Video
Pešić je, takođe, rekao da se na odluke Suda čeka do dvije i po godine, ali da su pokrenute određene procedure da se poveća efikasnost Suda.
On je govorio i o pritiscima i optužbama na račun sudija, ali i o njihovom materijalnom položaju, kao i o tome da se u infrastrukturu nije ulagalo skoro 40 godina.
STANDARD: Zašto u Upravnom sudu ima toliko predmeta, šta je uzrok nagomilanim obavezama?
PEŠIĆ: Prije bih rekao da se radi o uzrocima, nego o uzroku. Naime, Upravni sud Crne Gore od 2021.godine ne funkcioniše u punom sastavu. U nekoliko navrata, u sudu je sudijsku funkciju obavljalo svega devet sudija, od ukupno šesnaest, a što predstavlja puni kapacitet Upravnog suda. S druge strane, u zadnjih dvije tri godine imamo evidentan rast tužbi zbog tzv. ”ćutanja uprave” (u periodu od 2021. do 2024.godine je podnijeto više od 21.000 tužbi zbog ”ćutanja uprave”), a što je, u najbitnijem, i doprinijelo da danas imamo oko 27.000 predmeta u Upravnom sudu. Vrlo je važno napomenuti, a na šta smo iz Upravnog suda i ukazivali unazad par godina, da je, s obzirom na sadržinu pojedinih zahtjeva za slobodan pristup informacijama, evidentno da isti nijesu usmjereni na vršenje demokratske kontrole vlasti i ostvarivanja ljudskih prava i sloboda, niti u javnom interesu, već predstavljaju način zarade licima koja zloupotrebljavaju to pravo. Od strane Upravnog suda je preduzeto niz aktivnosti koje su usmjerene na smanjenje broja predmeta, od reorganizacije načina rada, predlaganja zakonskih rješenja koja bi omogućila ubrzanje postupaka pred Upravnim sudom, razgovora sa predstavnicima Advokatske komore. Ovih dana očekujemo usvajanje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o upravnom sporu, koji bi olakšao sprovođenje procedura pred Upravnim sudom, i nadamo se da se neće dogoditi situacija iz decembra 2022.godine, kada predlog zakona nije usvojen, a zbog čega danas pred Upravnim sudom imamo najmanje 10.000 predmeta više, nego što bi imali da je taj zakon tada usvojen. Bez obzira na sve navedeno, Upravni sud je u toku 2024.godine, završio najviše predmeta od svog osnivanja.
OD 2021. DO 2024. VIŠE OD 21.000 TUŽBI ZBOG ĆUTANJA UPRAVE
STANDARD: Šta je najveći problem koji prouzrokuje nerješavanje premeta?
PEŠIĆ: Imajući u vidu ogroman priliv predmeta sa kojim se susreće Upravni sud Crne Gore, čiji se uzrok nalazi van suda, efikasnost suda je dovedena u pitanje. Ukoliko Upravni sud nije efikasan, otežava se pristup sudu građanima kojima je zaista potrebna reakcija Upravnog suda, na način što će se donijeti odluka u razumnom roku. Nažalost, na odluku u Upravnom sud se, generalno čeka i do dvije, dvije i po godine, s tim što su preduzete neke mjere da bi se efektivnost suda povećala, tj. da bi se na vrijeme odlučilo u onim predmetima, gdje bi svako odlaganje donošenja odluke moglo prouzorokovati štetu za stranku. Nadam se da će usvajanje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o upravnom sporu, ali i osnažena samosvijest sudija Upravnog suda da donošenjem odluke u određenoj pravnoj stvari, osim što rješavaju pravni problem koji je iznijet pred sudije, rješavaju i životni problem za stranke u sporu, itekako uticati na postizanje efikasnosti Upravnog suda u potpunosti. Smatram da je bitno istaći i da je broj sudija u Upravnom sudu planiran na godišnji priliv predmeta od oko 5.000, a da je priliv u zadnjih pet godina višestruko veći (samo u 2023.godini priliv je bio 17.000). Ukoliko bi se priliv predmeta smanjio na nekih 5.000 godišnje, smatram da bi sada postojeći broj sudija i drugog sudskog osoblja bio u mogućnosti da se nosi s tim brojem. Međutim, ukoliko broj novoprimljenih procesa bude i dalje uvećan, neophodan je sistemski odgovor.U tom pravcu je neophodno uraditi jednu analizu, koja bi imala u vidu našu pravnu tradiciju, pravnu kulturu, politički ambijent, finansijska sredstva, a sve radi reorganizacije upravnog pravosuđa u Crnoj Gori. Naravno, ako rezultat te analize bude ukazivao da se, bez obzira na sve intervencije koje bi bile preduzete, trend rasta predmeta pred Upravnim sudom ne bi zaustavio, trenutni kapaciteti suda (čak i kada bi se broj sudija, kojih je po Pravilniku o orjentacionim mjerilima za određivanje potrebnog broja sudija šesnaest, udvostručio, ne bi dao neki vidljiviji rezultat) su nedovoljni da se odgovori tom zadatku. U tom pravcu treba razmisliti o reorganizaciji crnogorskog upravnog pravosuđa, na način što bi se osnovala tri stručna upravna vijeća pri tri najveća suda u svakoj od tri regije u Crnoj Gori, a sadašnji Upravni sud bi preuzeo ulogu Vrhovnog upravnog suda.
ZA DVIJE GODINE DRŽAVA DALA DVA MILIONA SAMO ZA SUDSKE TROŠKOVE
STANDARD:Koliko je nezakonit rad državnih organa koštao državu kroz predmete u Upravnom sudu?
PEŠIĆ: Vršeći zakonom ustanovljeno obavezu, kroz odlučivanje po tužbama protiv javnopravnih organa, Upravni sud Crne Gore je u 2023.godini i 2024.godini, dosudio blizu dva miliona sudskih troškova, a koji troškovi padaju na teret državnog, odnosno lokalnih budžeta. Važno je napomenuti da ovo nije definitivan iznos svih troškova, jer tim troškovima treba dodati i troškove vođenja upravnih postupaka u tim istim predmetima, te eventualno i troškove naknade štete koje može prouzrokovati nezakonita odluka u upravnom postupku, odnosno nedonošenje odluke na vrijeme.
STANDARD: Politka je preglasna i nerijetko smo svjedoci velikog medijskog pritiska koji vrše političari. Kako se branite od tog pritiska?
PEŠIĆ: Najbolja odbrana svakog sudije u Crnoj Gori bi trebala da bude njegova presuda, koja bi trebala da ”preživi” vrijeme trajanja svake politike i svake političke stranke. Nemam dilemu da u svakom društvu ima političkih pritisaka, da ih je i ranije bilo, te da će ih biti u budućnosti, ali smatram da sudijska (individualna) nezavisnost, koja predstavlja stanje svijesti svakog sudije, treba da bude takvog kvaliteta da je rezistentna na bilo koji vid uticaja ili pritiska.
STANDARD: Da li je bilo pokušaja uticaja izvršne vlasti na odluke sudija Upravnog suda?
PEŠIĆ: Upravni sud Crne Gore je kontrolor rada zakonitosti javne uprave, tačnije Upravni sud kontroliše, između ostalog, da li organi izvršne vlasti (Vlada, ministarstva) ali i opštine, donose pojedinačne odluke u skladu sa zakonom. Radi se o mehanizmima kontrole i ravnoteže (checks and balances), koji su ključni za podjelu vlasti i vladavinu prava, ali vrlo često ta ravnoteža bude narušena. Međutim, sudijska funkcija sa sobom nosi veliku odgovornost – ona zahtijeva ne samo pravno znanje, već i ličnu hrabrost, čestitost i nepokolebljivu odanost zakonu, pa biti sudija znači težiti pravdi, a ne služiti interesima, zbog čega integritet sudije nije samo profesionalna dužnost, već i odraz njegovog ličnog i moralnog karaktera. Samo sudije ”naoružane” takvim karakteristikama, pružaju dovoljno garancija da postoje mehanizmi odbrane od pritisaka bilo koje vrste.
AKO NEKO ZNA SUDIJE POVEZANE SA KRIMINALOM DUŽAN JE TO DA KAŽE I DA ARGUMENTUJE
STANDARD: Kako komentarišete optužbe nekih političara o vezama pojedinih sudija sa kriminalnim strukturama?
PEŠIĆ: Najprije bih istakao da je svaka optužba o navodnim vezama sudija sa kriminalnim strukturama ozbiljna stvar i zahtijeva konkretne dokaze, a ne paušalne političke ocjene. Francis Bacon je rekao: ‘Boginja pravde drži mač ne samo da bi presudila, već i da bi osigurala izvršenje svojih odluka. Oduzmeš li sudstvu autoritet, njegove presude postaju puko mrtvo slovo na papiru.’ Ako neko želi da oslabi sudsku granu vlasti neosnovanim optužbama, on na taj način ne udara samo na pojedince, već na vladavinu prava i povjerenje građana u pravdu. Prema tome, ako neko ima saznanja o sudijama koje su povezane s kriminalom, dužan je da to javno i argumentovano iznese pred nadležnim organima. Jedino na taj način možemo skinuti teret s čitavog pravosuđa i sačuvati ugled sudijske profesije, a one sudije koje su povezane sa kriminalom, ako takve sudije zaista i postoje, izvesti pred lice pravde, jer su i sudije, kao i svi drugi građani, odgovorne isključivo zakonima, a ne političkim interesima.
STANDARD: Kakav je ekonomski položaj sudija, mogu li sa niskim primanjima ostati nezavisni, odnosno da li je nezavisnost sudstva ugrožena ako sudija prima platu 1,200.00 €?
PEŠIĆ:Već sam istakao da sudijska funkcija zahtijeva izuzetnu posvećenost, odgovornost, nepristrasnost i profesionalizam. Nažalost, ekonomski položaj sudija u Crnoj Gori daleko je od onoga što bi trebalo da prati težinu i značaj ovog poziva. Platom od 1,200.00 eura teško da se može obezbijediti standard dostojan sudijske profesije, posebno ako uzmemo u obzir da se od sudije očekuje apsolutna posvećenost, visok stepen stručnosti i nepodložnost bilo kakvim uticajima. Međutim, iako su primanja sudija ispod nivoa koji bi obezbijedio profesionalnu stabilnost i dostojanstven život, to ne znači da nezavisnost sudstva direktno zavisi od ekonomske sigurnosti. Integritet sudije nije stvar materijalnog položaja, već ličnih principa, odgovornosti i etičkog vrijednosnog sistema. Ipak, poboljšanje materjalnog položaja sudija nije samo pitanje njihovog ličnog standarda, već i interesa pravosuđa i društva u cjelini. Bolji materijalni uslovi su, između ostalog motivacija za mlade i sposobne pravnice/ke da uđu u sudski sistem, kao i podsticaj za sudije da svoj posao obavljaju još posvećenije. Želim i da napomenem da se sudijska nezavisnost ne može kupiti novcem, ali država koja želi snažno i nepristrasno sudstvo mora ulagati u dostojanstven status sudija, s obzirom da na ostvarenje pravde ne treba gledati kao na trošak, već na investiciju u stabilnost sistema i povjerenje građana.
UDRUŽENJE SUDIJA ĆE SE NA VRIJEME ODREDITI PREMA EVENTUALNOJ OBUSTAVI RADA
STANDARD: Da li će se mijenjati zakonski okvir o zaradama sudija?
PEŠIĆ: U toku je rad na izradi nacrta Zakona o zaradama i drugim pravima nosilaca pravosudnih i ustvnosudskih funkcija, i ja se nadam skorom utvrđivanju predloga tog zakona od strane Vlade Crne Gore, a nakon toga i usvajanju od strane Skupštine Crne Gore.
STANDARD: Postoji li opasnost od obustave rada zbog lošeg ekonomskog položaja sudija?
PEŠIĆ: Udruženje sudija Crne Gore se, kroz svoje djelovanje, zalaže za pravdu, pravičnost i nezavisnost sudova u radu, jer su to osnovni postulati na kojima počiva svako demokratsko društvo. U tom smislu, a radi zaštite dostojanstva onih sudija u Crnoj Gori koje krasi posvećenost, odgovornost, nepristrasnost i profesionalizam, i kroz segment materijalne nezavisnosti sudija, Udruženje sudija će se na vrijeme odrediti i prema eventualnim obustavama rada. Posebno napominjem da je Udruženje ranije, u nekoliko navrata, ukazivalo na loš meterijalni položaj najvećeg broja sudija, i iskazalo veliko razumijevanje, najviše zbog građana Crne Gore, da do obustava ne dođe.
STANDARD: Kako sudstvo učiniti otpornim na bilo koju vrstu pritiska?
PEŠIĆ:Sudstvo se može učiniti otpornim na pritiske kroz transparentan izbor sudija, zasnovan na stručnosti i etici, ali i kroz jačanje materijalne sigurnosti sudija, čime se smanjuje prostor za sve vrste manipulacija. Uz kontinuiranu stručnu edukaciju i povećanje odgovornosti kroz strukovne organizacije i međunarodnu podršku, sudije mogu ostati nepristrasni i nezavisni. Takođe, ukoliko se obezbijedi transparentost rada, uz zaštitu od spoljnih, ali i i unutrašnjih uticaja, sudstvo može sačuvati svoju funkciju kao temelj pravne države.
STANDARD: Kakvi su uslovi rada u Upravnom sudu (prostorni kapaciteti i sve ostalo)?
PEŠIĆ: Uslovi rada u svim crnogorskim sudovima nijesu adekvatni potrebama sudova. Ista situacija je i sa Upravnim sudom Crne Gore, koji je, najprije, smješten u poslovnoj zgradi, u kojoj osim suda, posluje i više privrednih subjekata, što je nedopustivo. S druge strane, ne postoji dovoljan broj sudnica, a i one koje postoje, nijesu snabdjevene prirodnom svjetlošću. U tom pravcu smatram da je neophodno što hitnije pristupiti izgradnji objekata u Podgorici, u kojima bi bili smješteni sudovi, a koji bi bili izgrađeni u skladu sa svim standardima koji su potrebni da bi se nesmetano odvijali postupci pred sudovima.
VIŠE OD 40 GODINA BEZ ULAGANJA U INFRASTRUKTURNE OBJEKTE U SUDSTVU
STANDARD: Koliko je Budžetom Crne Gore predviđeno novca za poboljšanje uslova rada sudova u Crnoj Gori? Da li je to dovoljno novca?
PEŠIĆ:Budžet za cijeli sudski sistem u 2025.godini, iznosi oko 34 milona eura. Nijesam primijetio da postoji opredijeljen novac za ulaganje u izgradnju novih objekata koji bi bili namijenjeni sudstvu. Mislim da je procenat od ukupnih budžetskih sredstava koji se izdvaja za sudstvo na nivou prosjeka zemalja EU, ali Budžet Crne Gore je, u apsolutnim ciframa, značajno manji u odnosu na budžete zemalja članica EU, a osim toga, više od 40 godina nijesmo imali ulaganja u infrastrukturne objekte u sudstvu.
STANDARD: Da li postoji namjera države Crne Gore da sudstvo i finansijski postane nezavisno?
Preporučeno
PEŠIĆ: Finansijska nezavisnost je temelj nezavisnog i nepristrasnosnog sudstva, ali i garancija pravičnog društva. Samo oni sudski sistemi koji imaju stabilna i adekvatna sredstva za obavljanje svojih funkcija, bez zavisnosti od drugih grana vlasti ili političkog uticaja, mogu istinski biti nezavisna. Zbog toga očekujem da svi relavantni faktori, ali i građani Crne Gore, daju svoj doprinos da imamo snažnu sudsku granu vlasti, gdje će se odluke donositi u sudnicama, od strane sudija, a ne po ulicama, trgovima, kafanama, jer to može imati ozbiljne posljedice po nepristrasnost i funkcionalnost pravosudnog sistema, a samim tim i na vladavinu prava.
