Video
Potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede Milutin Simović rekao je u intervjuu za Radio Crne Gore da je povećanje Agrobudžeta za 8,3 milona eura u odnosu na prethodnu godinu samo jedan od efekata rasta crnogorske ekonomije.
On je poručio da će Agrobudžet koji će iznositi 61 milion eura biti prilika za brojne korisnike – proizvođače, preduzetnike, udruženja, lokalne zajednice i institucije.
“Zbog ostvarenog rasta naše ekonomije, imamo novih 4 miliona eura iz nacionalnog budžeta. Rezultat rasta ekonomije je i više novca za zdravstvo – za novu opremu u zdravstvu, za proširenu listu ljekova, više novca i za prosvjetu – za izgradnju novih vrtića i škola, za veće plate za zaposlene u prosvjeti i u zdravstvu, za penzije bez dana kašnjenja i sagledavanje prostora za njihovo povećanje. Rezultat rasta naše ekonomije je povećana minimalna zarada, više novih modernih saobraćajnica, kao i brojni drugi realizovani kapitalni projekti, a posebno finalizacija radova na prvoj dionici autoputa”, kazao je potpredsjednik Vlade.
Agrobudžet će, prema njegovim riječima, biti i pokretač značajnih dodatnih ulaganja korisnika i lokalnih zajednica, što će samo u ovoj godini za rezultat imati investicioni ciklus od oko 100 miliona eura.
Osim toga, rast sredstava iz EU pretpristupnih fondova u strukturi Agrobudžeta, koja ove godine iznose 27 miliona eura, prema riječima Simovića jasan je pokazatelj rasta evropske podrške, što je, kako je ocijenio rezultat evropskih iskoraka Crne Gore.
Brojne novine u korist malih farmera
U ovogodišnjem Agrobudžetu definisano je ukupno 57 posebnih mjera za poljoprivredu, ribarstvo i operativne programe. Govoreći o novinama, Simović je rekao da su one rezultat stalnih razgovora sa korisnicima i otvorenosti da se čuju i uvaže njihove sugestije.
“Uvijek sam se zalagao za veću podršku malim farmerima, jer su oni čuvari naše tradicije i opstanka života na našem selu. I najveći broj gazdinstava su upravo mala gazdinstva. Takav odnos je i usklađen i sa EU poljoprivrednom politikom jer i u EU mala gazdinstva sve više postaju predmet pažnje. Zbog toga i u ovoj godini nastavljamo sa takvim opredjeljenjem – povećavajući obuhvat i visinu podrške po gazdinstvu“, kazao je Simović.
Tako u stočarstvu premije po grlu će se dobijati za sva grla ako je zadovoljen minimalni broj grla, a do sada su premije bile za grla koja su iznad minimuma. Novina je da će se premije za mlijeko od sredine godine uplaćivati na žiro račune farmera. Novina je i jednostavnija procedura kod podrške za preradu mlijeka na gazdinstvu. Novina su i veće premije za biljnu proizvodnju, veće premije za izdig na katune, veća podrška za nabavku matica i preradu voska i podrška za nabavku opreme i pribora u pčelarstvu. Takođe, od ove godine biće širi obuhvat opština za Program Voće i mlijeko za škole, gdje će pored Danilovgrada, Kolašina, Bijelog Polja i Berana biće uključeno još sedam opština: Šavnik, Žabljak, Plužine, Mojkovac, Petnjica, Andijevica i Ulcinj.
Obezbijeđena je dodatna podrška kod određenog broja mjera za žene i za proizvođače koji su osigurani po osnovu poljoprivrede. Simović je iskazao uvjerenje da će u ovoj godini biti pokrenuta i nova mjera – podrška diverzifikaciji – podrška seoskom turizmu i zanatima.
Mladim nezaposlenim po 10.000 eura
I ove godine, kroz Agrobudžet biće nastavljen program Mladi farmeri, kroz koji mladi nezaposleni ljudi mogu dobiti po 10.000 eura besporatnih sredstava da započnu bizis u poljoprivredi. Ovaj program pokrenut je prije tri godine i do sada je, kako je Simović podsjetio, podržano 150 mladih farmera, od kojih je 70% je sa sjevera.
PPV Milutin Simović u emisiji „Neđeljom o selu i poljoprivredi” na Radiju Crne Gore. pic.twitter.com/S1673ZlIt1
— Vlada Crne Gore (@VladaCG) February 2, 2020
IPARD – velika šansa za proizvođače, ali i zajednički izazov
Potpredsjednik Vlade kazao je da je IPARD program podrške velika šansa i veliki izazov, i za administraciju i za korisnike. „Za administraciju da sama savlada zahtjevne EU procedure, a korisnici da pripreme odgovarajuće zahtjeve sa biznis planovima, da obezbijede predfinansiranje da bi dobili značajnu bespovratnu podršku“, kazao je Simović.
“Prošla godina je protekla u realizaciji prva dva javna poziva za primarnu proizvodnju i za preradu. Dosta vremena i energije potrošeno je na ugovaranje i ugovorena su 264 projekta. Moram konstatovati da je dosta vremena potrošeno za dopunu dokumentacije jer je kod velikog broja zahtjeva bilo dosta nedostataka. Trebalo je obaviti detaljnu i administrativnu i terensku kontrolu prije ugovaranja. Bitno je da možemo kazati da se širim Crne Gore sada realizuju investicije od 25 miliona eura uz bespovratnu podršku od 10 miliona eura, što predstavlja prvi veliki investicioni ciklus. Koristim ovu priliku da pozovem korisnike da budu efikasniji i da brže dostavljaju dokumentaciju koja im je tražena od nadležnog direktorata kako bi ostvarili podršku“, kazao je Simović.
Podsjetio je i na drugi veliki investicioni ciklus koji čine investicije koje će biti podržane kroz drugi poziv za preradu za koji su krajem decembra prošle godine stigla 52 zahtjeva, vrijednosti investicija od 38 miliona eura investicije i 16 miliona eura bespovratne podrške.
Pristup zajedništva i dijaloga garant je napretka Crne Gore
Simović je poručio da će nastaviti zajedno sa poljoprivrednim proizvođačima, preduzetnicima, lokalnom samoupravom i evropskim partnrima da rade na unapređenju konkurentnosti poljoprivrede, povećanju obima proizvodnje, usvajanju novih standarda i osvajanju novih tržišta.
Takav odnos, kako je rekao, obezbijediće stvaranje nove vrijednosti i unapređenje kvaliteta života građana, što vodi Crnu Goru napretku.
Preporučeno
“Takav odnos i takav pristup biće najbolji odgovor na sve pokušaje zaustavljanja Crne Gore na njenom evropskom putu i napretku. Dalji napredak Crne Gore najbolji je odgovor na pojave koje troše značajnu društvenu energiju, izbjegavajući unutarcrnogorski dijalog koji je najbolji put za prevazilaženje nesporazuma i podjela i koji je garant novog civilizacijskog iskoraka i ukupnog napretka na bobro svih građana. Zar nije poljoprivreda najbolji sinonim potrebe zajedništva i sloge. Zar nijesu nekadašnje seoske mobe upravo bile najbolji iskaz takvih potreba. To su bile mobe za dobro i napredak svojih porodica, svojih komšija, svoga sela i svoje države. U poljoprivredi znamo samo za takve mobe“, poručio je potpredsjednik Vlade Simović.
