Video
Premijer, ministri i njihovi saradnici su samo tokom maja obišli više od 20 zemalja svijeta. Državne institucije sve više podsjećaju na turističke agencije, s jednom ključnom razlikom: putovanja se ne plaćaju iz privatnog džepa, već iz budžeta punjenog novcem poreskih obveznika. Pitanje koje se nameće samo po sebi – šta građani dobijaju zauzvrat, te koji su benefiti ovakvih posjeta koje ne koštaju malo?!
U eri sve dubljih socijalnih problema i rastuće inflacije, građani Crne Gore svjedoče apsurdima državnog aparata – rekordna Vlada, minimalni učinci, maksimalni luksuz. Sa više od osam miliona eura planiranih za službena putovanja u 2025. godini, crnogorska administracija pokazuje ozbiljan raskorak između retorike o reformama i konkretnih rezultata. I dok građani „stežu kaiš“, ministri i njihovi savjetnici se razmile po kontinentima – o trošku istih tih građana.
“Svakodnevno se suočavamo sa brojnim i negativnim posljedicama ovog neviđeno glomaznog sastava Vlade sa rekordnim brojem ministara, potpredsjednika, državnih sekretara, uz dodatno veliki broj pratećih savjetnika i drugu administraciju”, upozorava Nikola Mirković, saradnik na programima Centra za građansko obrazovanje (CGO), u izjavi za Portal ETV.
On ističe da se, uprkos očekivanjima o reformama, partijski interesi i lične privilegije nameću kao dominantna motivacija vlasti.
“Faktički, mnogi od njih su demantovali da su se zalagali za suštinske promjene nekih loših praksi, jer su one danas samo osnažene… Nedomaćinski i bahat pristup državnim resursima su najbolji dokaz tome”, kaže Mirković.
Posebno problematičan segment predstavljaju službena putovanja, često bez jasnog opravdanja ili dokaza o koristi po javni interes.
“Ukratko, sve češće djeluje da su pojedina službena putovanja više prilika za turističko razgledanje nego za ostvarenje konkretnih rezultata, a problem je što to plaćamo svi mi kao građani i građanke”, navodi on.
I Nikola Zirojević iz Socijaldemokrata izražava sličnu zabrinutost i kritikuje dislociranost Vlade, koja je, prema njegovim riječima, “neuhvatljiva” na teritoriji Crne Gore.
“Izgleda smo, nažalost, osim najbrojnije Vlade u Evropi, a potencijalno i u svijetu, dobili i Vladu koja zemlju ne dira i koju je maltene nemoguće uhvatiti na teritoriji Crne Gore”, kaže Zirojević, dodajući da su sjednice Vlade često virtuelne – na WhatsApp grupama.
“Premijera i ministre češće gledamo na prijemima i konferencijama po bijelom svijetu nego u crnogorskom Parlamentu… Ako nastave ovim tempom, Vladu Milojka Spajića ćemo, od milošte, nazivati ‘Vlada u egzilu”, zaključuje Zirojević.
Za 2025. godinu predviđeno je da se za službena putovanja potroši preko osam miliona eura – dva miliona više nego prethodnih godina. U zemlji gdje su egzistencijalne potrebe građana ugrožene, a sistemi poput zdravstva i obrazovanja zahtijevaju značajna ulaganja, ovakav trend izaziva duboku zabrinutost.
Mediji, organizacije civilnog društva i sama javnost, kako zaključuje Mirković, moraju insistirati na mjerljivim rezultatima svakog putovanja.
“Ako putovanja ministara nemaju vidljive koristi za građane, onda ne predstavljaju službu državi, već služenje sebi – a to je obrazac koji više ne smijemo tolerisati”, poručuje on.
U zemlji u kojoj reformski zamah sve češće ostaje mrtvo slovo na papiru, a javna sredstva se troše bez jasne koristi – ostaje pitanje: da li Crna Gora danas ima administraciju koja radi za građane, ili turističku agenciju pod plaštom vlasti?
Preporučeno
Trošak službenih putovanja u zemlji i inostranstvu u toku prošle godine prikazan je na nivou od 8,4 miliona, a za reprezentaciju (ručkovi, večere, jela, zakuske) oko 950 hiljada eura.
