Video
Prethodno je sjednica odgođena 12. marta, zbog obaveza jednog od sudija. Takođe, nije prihvaćen predlog predsjednika države da sjednica bude javna.
U saopštenju sa pete sjednice Ustavnog suda Crne Gore održane danas ističu da je radu prisustvovala predsjednica suda, sudija Snežana Armenko i sudije Jovan Jovanović, Desanka Lopičić, dr Nikola Mugoša, Faruk Resulbegović i Momirka Tešić.
Na danas održanoj sjednici Ustavnog suda Crne Gore nije bilo većine za predlog sudije izvjestioca (3:3) da se pokrene postupak za ocjenu ustavnosti Zakona o potvrđivanju Sporazuma o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina između Vlade Crne Gore i Vlade Ujedinjenih Arapskih Emirata.
Za predlog sudije izvjestioca da se pokrene postupak ocjene ustavnosti Zakona o potvrđivanju Sporazuma sa Emiratima glasale su dvije sutkinje i jedan sudija, dok je protiv pokretanja postupka glasalo dvoje sudija i jedna sutkinja.
“Sudije koje su glasale za pokretanje postupka smatrale su da je Zakon o potvrđivanju Sporazuma sa Emiratima trebao biti donijet dvotrećinskom većinom jer reguliše imovinska prava stranaca, te da bi u suprotnom Skupština mogla da donosi i druge međunarodne ugovore prostom većinom iako se njima regulišu pitanja koja zahtijevaju kvalifikovanu većinu, poput izbornih prava, koja mogu uključivati regulisanje pitanja dvojnog državljanstva. Sudije su naglasile da međunarodni ugovor ima primat nad domaćim zakonima, pa se samim tim mora cijeniti sa aspekta ustavnih načela vladavine prava, jedinstva pravnog poretka i pravne sigurnosti, a posebno imajući u obzir da Sporazum još uvijek nije stupio na pravnu snagu i da ne može proizvesti posljedice po Crnu Goru po međunarodnom pravu”, navode u saopštenju Ustavnog suda.
Po pitanju Zakona o potvrđivanju NATO Sporazuma, dodaju da su sudije smatrale da nije riječ o istoj ustavnopravnoj situaciji, imajući u vidu da je riječ o multilateralnom ugovoru, ne pokreće pitanja osnovnih načela na kojima počiva Ustav, niti stvara obavezu donošenja posebnih zakona i preduzimanja aktivnosti u cilju njegove implementacije čime ne pokreće ni pitanje pravne sigurnosti.
Sudije koje su glasale protiv pokretanja postupka zauzele su stavove da Ustavni sud, u konkretnom slučaju, nije nadležan da cijeni materijalnu sadržinu Zakona kojim se potvrđuje međunarodni sporazum, da se predmetnim Zakonom ne dovodi u pitanje skupštinska većina kojom je odlučeno o potvrđivanju Sporazuma, te da ovim Sporazumom nijesu dovedena u pitanje imovinska prava stranaca koja bi zahtijevala dvotrećinsku podršku.
Sudije su navele i da naš Ustav ne prepoznaje prethodnu kontrolu ocjene ustavnosti, već samo naknadnu kontrole formalne ustavnosti zakona. Dodatno, stav je bio i da bi se time ponovo otvorilo pitanje saglasnosti sa Ustavom Zakona o potvrđivanju Sporazuma sa Sjevernoatlantskom alijansom (NATO), imajući u vidu da je ratifikovan glasovima 46 poslanika iako Ustav za upotrebu vojske Crne Gore u međunarodnim snagama propisuje dvotrećinsku većinu u prvom krugu glasanja.
Zakon kojim je potvrđen Sporazum usvojen je 3. juna prošle godine, dok su inicijative za ocjenu ustavnosti podnijete 23. juna i 30. jula prošle godine.
Radi se o međunarodnom ugovoru za koji podnosioci inicijativa, odbornik u Skupštini Opštini Budva, Đorđe Zenović i nevladina organizacija (NVO) Centar za zaštitu i proučavanje ptica, tvrde da je usvojen suprotno Ustavu i da može proizvesti ozbiljne posljedice po interese države, što Vlada Crne Gore kao potpisnica Sporazuma negira.
Preporučeno
Ustavni sud je sredinom decembra održao javnu raspravo o tom predmetu, na kojoj su mišljenja saopštili profesor ustavnog prava i bivši predsjednik Ustavnog suda Mladen Vukčević, profesori ustavnog prava Đorđe Gardašević iz Zagreba i Vladimir Đurić iz Beograda, profesor međunarodnog javnog prava i bivši sudija Evropskog suda za ljudska prava, Nebojša Vučinić, profesor međunarodnog privatnog prava, Vladimir Čolović iz Beograda i profesorica međunarodnog privatnog i ekološkog prava, Maja Kostić Mandić iz Podgorice.
