVO:

U sektoru šumarstva, prema riječima Simovića, postavljena su dva važna zadatka:

Odgovornost,  da zaštitimo i održivo koristimo osjetljive šumske resurse

Obavezu, da pažljivim planiranjem, obezbijedimo rast investicija u šumarstvu i drvopreradi, i doprinesemo povećanju konkurentnosti i zaposlenosti u ovim sektorima.

Suočavajući se sa brojnim izazovima i postavljenim ciljevima donosile su se, kako je kazao, važne odluke. Odluka o ograničenju izvoza drvnih sortimenata iz šuma u državnom vlasništvu i uvođenje režima dozvola za šume u privatnom vlasništvu, koja j već dala vidljive rezultate –  rast izvoza proizvoda od drveta, u prvom redu rezane građe i drvnog peleta. Simović je dodao da je ohrabrujući, iako još nedovoljan – rast ostvarenih prihoda od koncesionih naknada.

Govoreći o odluci da se definiše novi koncept gazdovanja šumama, Simović je rekao da su urađene studije uz podršku Svjetske Banke, te da su ključne preporuke da se umjesto davanja koncesija, pređe na sistem prodaje drvnih sortimenata na šumskim stovarištima. „Ta promjena uslovljava i zakonodavne i organizacione promjene u sektoru šumarstva i pretpostavlja osnivanje državnog preduzeća za gazdovanje šumama. Ovo je važna i istovremeno osjetljiva reforma, i zbog toga mora se pažljivo sprovoditi, sa posebnom potrebom da se čuju i uvaže poruke koje dolaze i od privrednih subjekata“, kazao je Simović.

On je dodao da je u 2017. godini posađeno ukupno 273 hiljade sadnica, a da je ovoj godini započeta akcija “Po jedna sadnica za svakog stanovnika Crne Gore“, u kojoj će do kraja godine biti zasađeno 630.000 sadnica.

Simović je, između ostalog, kazao da je upozorenje pojedinim koncesionarima na potrebu odgovornijeg odnosa u sanaciji i održavanju šumskih puteva, koji koriste i stanovnici u ruralnim područjima, imalo za rezultat određeno, ali još uvijek nedovoljno, poboljšanje stanja putne infrastrukture.

VODOPRIVREDA

Nacionalnim budžetom, za projekte vodosnabdijevanja u prethodne dvije godine, opredijeljeno je oko 2 miliona €, pri čemu su realizovana 102 projekta širom Crne Gore kojima je postavljeno preko 110 km primarne i preko 35 km sekundarne vodovodne mreže, kazao je potpredsjednik Simović.

On je podsjetio da se u oblasti vodoprivrede realizuju vriejdni projekti u saradnji sa EU i SB. Kroz program grant podrške SB, radi se elaborat regulacije rijeka Grnčar i Lim u cilju zaštite od poplava, zatim realizuje se program malih grantova za 11 projekata, a nabavljena je i neophodna oprema za potrebe Hidrometeorološkog zavoda. 

Posebno važan je IPA projekat „Jačanje kapaciteta u cilju implementacije Okvirne direktive o vodama“, u iznosu od 1.900.000 € bespovratnih sredstava, kroz koji su izvedena istražna bušenja u cilju pronalaženja podzemnih voda u bezvodnim terenima Crne Gore, u dužini od 1.200 metara. „Ukupno je izvedeno 1.074 metra pozitivnih bušotina. Posebno smo ohrabreni pronađenom vodom u tradicionalno bezvodnim područjima: Banjanima, Goliji, Čevu i Trgaju. Prema riječima Simovića, naredne godine očekuje se početak novog važnog projekta, vrijednosti 2.500.000 €, kojim je predviđeno dodatnih 1.500 metara istražnih radova, priprema Plana zaštite od poplava, i mjera regulacije u cilju zaštite od poplava i priprema hidrauličkog modela Bojane.

Simović je podsjetio da je Ministarstvo u aprilu prošle godine donijelo Odluku o zabrani dalje eksploatacije šljunka i pijeska iz riječnih korita, kao interventnu mjeru i pokrenulo izradu strateških projekata regulacije vodotoka u skladu sa EU direktivama u ovoj oblasti. „Interventne mjere sprovedene su ciljano na mjestima na kojima je postojala mogućnost ugrožavanja ljudi i imovine“.

On je kazao i da se uspješno sprovodi projekat produbljivanja desnog rukavca rijeke Bojane, koji je Vlada kao hitnu mjeru pokrenula nakon  što je prošle godine tri puta bio zaustavljen tok Rijeke Bojane kroz desni rukavac.