Video
Prošla poslovna godina bila je uspješna imajući u vidu da je tokom prva tri kvartala zabilježen veći rast bruto domaćeg proizvoda, nego što su prognozirali Svjetska banka i Međunarodni monetarni fond, ocijenio je u intervjuu Pobjedi predsjednik Privredne komore Vlastimir Golubović.
On je istakao da su barijere koje su najviše opterećivale poslovanje privrednika bile siva ekonomija, naplata potraživanja, visoki troškovi rada, nedostatak povoljnih kredita i visoke takse.
“Rast BDP u prošloj godini je podstaknut intenzivnijim aktivnostima u brojnim privrednim granama, rastom zaposlenosti, većim prilivom stranih direktnih investicija, te smanjenjem deficita platnog bilansa”, kazao je Golubović.
Prema preliminarnim podacima Monstata objavljenim krajem prošle godine realna stopa rasta BDP-a u trećem kvartalu iznosila je 4,7 odsto.
“Najveći doprinos rastu dali su sektori građevinarstva i turizma”, rekao je Golubović, posebno ističući realizaciju projekata u oblasti energetske infrastrukture, naročito prioritetne dionice auto-puta Bar-Boljare, kao i izgradnju turističkih kapaciteta.
Završetak elektroenergetskog kabla između Crne Gore i Italije je, kako je naveo, pokazao da naša privreda može ravnopravno da učestvuje u realizaciji projekata od strateškog značaja za Evropu.
“Pored ekonomskih benefita koje ćemo ostvariti na osnovu tranzita energije i zakupa prenosnih kapaciteta, podmorski kabl, zajedno sa planiranim investicijama u nove hidro, vjetro i solarne elektrane, otvara mogućnost za ekspanziju našeg energetskog sektora i prerastanje Crne Gore u značajnog izvoznika električne energije, što će doprinijeti smanjenju deficita robne razmjene”, smatra Golubović.
Prema njegovim riječima ekonomski rast je stimulisao otvaranje radnih mjesta u privatnom sektoru, te oporavak tržišta rada, pa je zaposlenost lani bila veća 8,2 odsto u odnosu na 2018. godinu.
“Intenzivna građevinska aktivnost uslovila je povećanje uvoza i dodatno uticala na neravnotežu u robnoj razmjeni sa inostranstvom. Međutim, povećanje prihoda od usluga, prije svega turizma, u prošloj godini odražava se na ublažavanje spoljnotrgovinskog deficita na tekućem računu platnog bilansa”, kazao je Golubović.
Naveo je da su tokom prethodne dvije godine predstavnici PKCG posjetili više od 2.000 privrednih subjekata, te razgovarali o ograničenjima u poslovanju.
“Privrednici ukazuju da na njihovu konkurentnost najviše utiču siva ekonomija i nelojalna konkurencija, nelikvidnost, odnosno naplata potraživanja, visoki troškovi rada u dijelu doprinosa na zarade, nedostatak povoljnih kredita, deficit stručnog kadra, visoke lokalne takse i naknade, te porez na nepokretnosti u pojedinim opštinama”, saopštio je Golubović.
On je poručio da će suzbijanje sive ekonomije u svim segmentima, sinergijom privrede i nadležnih organa, značajno doprinijeti širenju poreskog obuhvata i većim budžetskim prihodima.
“Time se stvara uslov da se privredi umanje finansijska opterećenja”, smatra Golubović.
Ocjenjuje da je smanjenje doprinosa na zdravstveno osiguranje i ukidanje kriznog poreza, uz povećanje minimalne cijene rada nagovještaj dobrog trenda.
“Privrednici očekuju da se značajnijim smanjenjem doprinosa, uz energičniju kontrolu nadležnih inspekcija, proširi poreska baza obveznika i na taj način stvore pretpostavke za dalju borbu protiv sive ekonomije i čuvanje stabilnosti javnih finansija”, rekao je Golubović.
Istakao je da je lani PKCG u cilju unapređenja poslovnog i investicionog ambijenta, intenzivno sarađivala sa državnim organima, što je rezultiralo usvajanjem sugestija privrede prilikom donošenja propisa koji utiču na poslovanje privrede.
Naveo je da je unapređenjem regulatornog okvira i donošenjem sistemskih propisa u oblasti rada, javnih nabavki i privrednih društava, umnogome poboljšan poslovni ambijent.
Ocijenio je da novi Zakon o radu, iako pravi iskorak u odnosu na ranije regulative i dalje ne počiva na modernim, tržišnim principima poslovanja, koji zahtijevaju fleksibilniju organizaciju rada.
“Novom regulativom stvoren je osnov za dalje unapređenje cjelokupne politike javnih nabavki, kroz uvođenje potpune elektronske komunikacije i povećanje transparentnosti. Prošle godine usvojeni su Zakon o administrativnim taksama i Zakon o lokalnim komunalnim taksama, kojim je ukinut, odnosno smanjen znatan broj naknada koje su plaćane na državnom i lokalnom nivou”, istakao je Golubović.
Smatra da u narednoj godini fokus treba staviti na unapređenje poreskih propisa.
“U cilju povećanja proizvodnje i otvaranja novih radnih mjesta potrebno je osloboditi privredne subjekte obaveze plaćanja poreza na dobit u slučaju njenog reinvestiraja u proširenje proizvodnih kapaciteta i unapređenje tehnološkog procesa”, rekao je Golubović.
Dodao je da izmjenama Zakona o porezuna dodatu vrijednost treba uvesti nižu stopu za pripremanje i usluživanje hrane i pića u svim hotelima, bez obzira na kategoriju i teritorijalnu određenost.
Preporučeno
“Privrednici predlažu i da se određene životne namirnice, koje su sastavni dio potrošačke korpe, oporezuju nižom stopom PDV-a”, kazao je Golubović i dodao da je izmjenom Zakona o porezu na nepokretnosti, potrebno smanjiti raspon poreskih stopa i utvrditi povoljniji poreski tretman za proizvodne objekte, radi smanjenja troškova poslovanja i povećanja konkurentnosti.m Sinergija ključ uspjeha regiona.
