Video
Dok privrednici pred svaku sezonu teško pronalaze radnike, donosioci odluka godinama obećavaju spas kroz uvođenje stalnog sezonca. Zakon koji to predviđa, međutim, još nije usvojen i od februara je u skupštinskoj proceduri.
„Ono što očekujemo jeste da se do kraja godine taj zakon usvoji, što bi značilo da sljedeću ljetnju sezonu dočekujemo spremni sa tim propisom, kako bismo vidjeli koji će onda i njegovi efekti biti i kako će se on, u stvari, primjenjivati u praksi“, kaže načelnik Direkcije za radne odnose Marko Ćipović.
Zakon predviđa platu, staž i osiguranje tokom zimskih mjeseci za domaće nezaposlene, studente i penzionere. Osiguranje bi plaćao poslodavac, a naknadu, koja bi iznosila oko 108 eura, država. Iako podržavaju svako rješenje koje bi im pomoglo da smanje deficit radnika, poslodavci smatraju da bi cijeli teret angažovanja stalnog sezonca trebalo da preuzme država. Problematizuju i iznos same naknade.
„Sve da mu ponudite sadašnji predviđeni iznos minimalnih zarada, odnosno ovo što je premijer prezentovao, sve to da ponudite, a on ako dobije veću ponudu u Hrvatskoj, Albaniji, Srbiji, ne znam gdje, Austriji, Njemačkoj, otići će. Znači, to je tako živa materija. Ne može se tu naći idealno rješenje“, kaže Suzana Radulović iz Unije poslodavaca.
To potvrđuje i primjer Hrvatske, od koje smo preuzeli ovo rješenje. Komšije su ga, međutim, primjenjivale više od 10 godina. Ne spore da su dijelom uspjeli da zadrže domaće radnike, ali su se suočili i s drugim problemom.
„Pojavilo se puno potrebe za uvozom strane radne snage, što je onda smanjilo taj pritisak na mjeru stalni sezonac, a i zbog činjenice da je ta mjera bila relativno administrativno kompleksna i sve manje benefita se vidjelo. Tako da se na kraju od te mjere i odustalo“, kaže direktorica Udruženja poslodavaca Hrvatske Irena Veber.
Kakav je plan kod nas? Dok poslodavci pozivaju da se predloženi model prilagodi prilikama na tržištu, iz Ministarstva tvrde da ne odustaju od stalnog sezonca. Objašnjavaju i kako bi se ukidanje doprinosa za PIO, koje predviđa predloženi Euro model, moglo odraziti na stalnog sezonca.
„S obzirom na to da se ovdje radi o specifičnom modelu PIO osiguranja, koje je to penzijsko i invalidsko osiguranje u produženom trajanju, shodno će se primjenjivati propisi koji se odnose i na poreze i doprinose. Da li će postojati potreba da se nešto u međuvremenu uskladi, to ostaje još da analiziramo“, objašnjava načelnik Direkcije za radne odnose Marko Ćipović.
„Tu treba čitav paket ujedinjenih mjera, da tako kažem. Povezanost obrazovnog sistema i tržišta rada, aktivacija domaćih radnika, odnosno potencijala domaće radne snage i poslodavaca da zapošljavaju tu radnu snagu. Ako sve to ne da neki odgovarajući rezultat, onda procedure i postupke za zapošljavanje strane radne snage, koja je neophodna privredi koja mora da radi, treba pojednostaviti“, dodaje Radulovićeva.
Preporučeno
Privredi tokom ljetnje i zimske turističke sezone hronično nedostaje između 20 i 25 hiljada sezonskih radnika, a Vlada je za ovu godinu utvrdila kvotu od gotovo 29 hiljada dozvola za privremeni boravak i rad stranaca.
