” Od ukupnog iznosa bruto kredita i potraživanja, na fizička lica se odnosi 1,67 milijardi eura ili 42,19 odsto, dok se na pravna lica odnosi 2,29 milijardi eura ili 57,81 odsto. U poređenju sa istim periodom prethodne godine krediti odobreni pravnim licima bilježe rast od 199,1 milion eura ili 9,5 odsto, dok krediti odobreni fizičkim licima bilježe rast od 124,3 miliona eura ili 8,01 odsto” kazali su iz CBCG i dodali da se može zaključiti da se na mjesečnom nivou stanje zaduženja fizičkih lica u prosjeku povećavalo za po 10,4 miliona eura.

Razlozi za povećanje zaduženosti 

Kaluđerović smatra da, ukoliko se posmatra rast kamatnih stopa, ali i uslova kreditiranja koji su u posmatranom periodu pooštreni, ovi trendovi jesu donekle iznenađujući.

”Oni su, prije svega, rezultat povećanja tražnje za sredstvima. Prema istraživanju među bankama, koje sprovodi CBCG, na tražnju privrede uticale su povećane finansijske potrebe preduzeća za ulaganje u obrtna sredstva, kapitalne investicije i restrukturiranje dugova. Kod sektora stanovništva, banke smatraju da je rast tražnje bio vođen najviše rastom zarada i zaposlenosti, ali i finansijskim potrebama stanovništva za refinansiranje, nabavku trajnih potrošnih dobara (automobila, namještaja i sl.) i kupovinu nepokretnosti” rekla je Kaluđerović.

Ona je dodala da u narednom periodu ove godine banke očekuju dalji rast tražnje privrede i stanovništa za kreditima koja će biti dominantno vođena istim faktorima kao u prethodnom periodu.

‘ Zaduživanje, samo po sebi, ne mora da bude loše. Na primjer povećanje zaduživanja preduzeća može da znači da ona povećavaju svoju aktivnost i investicije. Takođe, povećanje zaduženosti domaćinstava može da znači očekivanje rasta prihoda i veći potrošački optimizam. Ono što je ključno kod analize zaduženosti jeste mogućnost servisiranja dugovanja. Znači, dok god su građani i privreda u mogućnosti da vraćaju kredite onda nema razloga za brigu”smatra Kaluđerović.

Prema njenim riječima da bi se detaljnije analizirali uticaj zaduženosti na domaćinstva bili bi potrebni i podaci o odnosu duga i dohotka domaćinstva, jer bi to dalo mogućnosti uvida u servisiranje njihovih preuzetih obaveza.

”Bilo bi nam potrebno da znamo koliki procenat svog dohotka troše na osnovne životne potrebe i na otplatu duga. Slične analize koje su rađene u zemljama u okruženju na primjer govore nam da bi usljed povećanja cijena došlo do povećanja udjela ranjivih domaćinstava. Dodatno, ova istraživanja nam pokazuju da domaćinstva sa najnižim nivoom dohotka nijesu najviše ugrožena jer ona nijesu značajno kreditno zadužena, već najveću opasnost po finansijsku stabilnost usljed povećanja troškova života čine domaćinstva iz više srednje dohodovne skupine ”kazala je Kaluđerović.

Ona je navela da povećanje zaduživanja treba pratiti zbog finansijske, odnosno makroekonomske stabilnosti.

”Jedan od indikatora ranog upozorenja koji se prati u tom kontekstu je odnos ukupnih kredita ili pak kredita stanovništvu i BDP-a, odnosno odstupanja ovog odnosa od dugoročne linije trenda. Ukoliko je ovaj jaz pozitivan to znači da je kreditna ekspanzija značajna i da može ugroziti finansijsku stabilnost ”pojasnila je Kaluđerović.

Struktura kredita 

Najnoviji podaci vrhovne monetarne institucije pokazuju da u strukturi kredita fizičkih lica preovladavaju namjenski krediti, koji iznose milijardu eura i predstavljaju 60,11 odsto, zatim slijede gotovinski nenamjenski krediti koji iznose 539,1 milion eura i čine 32,26 odsto i hipotekarni krediti u iznosu od 106,7 miliona eura koji čine 6,38 odsto.

Poslovi lizinga predstavljaju 0,22 odsto ukupnih kredita fizičkih lica, a kreditne kartice 1,03 odsto. U okviru namjenskih kredita, dominantni su stambeni krediti koji iznose 493,5 miliona eura (49,12 odsto).

Jadranka Kaluđerović

Iz CBCG navode da dugoročni krediti iznose 1,64 milijarde eura i predstavljaju 98,51 odsto ukupnih kredita fizičkih lica, dok kratkoročni krediti iznose 24,9 miliona eura, odnosno 1,49 odsto.

”Pa riječ je o jednoj strukturi kredita koja je već stabilna duže vrijeme. Naime, dugoročni krediti su dominantan oblik zaduživanja stanovništva. Ova struktura je prije svega definisana tražnjom za kreditima, ali i ponudom, koja je pak definisana kako samom procjenom banaka tako i njihovim usaglašavanjem sa makroprudencijalnim mjerama koje se odnose na gotovinske kredite koje kreditne institucije odobravaju fizičkim licima” saopštila je Kaluđerović.

Komentarišući to što najznačajniji dio u strukturi dugoročnih kredita čine stambeni krediti Kaluđerović je navela da je od 2015. godine učešće stambenih kredita u ukupnim kreditima na nivou od 11 do 13 odsto, ali su, kako kaže, nominalno na najvećem nivou u toku tog posmatranog perioda.

”Iako su uslovi za kreditiranje i u ovom segmentu pogoršani i tokom prošle i ove godine, svjedočimo o daljem rastu stambenih kredita. Većina agencija za nekretnine ne očekuje smanjenje tražnje na tržištu nekretnina, na osnovu istraživanja koja sprovodi CBCG. Dodatno, banke takođe ne očekuju smanjenje tražnje za kreditima, tako da u narednom periodu možemo očekivati i dalji rast ove kreditne kategorije ” kazala je Kaluđerović.

Rast kamatnih stopa 

Na kraju avgusta prosječna ponderisana nominalna i efektivna kamatna stopa na ukupne kredite o kojima su banke izvijestile Kreditni registar iznosile su 5,89 odsto, odnosno 6,43 odsto, dok su prosječna ponderisana nominalna i efektivna kamatna stopa na ukupne kredite mikrofinansijskih institucija (MFI) u avgustu tekuće godine iznosile 19,86 odsto, odnosno 22,53 odsto.

U ovakvom okruženju kamatnom riziku najviše su izloženi visokozaduženi dužnici s dugim rokovima dospijeća glavnica čiji su krediti vezani uz promjenljive referentne parametre, što je najčešće euribor.

”Prosječna ponderisana nominalna kamatna stopa na ukupne kredite banaka bilježi rast od 0,83 procentna poena, a efektivna 0,88 procenata. Kamatne stope MFI u godišnjem uporednom periodu bilježe pad i to kod nominalne stope za 0,65 procentnih poena, a kod efektivne za 0,89 procentnih poena” precizirali su iz CBCG.

Kaluđerović kaže da je rast kamatnih stopa očekivan.

”Kamatne stope u EU su dostigle nivoe koji su najveći od kada je uveden euro kao valuta. Uprkos bojazni od usporavanja ekonomske aktivnosti Evropska centralna banka (ECB) je deseti put zaredom povećala kamatne stope 14. septembra za 25 procentnih poena. Kao rezultat toga, kamatna stopa na refinansiranje je dostigla nivo od 4,5 odsto, dok je kamatna stopa na depozite dostigla rekordnih četiri odsto” rekla je Kaluđerović i dodala da je glavni cilj svih aktivnosti koje ECB sprovodi kontrola inflacije, dok su ostali ciljevi kao što je povećanje ekonomske aktivnosti u drugom planu.

Ona je navela da, prema septembarskim makroekonomskim projekcijama ECB-a za Eurozonu, prosječna inflacija se procjenjuje na 5,6 odsto u ovoj godini i na 3,2 odsto u 2024. godini, što je više od prethodnih procjena, uglavnom zbog visokih cijena energije.

‘ Treba napomenuti da ne određuje samo visina kamatnih stopa u EU nivo kredita kod nas već i neki drugi faktori kao što su veliki višak likvidnosti, stabilna i rastuća depozitna baza i relativno nizak odnos kredita i depozita. U ovakvom okruženju kamatnom riziku najviše su izloženi visokozaduženi dužnici s dugim rokovima dospijeća glavnica čiji su krediti vezani uz promjenljive referentne parametre, što je najčešće euribor ” istakla je Kaluđerović.