Najčešće se falisfikuju apoeni od 50, 100 i 20 eura, kao i kovanice od dva eura. Iz CBCG su za CdM pojasnili kako građani mogu najlakše otkriti falsifikate i šta bi trebalo da urade ukoliko ih prepoznaju.

Naime, od 2022. do 2024. godine se bilježi povećanje falsifikata, dok je u 2025. godini zabilježeno smanjenje u odnosu na 2024.

„Falsifikati eura u Crnoj Gori učestvuju sa 99 odsto u ukupno obrađenom broju falsifikata novca, a najčešće se pojavljuju falsifikati novčanica apoena od 50, 100 i 20 eura. Kada je riječ o kovanom novcu najčešće se pojavljuju sumnjivi primjerci apoena od dva eura, pri čemu je trend po godinama sličan onome zabilježenom kod novčanica“, navodi se u odgovorima koje potpisuje direktor Trezora CBCG Vesko Lekić.

Kako su precizirali iz CBCG, u 2022. godini se u odnosu na 2021. bilježi povećanje falsifikata od 17,11 odsto, 2023. u odnosu na 2022. povećanje je 70,13 odsto, a 2024. u odnosu na 2023. povećanje je bilo 61,83 odsto.

Navode da je 2025. u odnosu na 2024. zabilježeno smanjenje od 20,87 odsto.

„Napominjemo da je porast falsifikata novčanica u 2022. i 2023. godini posljedica povećanog obima korišćenja gotovog novca nakon stagnacije u godinama obilježenih kovid pandemijom. Smanjenje broja falsifikata u 2025. godini prije svega je rezultat primjene propisa usklađenih sa evropskim standardima zaštite eura. Tome su doprinijeli jači pravni okvir, redovne obuke koje sprovode Nacionalni centri za analizu novčanica i kovanog novca CBCG, bolja primjena propisa u praksi, upotreba testiranih i pouzdanih uređaja za obradu gotovine, dosljedna primjena procedura, kao i unaprijeđena saradnja sa domaćim i međunarodnim institucijama“, ističu iz CBCG.

Ukazuju da te aktivnosti imaju i širi značaj.

„Centralna banka Crne Gore time je dodatno doprinijela ispunjavanju obaveza iz pregovaračkog poglavlja 32 – Finansijska kontrola, u dijelu zaštite eura od falsifikovanja. Jednostavno rečeno, Crna Gora je kroz ove korake svoj sistem zaštite novca dodatno približila standardima Evropske unije i ojačala sposobnost za efikasno otkrivanje i sprečavanje falsifikata“, naglašavaju iz CBCG.

Efikasno sprečavanje i prepoznavanje falsifikata oslanja se, kako pojašnjavaju, na dobro poznavanje originalnog novca i karakteristika zaštite koje su ugrađene u njega.

Izgled falsifikata odstupa u odnosu na originalni novac i to se može uočiti na više načina – dodirom, pogledom, naginjanjem/pomjeranjem.

„Dodirom, pri čemu posebnu pažnju treba obratiti na kvalitet papira i reljefnu štampu. Originalni papir koji se koristi za proizvodnju novčanica ima specifičnu teksturu, sastav, pruža poseban osjećaj čvrstoće i kvaliteta. Reljefna štampa se nalazi na inicijalima Evropske centralne banke (ECB), arhitektonskom motivu, nominalnoj vrijednosti, što omogućava lakše prepoznavanje autentičnosti novca dodirom“, pojasnili su iz CBCG.

Kako dalje objašnjavaju, pogledom, kada osvijetlimo novčanicu, mogu se uočiti različite sigurnosne karakteristike koje pomažu u prepoznavanju autentičnosti.

„Među njima su najvažniji vodeni žig i zaštitna nit. Vodeni žig se nalazi u strukturi papira na bijelom dijelu novčanica eura i može se vidjeti sa obje strane originalne novčanice, kao motiv sa nominalnom vrijednosti novčanice, kapijom (kod prve serije eura), ili boginjom Evropom (kod druge serije eura). Zaštitna nit, koja je umetnuta u papir, može se vidjeti kao traka koja prolazi kroz novčanicu na kojoj postoje oznake valute i nominalne vrijednosti. Ako neki od ovih elemenata nedostaje ili se čini nepravilnim, to može ukazivati na činjenicu da je u pitanju falsifikat novca“, navode iz CBCG.

Naginjanjem/pomjeranjem kod svih apoena druge Evropa serije, može se uočiti smaragdni broj.

„Smaragdni broj se nalazi u donjem lijevom uglu na prednjoj strani novčanica (aversu) i pri naginjanju prikazuje pomjeranje zelene-smaragdne boje na tamno teget podlozi odozgo naniže ili obrnuto“, kažu iz CBCG.

Naginjanjem/pomjeranjem kod prve serije novčanica eura sitnijih apoena 5, 10, 20 eura sa poleđine moguće je uočiti presijavajuću traku na kojoj se uočava oznaka eura € i nominalna vrijednost.

„Kod većih apoena prve serije novčanica eura u apoenima od 50, 10, 200 i 500 eura, sa poleđine novčanice u donjem desnom uglu, može se vidjeti mastilo koje mijenja boju i od nijanse roze, prelazi u maslinasto zelenu i obratno, takozvano OVI (optically variable ink)“, objašnjavaju iz CBCG.

Kada je riječ o kovanicama eura, falsifikati se prepoznaju po njihovim spoljnim, odnosno vidljivim znacima, kao što su: nepreciznosti u izradi reljefa, recki ili alfabetnih odnosno numeričkih karaktera na obodu, odstupanje u dimenzijama (prečnik, visina ivice oboda), drugačiji zvuk (kada se kovanica izloži padu na čvrstu podlogu), odstupanje u boji i sjaju, magnetizam.

Originalne kovanice apoena od 2 eura imaju preciznu izradu oboda, numeričkih i alfabetnih karaktera, što nije slučaj sa falsifikatima.

Falsifikati proizvedeni van naših granica

Iz CBCG navode da do sada u u Crnoj Gori nije zabilježena proizvodnja veće i/ili kvalitetne proizvodnje falsifikata novca, što, kako kažu, upućuje na zaključak da se u Crnu Goru distribuiraju falsifikati proizvedeni van naših granica.

Ističu da je saradnja između nadležnih državnih i međunarodnih institucija od ključnog značaja za borbu protiv falsifikovanja novca i smanjenje distribucije falsifikata.

„Posebno važnu ulogu u ovom procesu imaju Uprava policije i Više državno tužilaštvo, sa kojima Centralna banka Crne Gore ima potpisan Protokol o saradnji. Ovaj protokol omogućava efikasnu razmjenu informacija, koordinaciju aktivnosti, te brzu reakciju na pojavu sumnjivih aktivnosti vezanih za falsifikovanje novca“, kazali su uz CBCG.

Pored institucionalne saradnje na nacionalnom nivou, Centralna banka ima potpisane sporazume i sa Evropskom centralnom bankom i Evropskom komisijom (EC/DG ECFIN), koji osiguravaju pristup najnovijim informacijama o prometu falsifikovanih novčanica i kovanica eura na međunarodnom nivou.

„Ovi sporazumi takođe omogućavaju učešće u redovnim obukama i razmjenu najboljih praksi, čime se dodatno unapređuju kapaciteti za suzbijanje falsifikovanja novca“, zaključuju iz CBCG.