Video
Najčešće barijere na koje ukazuju privrednici su siva ekonomija i nelojalna konkurencija, nelikvidnost/naplata potraživanja, brojne i visoke takse, naknade na lokalnom nivou, visoki doprinosi na zarade, visoke cijene kapitala i otežan pristup kreditima, barijere u pravnoj regulativi, problemi nedovoljne fleksibilnosti tržišta rada, nedostatak stručnog kvalifikovanog kadra i česte izmjene propisa, saopštio je u intervjuu Pobjedi predsjednik Privredne komore Vlastimir Golubović.
Preporučeno
“U cilju prevazilaženja ovih barijera treba obezbijediti veću fleksibilnost tržišta rada i omogućiti poslodavcu lakoću otkazivanja ugovora o radu u slučaju kada radnik ne opravdava razloge zbog kojih je zaposlen, smanjiti troškove rada prevashodno u dijelu doprinosa, što će doprinijeti većoj zaposlenosti, smanjenju sive ekonomije i otvaranju novih radnih mjesta, te povećati minimalnu cijenu rada što će smanjiti nelojalnu konkurenciju na tržištu i u krajnjem uticati na ostvarenje većih budžetskih prihoda”, kazao je Golubović i dodao da je PKCG Vladi uputila ove preporuke.
On je istakao da bi poslovnu 2018. godinu ocijenio kao uspješnu, a da to nije samo njegova lična impresija potvrđuju i podaci da je crnogorska ekonomija ostvarila visoke stope rasta.
“Najveći dorinos rastu dali su sektori građevinarstva i turizma. Naime, građevinska aktivnost podstaknuta realizacijom velikih investicionih projekata, tokom tri kvartala 2018. godine porasla je 31,5 odsto. U sektoru turizma zabilježen je rast svih parametara prihodi su za deset mjeseci prošle godine premašili milijardu eura. Crnu Goru je posjetilo 2,1 milion turista, a ostvareno je preko 12,5 miliona noćenja. Na rast su uticali i povećanje proizvodnje u ostalim sektorima, povećana kreditna aktivnost banaka, te priliv stranih direktnih investicija. Rast je stimulisao otvaranje radnih mjesta u privatnom sektoru, te oporavak tržišta rada”, naveo je Golubović.
Prema njegovim riječima ostvareno je povećanje robne razmjene sa inostranstvom usljed rasta uvoza i izvoza robe, ali je stopa pokrivenosti uvoza izvozom i dalje niska.
“Visoka uvozna zavisnost privrede posljedica je uske proizvodne baze i visoke korelacije između uvoza robe i turizma. Ovome treba dodati značajne infrastrukturne i investicije u gradnju novih turističkih kapaciteta, koje su značajni generator uvoza. Povećanje prihoda od usluga, prije svega turizma, odražava se na ublažavanje spoljnotrgovinskog deficita. Strane direktne investicije su, takođe, jedan od pokretača rasta ekonomije. Tokom devet mjeseci 2018. ukupan priliv stranih direktnih investicija veći je za 43,7 odsto u odnosu na isti period prethodne godine”, naglasio je on.
Golubović ističe da Crna Gora kontinuirano radi na unapređenju poslovnog ambijenta.
“Uslovi poslovanja su relativno povoljni što povrđuje i prisustvo velikog broja investitora koji ulažu u našu zemlju. Ipak, rezultati posljednjeg izvještaja Svjetske banke o lakoći poslovanja ukazuju da na njegovom unapređenju moramo raditi još više i brže, kako bi bili atraktivniji u odnosu na konkurente, te ostali privlačni kako domaćim tako i stranim investitorima. Prema izvještaju Doing Business Crna Gora se našla na 50. mjestu među 190 zemalja što je lošije za osam pozicija u odnosu na godinu ranije. Kako navode predstavnici Svjetske banke, ovi podaci ne moraju značiti da je Crna Gora kao zemlja nazadovala već su pojedine ekonomije napredovale brže u ovom segmentu. Ipak, ovo je signal kako donosiocima odluka tako i predstavnicima poslovne zajednice, da i dalje postoji prostor za unapređenje. Prije svega, napredak je potreban u oblasti dobijanja priključka za električnu energiju gdje smo pozicionirani na 134. mjestu, otpočinjanja biznisa (90. mjesto) kroz uvođenje onlajn registracije kompanija, zatim u oblasti ragistracije nepokretnosti (76), plaćanja poreza (68) i drugim. Poslovna zajednica zahtijeva dalje sprovođenje reformskih mjera i aktivnosti koje će doprinijeti dodatnom unapređenju regulatornog okvira za investicije i razvoj preduzetništva”, rekao je Golubović.
Iako postoje brojne oblasti u kojima je neophodno unaprijediti konkurentske sposobnosti naših kompanija, napominje on, očigledno je da privreda sve više napreduje u ispunjavanju preduslova za uspješan nastup na inostranom, prije svega tržištu EU.
“Kao pozitivan primjer mogu navesti proizvođače hrane koji su dobili evropske izvozne brojeve za plasman na tržište od 500 miliona potencijalnih kupaca. Ovo nije rezultat stihijskih, već državno osmišljenih poteza sa jedne strane i napora koje su u kontinuitetu ulagali naši proizvođači hrane za osvajanje zahtjevnih standarda kvaliteta i bezbjednosti.I u narednom periodu jedan od najvažnijih zadataka za našu privredu biće implementacija međunarodnih standarda kvaliteta, što je uslov bez kog se ne može na tržište EU. Takođe, neophodno je da se kompanije neposredno i u velikom broju uključe u edukaciju budućeg kadra kroz partnerstvo sa obrazovnim ustanovama u sistemu dualnog obrazovanja. PKCG kontinuirano podržava oba ta procesa i svojim aktivnostima doprinosi njihovoj realizaciji”, dodao je Golubović.
Prvi čovjek PKCG kaže da Crna Gora predstavlja atraktivnu destinaciju kako za strane tako i domaće investitore, zbog jasno uočljivih potencijala za razvoj turizma, poljoprivrede, saobraćajne infrastrukture, energetike, kao i brojnih mogućnosti za investiranje u drugim sektorima posebno u manje razvijenim područjima.
“U godinama za nama pokazala se kao interesantna investiciona destinacija što potvrđuju i podaci da je od obnove nezavisnosti do danas u Crnu Goru uloženo 9,2 milijarde eura iz 120 zemalja.Crna Gora je 2017. godine postala punopravna članica NATO-a, što predstavlja dodatan signal stranim investitorima da je naša zemlja sigurna investiciona destinacija. Proces pregovora za pristupanje EU, koji je u poodmakloj fazi, podrazumijeva prihvatanje novih pravila koja u osnovi čine usklađivanja domaćeg zakonodavstva sa pravnim tekovinama EU. Reforme koje ovaj proces nosi sa sobom doprinose unapređenju ukupnog poslovnog ambijenta i jačaju poziciju Crne Gore kao poželjne destinacije za ulaganja.Crnu Goru privlačnom čini i konkurentan poreski sistem, kao i niz podsticajnih mjera za domaće i strane investitore”, rekao je Golubović.
